Akcija za socijalnu pravdu (ASP) poručila je da je od dvanaest trenutnih ministarstava u Vladi Crne Gore, samo pet podnijelo zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema na nivou javne uprave, što je, kako kažu, "samo jedan od pokazatelja nespremnosti javne administracije za uspostavljanje efikasne elektronske uprave."
"Prema podacima koje je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobila Akcija za socijalnu pravdu (ASP) od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema podnijeli su Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo odbrane", piše u saopštenju ASP.
Istovremeno, navode da je od 27 organa uprave, zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema podnijelo šest organa, "i to Uprava prihoda i carina, Uprava za statistiku, Uprava za kadrove, Uprava za nekretnine, Uprava za inspekcijske poslove i Agencija za zaštitu životne sredine."
Pored njih, poručuju da su zahtjeve podnijeli i Fond penzijsko i invalidskog osiguranja, Fond za zdravstveno osiguranje, Agencija za sprječavanje korupcije, Sudski savjet, Investiciono razvojni fond i Glavni grad Podgorica.
"ASP je tražila od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija da dostavi listu svih državnih organa, državnih agencija, državnih fondova i drugih nosilaca javnih ovlašćenja, koji su podnijeli zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema", navodi se u saopštenju.
Iz ASP navode da se u Crnoj Gori od sredine 2020. godine primjenjuje inovirani Zakon o elektronskoj upravi, koji je predvidio da javna administracija, odnosno državni i lokalni organi, kao i državne agencije, fondovi i drugi subjekti sa javnim ovlašćenjima, u obavljanju svojih poslova koriste informaciono komunikacione tehnologije.
"Javna administracija će u obavljanju svojih poslova koristiti jedinstveni informacioni sistem i sistem za elektronsku razmjenu podataka, dok iz razloga posebne prirode poslova, bezbjednosti ili drugih opravdanih razloza nekog subjekta je moguće da oni pružaju elektronske usluge posredstvom posebno uspostavljenog sistema. Zakon o elektronskoj upravi je javnoj administraciji dao dosta dug rok od dvije godine da evidencije i registre, vođene u štampanoj formi, uspostave u elektronskoj formi. Imajući u vidu da je primjena zakona počela sredinom 2020. godine, to znači da se ova obaveza mora ispuniti do sredine 2022. godine, ali je izvjesno da ovaj rok neće biti ispunjen", poručuju iz ASP.
Istovremeno, ASP je, kažu, tražila i "sve zapisnike i akte o sprovedenom nadzoru u pogledu primjene Zakona o elektronskoj upravi, ali je Ministarstvo javne uprave saopštilo da ne posjeduje te informacije i zahtjev uputilo Upravi za inspekcijske poslove na postupanje."
"ASP je nedavno izradila set od 17 preporuka za unapređenje pravnog okvira u domenu digitalizacije, oblasti koja se prikazuje kao razvojna šansa Crne Gore. Međutim, prvi uslov za ozbiljniju digitalizaciju zemlje je svakako kvalitetnija elektronska uprava", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
