navigacija Naslovnica Premium

NACRT KONCESIONOG UGOVORA SUŠTA SUPROTNOST TVRDNJAMA VLADE

26.8.2018 15:16

Država žirant budućem zakupcu aerodroma za 200 miliona eura

Nacrt koncesionog ugovora za aerodrome sušta suprotnost tvrdnjama Vlade da uzimaju partnera kako bi on o svom trošku razvijao vazdušne luke

Država žirant budućem zakupcu aerodroma za 200 miliona eura Ilustracija
Siniša Luković
Foto: Shutterstock Autor: Siniša Luković

Iako iz Vlade tvrde da u projekat izdavanja aerodroma u Tivtu i Podgorici pod dugoročnu koncesiju namjeravaju da uđu prvenstveno zbog potrebe skupe rekonstrukcije i razvoja tih vazdušnih luka za što država ne može da se zadužuje, nacrt koncesionog ugovora upravo je takav da garantuje porast nivoa javnog duga države zbog tog posla.

Nacrt su za Ministarstvo pomorstva i saobraćaja pripremili eksperti što ih je angažovala Međunarodna finansijska korporacija IFC.

Ugovor o koncesiji - čiji je nacrt na javnoj raspravi do 10. septembra, nije bilateralan između države kao koncedenta i privatne kompanije kao koncesionara, već je tripartitan jer uključuje i finansijera (kreditora) cijele transakcije.

U preambuli ugovora, doduše, finansijer (kreditora) se krije iza sintagme “Sponzor”, ali je više nego jasno da je riječ o kompanijama ili bankama koje će koncesionaru (novoj firmi registrovanoj u Crnoj Gori što će je osnovati onaj koji dobije na tenderu za izdavanje aerodroma u zakup) obezbijediti neophodna finansijska sredstva za realizaciju tog projekta.

Naime, niti jedna od velikih stranih ili multinacionalnih kompanija koje upravljaju aerodromima u svijetu, nema “po džepovima” 100 miliona eura odmah raspoloživih da ih, ako budu odabrani na tenderu crnogorske Vlade, odmah uplati Podgorici koja toliko novca očekuje samo na ime “predujma koncesione naknade”, a još manje ima dodatnih 120 miliona eura na koliko Vlada minimalno procjenjuje investicioni program u modernizaciju i razboj aerodroma.

To znači da će se odabrani koncesionar morati zadužiti kod finansijera ili “Sponzora”, kako se oni nazivaju u nacrtu koncesionog ugovora što ga je pripremio resor minisra Osmana Nurkovića.

“Koncedent (država) potvrđuje i saglašava se sa obezbjeđenjem koje će biti navedeno u direktnom ugovoru sa finansijerima na ugovorima o koncesiji datim finansijerima”, piše u ankesu 20 nacrta ugovora o koncesiji.

To u praksi podrazumijeva da će država Crna Gora kao koncedent, garantovati finansijerima koncesionara da će im partner kome ona da aerodrome u zakup, vratiti novac što ga koncesionar od njih pozajmi za realizaciju ovog projekta.

Imajući u vidu pravila prema kojima se vodi statistika u državama EU, a koje je Crna Gora dužna sprovoditi (da u metodologiju izračunavanja javnog duga ulaze i podaci o investicijama i obavezama iz privatno-javnog partnerstva) to znači da će stavljanjem potpisa na ovakav ugovor o koncesiji, državni dug Crne Gore biti istog sekunda automatski uvećan za 220 miliona eura.

A država zvanično, kako je rekao premijer Duško Marković, više “nema prostora za dalje zaduživanje”, zbog čega je i krenula u “valorizaciju” aerodroma njihovim izdavanjem...

Upravo sa takvim obrazloženjem Vlada je odbila da odobri državnom preduzeću Aerodromi Crne Gore - da kod Evropske banke za obnovu i razvoj uzme izuzetno povoljan kredit od 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju aerodroma Tivat (iako EBRD za njegovo vraćanje uopte nije tražila garanciju države), a sada ta ista Vlada pristaje da kao garant žirira još nepoznatoj privatnoj kompaniji - koncesionaru za više nego četiri puta veći iznos kredita.

U nacrtu koncesionog akta piše u i da je “Potpisivanje direktnog ugovora sa finansijerima” između koncesionara, finansijera i koncedenta jedan od uslova za realizaciju čitavog posla.

“Direktni ugovor sa finansijerima će biti pripremljen pod uslovima koji su uobičajeni za takve ugovore koji se koriste na međunarodnom tržištu projektnog finansiranja i uključivaće, između ostalog, sljedeće odredbe pod uslovima koji su zadovoljavajući za finansijere...”, stoji pored ostalog u aneksu 20 nacrta ugovora o koncesiji.

Piše i da će finansijeri, uz saglasnost koncedenta, čak imati pravo da sa drugom firmom zamijene izabranog koncesionara u toku trajanja ugovora o zakupu, ukoliko ne ispunjava obaveze, a što bi moglo dovesti u opasnost njihove interese.

“Koncedent se saglašava da izvrši plaćanja koja se duguju… na navedeni račun ili, u slučaju neizvršenja obaveza po dokumentima o finansiranju, na način koji navedu finansijeri. Koncedent se obavezuje da neće raskinuti Ugovor o koncesiji ili prekinuti prava koncesionara po istom zbog finansijerovog izvršenja obezbjeđenja na tim dokumentima i pravima. Koncedent će se odreći bilo kojeg trenutnog ili budućeg imuniteta ili suverenog prava u vezi sa direktnim ugovorom sa finansijerima u najvećoj mjeri koju dozvoljavaju primjenjivi zakoni”, piše pored ostaloga u kontroverznom aneksu 20, koji državi osim što svoje ogromne resurse daje u zakup, nameće ogromne obaveze prema kreditorima, izabranog zakupca.

Slična situacija se već desila u Hrvatskoj - gdje je tamošnja Vlada naknadno sklopila brojne anekse ugovora sa izabranim koncesionarom aerodroma “Franjo Tuđman” u Zagrebu, pa se naknadno isppostavilo da je država garantovala kreditorima zakupca za finansiranje izgradnje nove terminalne zgarde.

Hrvatskoj javnosti do sada je uskraćena infromacija što tačno piše u diretnom ugovoru sa finansijerima koji su u ovom slučaju, potpisali Vlada Hrvatske, preduzeće Međunarodna zračna luka Zagreb, Dojče banka, Evropska investiciona banka, Unikredit, Zagrebačka banka i famozni IFC koji se pojavljuje kao konsultant i u predstojećem crnogorskom poslu sa koncesijom na aerodrome.

Iako u nacrtu tog dokumneta piše da je on (ali ne i aneksi) javan i da nije povjerljive prirode, u njemu stoje i odredbe da će država, koncesionar i finansijeri ubuduće učiniti sve da svu svoju poslovnu komunikaciju i obaveze, drže dalje od očiju javnosti i proglase povjerljivim.

Budući da u nacrtu ugovora najveći dio za njega ključno važnih aneksa uopšte nije definisan niti prezentiran javnosti (prethodni uslovi vezano za odgovornost koncedenta, inicijalni prenos sredstava i obaveza, opis poslova uključenih u inicijalnu ekološku sanaciju lokacije, osiguranje, radovi i tehničke specifikacije proširenja i modernitzacije aerodroma, kriterijumi učinka koncesionara, program održavanja aerodrome, aeronautički prihodi….), izvjesno je da će i MSP Osmana Nurkovića pokušati da ovaj veoma kontroverzan posao koji može biti vrlo štetan po državu, “odradi” što dalje od očiju građana.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (16 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 27

  • Nema trte-mrte, samo trte 2 mjeseca i 3 nedjelje
    Za 40 mil. mogu da se renoviraju i prošire kapaciteti oba aerodroma. To je suma koju ACG zaradi za 2 godine od TV i PG aerodroma! Samo slijepac ne vidi da se ovdje radi o koruptivnom poslu od kojeg će država i građani imati direktnu štetu od najmanje pola milijarde eura za 25 godina kada će biti potrebno novo ulaganje i nova Modernizacija. U "javnu raspravu" bi trebalo odmah da se uključi i specijalno tužilaštvo sa timom za organizovani i privredni kriminal.
    • 14
    • 0
  • budji 2 mjeseca i 3 nedjelje
    Jpos jedna placka isto kao sa kobinatom aluminijuma. "Sve ce to narod pozlatiti"
    • 6
    • 0
  • Sealife 2 mjeseca i 3 nedjelje
    Mislis ima b.dala sto ih zaokruzi? Jednom su nam uveli takse na sve sem vazduh zato sto su garantovali kredit, dal' je moguce da ce opet.
    • 5
    • 0