navigacija Naslovnica Premium

UNUKA LALA ZUBERA PISALA EVROPSKIM LIDERIMA

16.7.2017 15:20

"Država čeka da umremo da ne bi vraćala imovinu"

Imovina Zubera i dalje donosi značajan priliv novca državnoj kasi Crne Gore, ističe Ambra Deklić

"Država čeka da umremo da ne bi vraćala imovinu" Ostavili vrijednu imovinu: Anastasija Gregović i Lala Zuber
Foto: Arhiva "Vijesti" Autori: Miloš Rudović, Nela Lazarević

Uprkos tome što Evrospka unija insistira na restituciji imovine, Crna Gora već više od deceniju ne ispunjava svoje obaveze prema nasljednicima jednog od nekada najbogatijih Jugoslovena Lala Zubera, kazala je njegova unuka Ambra Deklić, koja se zbog toga obratila liderima EU.

“Ogromna imovina Lala Zubera u vidu nekretnina i dalje donosi značajan priliv novca državnoj kasi Crne Gore, bez ikakve naknade njegovim nasljednicima”, apeluje Deklićeva. 

Ona  je kao primaoce pisma naslovila šeficu evropske diplomatije Federiku Mogerini, evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana, njemačku kancelarku Angelu Merkel,  francuskog predsjednika Emanuela Makrona, italijanskog premijera Paola Đentilonija i šefa diplomatije Anđelina Alfana, premijera Crne Gore Duška Markovića i ostale učesnike završenog Balkanskog samita u Trstu.

 Deklićeva pita evropske lidere zašto se zakon o povraćaju imovine ne sprovodi osim sporadično, u slučajevima pojedinih 'srećnika', ako se radi o tematici koja je od EU prepoznata kao jedan od prioriteta u okviru procesa integracije. 

“Zašto nakon 13 godina ne funkcioniše povrat imovine u Crnoj Gori? Zašto se, iako postoji specifičan zakon na kojem je insistirala Evropska unija u okviru obaveza predviđenih za pristupanje Crne Gore EU, taj zakon ne sprovodi, već je do sada primjenjivan samo u slučajevima pojedinih 'sretnih' podnosioca, dok u suštini proces povrata imovine stoji na mrtvoj tački, kao farsa recitovana pred Evropskom komisijom, američkim Stejt departmentom i drugim predstavnicima strane diplomatije”, pita unuka Lala Zubera.

Ona zaključuje da “možda neko čeka da vrijeme učini svoje sahranjujući istoriju i ljude, pa da i zalaganja za povrat imovine padnu u zaborav”.

Dalje navodi da u Crnoj Gori ne postoji adekvatna istorijska odgovornost kao ni svijest o težini zločina koji su nanijeti građanima kojima je oduzeta imovina, te da se pitanje oduzete imovine mahom doživljava kao “neugodni teret prošlosti”. 

“Štaviše, nakon pedesetak godina... u neku ruku država je ta koja se osjeća prevarenom do mjere da umjesto da povrati imovinu originalnim vlasnicima, istu prodaje putem privatizacije, prihodujući bez uzimanja bivših vlasnika u obzir”, ističe Deklićeva, predstavnica porodice Zuber-Gregović.

 U pismu se konstatuje da ne bi bilo zamislivo da povraćaj sredstava oduzetih od strane nacista nije do danas sproveden, te da bi vodeći se istom logikom trebalo jednako gledati na pitanje restitucije imovine oduzete tokom komunističke vladavine. 

“Da li bi bilo zamislivo da imovina zaplijenjena od strane nacista tokom Drugog svjetskog rata do danas nije vraćena? Naravno da ne bi, stvar je već odavno riješena. Kako onda možemo tolerisati činjenicu da imovina oduzeta od strane komunističkog režima do danas nije vraćena legitimnim vlasnicima?”, piše Deklićeva, koja navodi kao pozitivan primjer iz regiona nedavno započeti proces povraćaja imovine u Srbiji. 

Ona se u pismu poziva na izvještaje EU i SAD o Crnoj Gori, u kojima je konstatovana problematična situacija u vezi sa povraćajem oduzete imovine.

 “Postupci ostaju komplikovani, proces odlučivanja je spor”, stoji u prošlogodišnjem izvještaju EU, dok u američkom izvještaju o ljudskim pravima stoji da je veliki broj zahtjeva za povrat “privatne i vjerske imovine zaplijenjene tokom perioda komunističke vlasti ostao  neriješen”.

Ona je rekla da koristi priliku da skrene pažnju Evropskoj komisiji, koja bi, kako je kazala,   možda trebalo da se  uvjeri u efektivnost sprovođenja reformi u Crnoj Gori. “Države (kandidati za pristup EU) morale bi imati ne samo zakone, već i djelovati u skladu za evropskim standardima po pitanju poštovanja građanskih prava, privatne imovine i restitucije oduzetih dobara. Evropska komisija ne smije dozvoliti da se zadovolji simulacijom reformi, građani su razočarani i pitaju se o stvarnim prednostima jedne propagande adekvatnog ponašanja koja ne donosi strukturalne promjene u korist građana”, stoji u pismu u koje su “Vijesti” imale uvid. 

Država im dužna 67,5 miliona eura

Nasljednici oduzete imovine procijenili su da im je država dužna 67,5 miliona eura za imovini i preduzeća brodovlasnika i bankara Lala Zubera i Anastasije Gregović. 

Zuber je posjedovao imovinu na Cetinju, u Kotoru, Budvi, Petrovcu i Ulcinju. Nakon Drugog svjetskog rata sva imovina je nacionalizovana i oduzeta, kao i neke nekretnine poput privatne kuće u Petrovcu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (11 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 10

  • Pozoriste_u_drzavi1_ 4 mjeseca
    Niko nije kriv ovoj gospodji sto nije zrtva Milove vladavine kao Zarko Rakcevic. Njemu su sve vratili.
    • 3
    • 0
  • sonnyy 4 mjeseca
    Ne cekaju da umrete da bi vam vratili...ni onda vam vrati nece jer su lopovi na vlast...
    • 3
    • 0
  • glupacica 4 mjeseca
    Kupljeno na njihovo ime bilo i tacka.Njihovo je ili neka plate.
    • 2
    • 0