Čudan smo mi narod.
Navikao na podjele, prebrojavanje krvnih zrnaca, prestrojavanje u kolone, barjačenje i inaćenje. Kunemo se u čojstvo i junaštvo, dičimo se slavnom prošlošću, a zatvaramo oči pred turobnom sadašnjošću. O budućnosti izgleda i ne razmišljamo. I taman kada pomislim da nam nema spasa, da smo toliko nisko potonuli da ne možemo niže, pojavi se tračak nade. Nekome zatreba pomoć, za liječenje ili puko preživljavanje, i mi smo opet jedno. Zaboravimo na politiku, ne pitamo kojoj partiji nevoljnik pripada, kom bogu se moli ili klanja, u koju crkvu ide. Samo nas interesuje njegova nevolja i da mu je potrebna naša pomoć. Sklapamo zastave koje nas dijele i širimo onu koja nas spaja - zastavu dobročinstva. A koliko smo u tome dobri pokazuje i godišnji izvještaj o stanju filantropije u Crnoj Gori koji je nedavno predstavljen.
Crna Gora je prva u regionu po tome koliko daruje po glavi stanovnika - 20,7 eura. Na drugom mjestu je Hrvatska sa deset eura po glavi stanovnika, zatim Srbija sa 6,2 eura, Bosna i Hercegovina 4,3 eura i Sjeverna Makedonija 1,3 eura.
Izvještaj o filantropiji je predstavljen na nacionalnom forumu “Filantropija u Crnoj Gori danas”, koji je organizovao Fond za aktivno građanstvo sa partnerima, a istraživanje pod nazivom “Crna Gora daruje” sprovela je Fondacija Catalyst Balkans.
Catalyst Balkans od 2013. godine prati razvoj filantropije u zemljama Zapadnog Balkana.
Istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori donirano 12,8 miliona eura, ali je ta suma najvjerovatnije i veća jer je riječ o podacima koji su bili dostupni najčešće preko medija. Podaci govore da je ukupna donirana suma prerasla rekordnu iz 2020, kada je godišnje donirano 12,4 miliona, kao i da je najveća pojedinačna donacija iznosila sedam miliona eura. Organizovane su 573 dobrotvorne akcije.
”Bez obzira na izazove sa kojima se društvo Crne Gore suočava, filantropska zajednica je svakom godinom sve aktivnija, što se posebno odražava u rastu doniranog iznosa tokom godina. Suma od 12,8 miliona eura predstavlja porast čak i u odnosu na rekordnu sumu zabilježenu u 2020. godini. Međutim, kako bi slika bila realnija, uzima se u obzir da donacija vrijedna sedam miliona eura nije tipična donacija za Crnu Goru, odnosno rijetko se dešava da jedan donator izdvoji ovoliku sumu. Ipak, čak i ako zanemarimo ovu donaciju, suma od 5,8 miliona eura prati trend postepenog rasta zabilježene donirane sume tokom godina. Donirana suma po glavi stanovnika u 2021. godini iznosi 20,7 eura, a ukoliko se isključi donacija vrijednosti sedam miliona eura, donirana suma po glavi stanovnika iznosi 9,4 eura, što je iznad prosjeka u odnosu na 2015. i 2016. godinu, a prosječna suma posmatrano u odnosu na 2017, 2018. i 2019. godinu”, stoji u izvještaju Cataysta.
Trećina svih donacija u prošloj godini bila je usmjerena ka zdravstvu, od čega polovina ka bolnicama i domovima zdravlja. Kada su donacije u zdravstvu u pitanju, prednjače građani sa 37 odsto, zatim privreda sa 31 odsto.
”U pitanju su bile donacije različite vrste zdravstvene opreme kao što su CT skeneri, EKG mašine, ultrazvučni aparati, rendgen, kao i vozila, kompjuteri, televizori, posteljina, kuhinjska oprema. Pored toga, doniran je i novac za renoviranje različitih bolničkih odjeljenja”, navodi se u godišnjem izvještaju.
Oblasti koje i dalje dominiraju kada je učestalost darivanja u pitanju su pomoć marginalizovanim grupama, siromaštvo i obrazovanje. Od ukupnog iznosa doniranog novca, čak dvije trećine usmjerene su na obrazovanje i to upravo iz razloga što je suma od sedam miliona eura (porodice Ubović) donirana za izgradnju škole.
Nešto manje od polovine svih donacija u 2021. činila su masovna davanja građana i u najvećem broju slučajeva bila su usmjerena na pomoć pojedincima i porodicama. Organizovan je veliki broj donatorskih večeri, bazara, humanitarnih sportskih i umjetničkih događaja kako bi se prikupila pomoć za građane u teškoj materijalnoj i zdravstvenoj situaciji. Sa druge strane, najveći udio u doniranoj sumi imali su pojedinci sa čak 64 odsto. Za ovaj podatak zaslužna je porodica Ubović i njihova donacija od sedam miliona eura.
Nakon građana, poslovni sektor je bio drugi najaktivniji tip donatora, a pomoć je najčešće usmjeravao ka javnim institucijama, posebno zdravstvu.
Podaci filantropije ohrabruju. Ne ohrabruje činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj onih kojima je pomoć potrebna, kao i da samo takve situacije mogu da nas ujedine.
Najhumaniji kada je najteže
Istraživanje Catalysta pokazuje da je 2020. godina po mnogo čemu bila posebna za Crnu Goru. Iako se usljed pandemije koronavirusa i posljedičnog uvođenja restrikcija, Crna Gora suočila sa najvećim padom bruto društvenog proizvoda u Evropi, čak 15,3 odsto, “čime je crnogorska ekonomija izgubila 765 miliona eura”, filantropi su ipak bili izuzetno aktivni, pa je zabilježena donirana suma čak tri puta bila veća nego u 2019. godini.
”Godina 2020. bila je rekordna, kako u pogledu učestalosti doniranja, tako i intenziteta, sa najvećim zabilježenim brojem instanci-događaja darivanja (1446) i najvećom zabilježenom doniranom sumom (12,4 miliona eura) u prethodnih osam godina, tokom kojih je Catalyst Balkans pratio razvoj filantropije u Crnoj Gori. Crna Gora se tada izdvojila i u regionu, sa najvećem doniranom sumom po glavi stanovnika, od čak 29,8 eura, uprkos suočavanju sa najvećim padom bruto društvenog proizvoda u Evropi. Uprkos lošoj ekonomskoj situaciji, u pandemijskoj godini najaktivniji donatori bile su kompanije, zatim građani – pandemija ih nije obeshrabrila u želji da pomognu, već podstakla da, uprkos tome što su i oni sami u nezavidnom položaju, izdvoje koliko su u mogućnosti da pomognu onima koji je pomoć bila prijeko potrebna”, stoji u izvještaju.
Bonus video:
