HRA: Obrazovanjem sprječavati i dosljedno zabranjivati podsticanje mržnje i netrpeljivosti

Iz HRA su podsjetili da je Holokaust potekao iz laži o superiornosti bijele rase i jednog naroda nad ostalima, koja, kako su kazali, i danas predstavlja prijetnju i u vodećim demokratskim državama

2144 pregleda 0 komentar(a)
Foto: HRA
Foto: HRA

Akcija za ljudska prava (HRA) je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, apelovala na vlasti nadležne za prosvjetu da preispitaju školske programe i obezbijede adekvatno obrazovanje mladih već u osnovnoj školi o pogubnim posljedicama rasističkih ideologija, koje propagiraju superiornost bilo koje rase i naroda nad drugima, negiraju ljudska prava i uništavaju ljudske živote. Poručuju da Crna Gora, u skladu sa svojim Ustavom i zakonima, mora dosljedno da zabranjuje podsticanje mržnje i netrpeljivosti po bilo kom osnovu.

Iz HRA su odali počast svim žrtvama nacističkog terora i podsjetili da je Holokaust potekao iz laži o superiornosti bijele rase i jednog naroda nad ostalima, koja, kako su kazali, i danas predstavlja prijetnju i u vodećim demokratskim državama. "Ta predrasuda je prvo prerasla u diskriminaciju, u zabranu da inferiorni uživaju ista prava kao Njemci, a onda i u sistematsko ubijanje miliona Jevreja, Roma, Slovena, osoba sa invaliditetom, političkih neistomišljenika i homoseksualaca u koncentracionim logorima i drugim zatvorima za vrijeme Drugog svjetskog rata", ističu u HRA.

Podsjećaju da je Generalna skupština UN 2005. usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. januara. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, i pokazivanje odlučnosti da se pomogne u sprječavanju genocida.

Dvadeset sedmog januara, prije 76 godina, oslobođeno je 7.500 zatvorenika koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj, najvećeg i najozloglašenijeg logora nacističke Njemačke.

Od 1941. do 1945. godine, samo u logor Aušvic deportovano je više od 1.300.000 ljudi iz cijele Evrope od kojih je ubijeno najmanje 1.100.000. Većina žrtava je ubijena odmah po dolasku u logor, u gasnim komorama, u kojima je dnevno stradalo po 3.000 ljudi. Ostali su umirali od sistematskog izgladnjivanja, bolesti, prisilnog rada, strijeljanja, i u medicinskim eksperimentima.

Holokaust, što na grčkom znači “potpuno spaljen”, i Šoa, na hebrejskom znači “veliko stradanje” ili “velika nesreća”, su izrazi koji označavaju sistematski državni progon i genocid nad Jevrejima i drugim etničkim, vjerskim i političkim grupama ljudi tokom Drugog svjetskog rata od strane nacističke Njemačke i njenih saveznika. Procjenjuje se da je u Holokaustu ubijeno između devet i jedanaest miliona ljudi, a neke procjene, kako navode iz HRA, idu čak i do 26 miliona. Jevreja je stradalo najviše, oko šest miliona.

Bonus video: