Agencija za sprječavanje korupcije smatra da način na koji se biraju direktori i članovi odbora direktora zdravstvenih ustanova, ali i zapošljavanje zdravstvenih radnika i saradnika otvaraju brojne mogućnosti narušavanja načela javnosti i integriteta u toj oblasti.
Agencija je nedavno dala mišljenje na zakone o zdravstvenoj zaštiti, radu, te državnim službenicima i namještenicima. Ona smatra da nijesu primjerene odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se odnose na izbor direktora i članova odbora direktora, i ocjenjuju da propis u tom dijelu daje prevelika diskreciona ovlašćenja ministru zdravlja.
“Direktora Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje imenuje i razrješava Vlada, a na predlog ministra. Istom normom, daju se diskreciona ovlašćenja ministru da imenuje direktore ostalih ustanova, jer osim uslova predviđenih Zakonom o radu i Aktom o sistematizaciji, ne postoje dodatni kriterijumi za selekciju najboljih kandidata”, smatra ASK.
Zbog toga, predlažu definisanje kriterijuma za izbor, sastav i razrješenje članova upravnih odbora, ali i direktora zdravstvenih ustanova, kako bi se smanjila diskreciona ovlašćenja Vlade.
Oni sugerišu da se uključe predstavnici NVO u odbore direktora ustanova. ASK je konstatovala i nedovoljnu preciznost odredbi Zakona o državnim službenicima, a koje se odnose na sukob interesa, dopunski rad, primanje poklona. To otvora mogućnost ugrožavanja javnog interesa, smatraju u Agenciji.
Oni predlažu mehanizme kontrole kad je u pitanju Zakon o državnim službenicima, posebno u dijelu koji se odnosi na privatne interese službenika u vezi sa aktivnostima organa, te primanja poklona.
“Potrebno je precizirati instancu koja prati i utvrđuje da li državni službenici krše ove odredbe”, ocjenjuje se u mišljenju ASK.
Navodi se i da je neophodno precizirati vrijednost protokolarnih poklona.
Zakon o radu treba mijenjati
Agencija smatra i da treba smanjiti diskreciona ovlašćenja poslodavcima, posebno u dijelu Zakona o radu koji tretira otkaz zaposlenima pod izgovorom da su tehnološki višak.
“Zakon omogućava manipulaciju kategorijom tehnološkog viška”, ocijenio je AZK.
Ističu da je aktuelnim zakonskim rješenjem, poslodavcima omogućeno da tehnološkim viškom mogu smatrati bilo kojeg zaposlenog, bez utvrđivanja bilo kakvih kriterijuma i navođenja razloga za prestanak potrebe za radom radnika i obavještenja sindikata i Zavoda za zapošljavanje.
“Poslodavci prostom izmjenom pravilnika o organizaciji poslova mogu ukinuti bilo koje radno mjesto, pri čemu sudovi nemaju ingerencije da ispituju da li je novi pravilnik zakonit ili nije”, stoji u mišljenju AZK.
Preporučuju izmjene Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na kategoriju tehnološkog viška, a kako bi se zaštitio javni interes i smanjila diskreciona ovlašćenja poslodavcima.
Bonus video:
