Tradicionalno brijanje bilo je ključno kod svih Crnogoraca koji uvijek bili uredni i prikladno sređeni, naročito oko ušiju i vrata. Nekada je važila i praksa da se crnogorski muškarci briju “starom britvom” koja je i danas u upotrebi, kazala je “Vijestima” Tijana Vučinić iz “Ilija Barber16” brijačnice, koja se na nedavno održanoj Nedelji berberina u Srbiji (Serbia Barberin Week) predstavila sa projektom o starocrnogorskom načinu brijanja i održavanja higijene.
Šišanje i brijanje se mijenjalo tokom vremena zavisno od kulture i vjerovanja, a danas su moderne tehnike, kaže Vučinić, preovladale.
Kroz projekat o starocrnogorskom načinu brijanja i održavanja higijene, kako je kazala “Vijestima”, Vučinić je željela da podigne svijest o “našoj tradiciji koja i danas živi”.
“Ideja mi je bila da se vratimo u period kako su se naši stari šišali i brijali kad nijesu postojale savremene tehnike koje su zastupljene sada. Značajna poruka projekta je da su kultura i tradicija Crne Gore srž identiteta ove zemlje. Oni, ne samo da čuvaju bogato nasljeđe prošlosti, već i oblikuju savremeni život i stavove ljudi”, kazala je Vučinić.
Njenu ideju o starocrnogorskom načinu brijanja i održavanja higijene na Nedelji berberina u Srbiji predstavio je Ilija Ljumović, kojem je na tom događaju uručena i nagrada za najoriginalnijeg berberina za 2023. godinu.
Prema riječima Vučinić, to kako su crnogorski berberini radili u prošlosti, promijenilo se mnogo do danas, ali nisu izgubljeni i svi načini stilizacije kose i brade.
“Stilizacija muške kose i brade mnogo se razlikovala u prošlosti, kao i sama prisutnost brijača. Ranije je bio, obično, jedan brica u selu koji je sve Crnogorce sređivao. To ne znači da su se izgubili svi raniji načini stilizacije kose i brade. Danas su, itekako, aktuelne frizure koje su se nosile nekad”, kazala je.
Sagovornica “Vijesti” otkriva da su se ranije, za šišanje, koristile krojačke makaze. Dodaje da je proces uređivanja kose bio lakši, jer su zahtjevi bili jednostavniji i prostiji.
“Mašinica za šišanje nije bilo, i ako jeste, postajala je jedna ručna u cijelom selu. Brade, tada, nijesu bile aktuelne. Muškarci su, eventualno, nosili brkove, što je bio simbol jednog Crnogorca. U prošlosti su se nosili zulufi i zvali su ih ‘bafe’. Nije bilo savremenih tehnika šišanja, a ni naziva”, rekla je Vučinić.
Naglasila je da se današnji brijači fokusiraju na tradicionalne frizure i da na taj način “održavaju lokalne ukuse”.
“Tradicionalni stilovi mogu biti inspirisani crnogorskim nasljeđem, što stvara jedinstvenu povezanost sa kulturom naše zemlje. Korišćenje tradicionalnih proizvoda i sastojaka u procesu brijanja i oblikovanje brade, takođe, dodatno naglašava lokalni identitet”, kazala je Vučinić, dodajući da mnogi barberi ističu umjetničke vještine kroz svoj rad.
Prema njenim riječima, oni stvaraju motive inspirisane crnogorskom prirodom, istorijom, ali i narodom.
“Kombinacija ovih faktora omogućava crnogorskim berberina da, ne samo da pruže usluge brijanja i oblikovanja, već i da prenesu bogatu kulturnu baštinu svoje zemlje na globalnu scenu. Većina berberina se danas fokusira na savremeni vid reklama i plasiranja svojih usluga, dok sam kroz saradnju sa ‘Ilija Barber16’ timom pokrenula priču o samoj tradiciji i kulturi Crne Gore kroz njihove usluge, a na šta smo dobili jako pozitivne reakcije. Ljudi često kažu ‘vratili ste nas u ona stara vremena i lijepo ih se prisjetiti’”, zaključuje Vučinić.
Bonus video:
