Briga nas za blavore, hoćemo da gradimo: Polemika na javnoj raspravi za zaštićeno područje Ratac sa Žukotrlicom

Predstavnici Vlade bi da obnove akt iz 1968. godine kojim je ovaj lokalitet proglašen prirodnim dobrom dok građani tvrde da im je ugroženo pravo svojine

43392 pregleda 26 reakcija 23 komentar(a)
Između hotela i zaštićenog područja: Ratac, Foto: TO Bar
Između hotela i zaštićenog područja: Ratac, Foto: TO Bar

“Uhvatili ste se za neke insekte, blavore i ostale gluposti umjesto nekih normalnih stvari. Kako smo iz priloženog čuli, mi ne moramo ni da dišemo u ovom gradu, treba sve da nas iselite kako bi to bilo 100 odsto ekološko”, kazao je jedan od vlasnika parcela na plaži “Kadice” Vladimir Petrović učestvujući u žustroj polemici na javnoj raspravi o studiji revizije za zaštićeno područje Ratac sa Žukotrlicom, priobalnom i obalnom području između Bara i Sutomora.

Predstavnici Vlade bi da obnove akt iz 1968. godine kojim je ovaj lokalitet proglašen prirodnim dobrom dok građani tvrde da im je ugroženo pravo svojine i zabrinuti su za planiranu gradnju.

Ovo je druga javna rasprava koju je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo u Baru. Ovoga puta to su učinili na inicijativu građana koji imaju imanja na ovim lokacijama i koji, kako tvrde, nijesu bili obaviješteni o prethodnoj.

Na samom početku rasprave došlo je do verbalnog sukoba između građanina i predstavnice ministarstva, Arine Maraš, jer je on želio da telefonom snima raspravu zbog, kako je kazao, nepovjerenja u njihove namjere.

Nakon više njenih molbi i njegovih tvrdnji da se oni boje snimanja jer ne rade po zakonu, ona mu je na kraju dozvolila da snimi događaj.

Maraš, nakon toga, zamolila za poštovanje a građani su im u toku trajanja rasprave više puta dovikivali da treba da ih bude sramota, da rade mimo zakona po agendi Evropske unije i nevladinih organizacija, osporavali su njihov autoritet, pozivali na “razgovore ispred opštine” i pitali čega se oni tačno plaše.

Ona je prisutne podsjetila da pisane komentare mogu poslati nadležnom ministarstvu do 15. maja, nakon čega će oni to proslijediti Agenciji za zaštitu životne sredine.

“U pitanju je već zaštićeno područje i ministarstvo je 2021. godine pokrenulo postupak revizije i ne samo za ova dva zaštićena područja za koja je raspisana javna rasprava već i za 36 zaštićenih područja”, kazala je Maraš iz Direktorata za zaštitu prirode.

Milka Rajković, koordinatora izrade studije, predstavila je prisutnim građanima ovaj dokument i kazala da je na njemu radilo 15 do 20 stručnih saradnika.

Rajković je navela više endemičnih vrsta biljaka i životinja koje se nalaze na ovom području, zaštićene zakonima Crne Gore, granice zaštićenog područja i podsjetila da je generalnim urbanističkim planom iz prethodnog perioda ovaj dio predviđen kao zeleni pojas.

“Ovaj teren se preporučuje kao pogodan za sport i rekreaciju, lokacija za park šume i izletište. Sada je uključen i morski dio a smanjen kopneni dio”, istakla je, kazavši da je predviđeno da se zaštiti 600 metara morske dužine.

Podsjetila je da je Prostorno-urbanistički plan Opštine Bar iz 2020. godine ovo područje prepoznaje kao lokaciju najviše ranjivosti, značajno sa aspekta zaštite prirode te veoma visoke ranjivosti od zemljotresa. Pomenula je i Strateški plan razvoja Opštine Bar od 2021. do 2025. koji govori da se Bar razvija, te je potrebno sačuvati postojeća zaštićena područja i formiraju nova.

Vlasnici imanja zamjerili su predstavnicima države što se bave njihovim posjedima umjesto državnim. Negodovali su i zbog toga što su, za potrebe studije, ulazili na njihova imanja bez dozvole, a o tome ih nijesu ni obavijestili. Prijete da će svu prirodu koja je vrijedna zaštite, uništiti, te ih ne zanimaju blavori, insekti i ljubičice.

Vladimir Petrović, optužio je predstavnike ministarstva i Agencije za zaštitu životne sredine da rade po tuđim agendama, ulaze na tuđe posjede bez dozvole te da će da ugase luku Bar i upropaste sidrište kao i samu tradiciju života u Baru.

On je pitao i gdje je gradonačelnik Bara, zašto nije u sali kako bi se borio za prava svojih građana.

Trebali bi, po njegovim riječima, da poruše brojne hotele i objekte koji već postoje na toj lokaciji kao i 15 koji se već grade uz samu obalu. Predložio im je da sjutra sjednu u bagere i sve to sruše.

“Ovo se neće završiti veselo po vas. Ovo je sve privatna svojina, nekome ostala od prađeda, nekome od đeda a nekome ko je kupio skoro. To je naša svojina sa kojom ne možete vi da raspolažete. Hvatate se nekih ustava iz 1968, to je sramno”, poručio je on.

Pomenuo je djelove Bara, poput rijeke Željeznice, koji su zagađeni raznim otpadom i pitao ih zašto se takvim stvarima ne bave već njihovim imanjima. Kazao je da će “dati krv” za svoje vlasništvo te da su svi “četinari i ljubičice” o kojima oni pričaju uništeni.

Aleksandar Matković je saglasan sa Petrovićem pa je kazao da će oni, ukoliko ova odluka prođe, svo drveće i zaštićeni biodiverzitet uništiti, na šta, kako tvrdi, imaju pravo jer se nalazi na njihovoj zemlji.

“Ništa nismo odmakli od prve rasprave. Prošlog puta je bila ovakva polemika i očekivao sam da ćete doći sa boljim odgovorima i nekim rješenjem. Jedino realno rješenje bi bilo da se izuzme ovaj dio iz zaštićenog područja. Imali ste jedan prigovor za smanjenje zaštićenog područja, a desetine protiv ovoga”, poručio je on.

Predsjednik mjesne zajednice (MZ) Šušanj, Pešo Glavanović, koji takođe ima imovinu u ovom dijelu Bara ukazao je na grešku u studiji, odnosno da ne postoji MZ Bar, već je ovaj lokalitet u MZ Šušanj.

Glavanović, bivši odbornik DPS-a u lokalnoj skupštini, pitao je zašto se stanovnici Šušanja baš danas dovode u situaciju da ne mogu u tom dijelu ništa da grade ako je to zaštićeno od šezdesetih godina.

“Nađite modus da se to vlasnicima isplati po tržišnim cijenama pa da onda uđemo u ovu proceduru. MZ je dala predlog da se ovaj dio izuzme i mi ćemo iza toga stajati”, ispričao je.

Građani su zahtijevali da znaju ko je od njih ulazio na njihove privatne posjede, a Rajković im je odgovorila da je teren obišlo nekoliko kolega te da je njeno zaduženje bilo da popiše habitate i biljne vrste.

“Na parcele koje su bile ograđene i nije se moglo ući, mi nismo ulazili već gledali sa ograde. Gdje je bio istaknut zabranjen prolaz, nismo ulazili. Nismo znali vlasnike, ono stanje što je na terenu, prenijeto je u studiju”, kazala je ona nakon čega su građani osporavali relevantnost studije koja je napisana “odokativno”.

Problematizovali su i nazive lokacija u studiji za koje su pretpostavili da su uzeti sa Gugl mapa, a ne iz katastra.

Javna rasprava otvorena je do 15. maja, a građani i pravna lica komentare i sugestije mogu dostaviti Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera putem maila ili na pisarnici. Nakon toga, Vlada Crne Gore glasa o usvajaju revidirane odluke koja će Ratac i Žukotrlicu proglasiti zaštićenim prirodnim dobrom.

Kompromisno rješenje

Marko Batrićević iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je kazao da su ministarstvu koje je izradilo studiju uputili određena mišljenja o ovom području.

“Važeći planski dokument postoji, Državna studija elaboracije, koja se mora uzeti u obzir pri uvažavanju ove studije. Tamo su određene neke zone kojima su predviđeni hoteli, uslužne djelatnosti, a neke od njih su u Zelenom pojasu i Sutomoru. Mislim da je problem u tom dijelu i trebalo bi da se nađe neko kompromisno rješenje”, poručio je on, a građani u sali su ga pozdravili aplauzom.

Istakao je da su važeći brojni dokumenti koji predviđaju mogućnost gradnje na ovim parcelama, te da zbog toga treba detaljno urediti svu dokumentaciju, budući da su neki od prisutnih već pridobili dozvole za gradnju, pa je i započeli.

Bonus video: