Zbog sumnje da su prekršili Zakon o sprečavanju korupcije, Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupke protiv direktora i više članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV).
Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje, do kraja marta, dostavi redovan godišnji imovinski karton za prethodnu godinu.
U slučaju Zorana Maksimovića u registru Agencije sredinom septembra bio je samo karton koji je dostavljen u roku od 30 dana od stupanja na mjesto direktora ACV.
”Za 2021. godinu direktor ACV Zoran Maksimović je predao 31. decembra 2021. godine redovni godišnji imovinski karton i u odnosu na njega i ovogodišnji je bez promjena. Naravno, Agencija je o tome obaviještena pismenim putem, tj. poslat je isti godišnji imovinski karton”, navodi se u odgovoru “Vijestima” koji potpisuje poslovna sekretarka Isidora Pelević.
Iz Agencije su, međutim, “Vijestima” kazali da se to ne može tumačiti na taj način, već da se redovni godišnji imovinski kartoni predaju od 1. januara do 31. marta.
Maksimović je poslije pitanja “Vijesti” dostavio redovan godišnji imovinski karton, u kojem se, između ostalog, navodi da su njegova mjesečna plata prošle godine bila oko 4.160 eura. Uz specijalni dodatak od 380 eura kao predsjednik Nacionalnog odbora za bezbjednost vazdušnog saobraćaja, njegova primanja su u decembru premašivala 4.500 eura.
Agencija je pokrenula postupak i protiv člana Savjeta ACV Dejana Stojanovića zbog sumnje da je istovremeno, suprotno Zakonu, direktor privrednog društva.
Zakonom je propisano da javni funkcioner ne može biti direktor ili ovlašćeni zastupnik u privrednom društvu i da je dužan u roku od 30 dana da napusti te pozicije, što Stojanović nije uradio u tom roku.
Stojanović je prijavio da je osnivač “Falco nera”, ali da je kazao da nije znao da ne može ostati na mjestu direktora.
”Preduzeće je uspješno poslovalo do početka korona krize, kada su svi poslovi u Crnoj Gori povezani sa turizmom ušli u ozbiljnu krizu poslovanja. Falco Nero nije bio izuzetak, tako da je promet pao ispod granice isplativosti poslovanja, a ja sam smanjio svoje radno angažovanje na 25 odsto radnog vremena - zakonski minimum. To je bio jedan od glavnih razloga da prihvatim ponudu za članstvo u Savjetu ACV”, kazao je Stojanović, dodajući da je ponudu dobio isključivo po stručnoj, a ne po političkoj osnovi. On je po profesiji inženjer za vazduhoplovnu elektroniku i telekomunikacije.
Stojanović je kazao da ne postoje finansijske mogućnosti da se neko povezano lice angažuje na funkciji izvršnog direktora ili ovlašćenog zastupnika niti je takvo preduzeće moguće prodati ili pokloniti drugom licu. Dodao je da je opcija gašenje preduzeća, ali da je to, po njegovim informacijama, dug i komplikovan postupak.
”Preduzeće je tako ostalo ‘aktivno’, svrha njegovog postojanja je u plaćanju doprinosa po osnovu mog radnog staža, koji mi se ne obračunava po osnovu angažovanja u Savjetu ACV, kao i da bih nakon završetka mandata u Savjetu ACV imao zaposlenje i neki prihod”, naveo je on, dodajući da preduzeće “praktično nema poslovnih aktivnosti a ukupan promet za ovih 14 mjeseci je bio ispod 10.000 eura”.
Stojanović je kao član Savjta ACV primao prošle godine 1.150 eura mjesečno.
Agencija, takođe, ispituje da li je predsjednik Savjeta ACV Dženan Kolić prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prijavljivanja uvećanja imovine. Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi svako uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura.
U slučaju Kolića, njegova supruga postala je vlasnica automobila “audi Q5” iz 2011. godine. Na specijalizovanim sajtovima za prodaju polovnih automobila, ovaj model kreće se od oko 15 do nepunih 20.000 eura.
Kolić je ovo vozilo prijavio kroz redovan godišnji karton u januaru 2022, ali ne i kroz poseban karton.
”Imajući u vidu postignutu saglasnost sa prodavcem vozila da ćemo ugovor o kupoprodaji vozila zaključiti u mjesecu martu 2022. godine, nakon tekuće registracije vozila, ja sam navedeno vozilo kao imovinu moje supruge prijavio u redovnom godišnjem izvještaju podnesenom u mjesecu januaru 2022. godine, isključivo iz razloga kako ne bih u veoma kratkom roku podnosio dva izvještaja Agenciji. Preuranjenom prijavom uvećanja naše porodične imovine, isključivo iz gore navedenog razloga, smatrao sam da ne kršim zakon”, kazao je Kolić.
500
do 2.000 eura iznosi novčana kazna za utvrđeno kršenje Zakona o sprečavanju korupcije
Bonus video:
