navigacija Naslovnica Premium

SAMO "POSEBNI SLUČAJEVI"

3.1.2018 19:04

Državljani Crne Gore nemaju šansu da budu politički azilanti u Njemačkoj

Otada je Federalni zavod za migracije i izbjeglice (BAMF) odbio 97 odsto svih zahtjeva za azil čiji su podnosioci sa Zapadnog Balkana. Do konačne odluke, ti ljudi moraju – baš kao i ostali potražioci azila – da žive u domovima za izbjeglice; ne smiju da rade a oblast po kojoj im je dozvoljeno kretanje smiju da napuštaju samo uz posebnu dozvolu BAM

Državljani Crne Gore nemaju šansu da budu politički azilanti u Njemačkoj
Deutsche Welle
Foto: Shutterstock Autor: Deutsche Welle

Mali broj potražilaca azila sa Zapadnog Balkana, koji je 2017. dobio pravo ostanka u Njemačkoj, predstavlja „posebne slučajeve“. No, to pravo nije i garantcja ostanka. A oni koji su odbijeni, ne mogu više da dobiju vizu.

Njemački Osnovni zakon garantuje pravo na azil politički progonjenim osobama – ali potražioci azila iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova nemaju šansu da budu priznati kao politički progonjeni. Njemačka je krajem 2015. proglasila sve zemlje Zapadnog Balkana za „sigurne zemlje porijekla“ – one u kojima nema političkih progona.

Otada je Federalni zavod za migracije i izbjeglice (BAMF) odbio 97 odsto svih zahtjeva za azil čiji su podnosioci sa Zapadnog Balkana. Do konačne odluke, ti ljudi moraju – baš kao i ostali potražioci azila – da žive u domovima za izbjeglice; ne smiju da rade a oblast po kojoj im je dozvoljeno kretanje smiju da napuštaju samo uz posebnu dozvolu BAMF. Kada njihovi zahtjevi budu odbijeni, moraju da napuste Njemačku.

Samo „posebni slučajevi“ imaju šansu

Jedan mali broj migranata sa Zapadnog Balkana je poslije 2015. dobio status ljudi koje štiti njemačka država. Ti ljudi su tražili da budu priznati kao „posebni slučajevi“. Njihove zahtjeve je razmatrala specijalna komisija a takve komisije postoje u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

U gradu-pokrajini Berlinu, ta komisija zasjeda u okviru Senata za unutrašnje poslove i sport. Njeni članovi su predstavnici opunomoćenika pokrajinske vlade za migracije i integraciju kao i za pitanja žena, zatim predstavnici katoličke i evangelističke crkve, krovnog udruženja dobrotvornih organizacija „Liga Berlin“ kao i nevladinih organizacija „Savjet za izbjeglice Berlin“ i „Savjet za migracije Berlina-Brandenburga“.

„Komisija za posebne slučajeve se bavi sudbinama ljudi koji zapravo moraju da napuste Njemačku“, kaže predsjednik Komisije Peter Marhofer za DW, „no, ponekad se u zakonu pronađe neki propis na osnovu kojeg nekome ipak može da se odobri ostanak u Njemačkoj; to može, na primjer, biti lična odluka senatora za unutrašnje poslove i sport.“

Glavni kriterijumi u „posebnim slučajevima“ su dužina boravka u Njemačkoj i stepen u kojem je dotični integrisan ili nastoji da se integriše. Najvažnije pitanje jeste: da li je ta osoba u stanju da svojim radom obezbjedi sebi egzistenciju.

Nije dovoljan ni stalan posao

Kada je riječ o došljacima sa Zapadnog Balkana, tu često nije dovoljno ni stalno zaposlenje, čak ni ako nadležna komisija preporuči izdavanje boravišne dozvole. „Razlog tome je što je većina ljudi sa Zapadnog Balkana u Njemačku došla tek u posljednje dvije godine“, objašnjava Peter Marhofer: „Zato su i njihove mogućnosti da ostanu u Njemačkoj – male.“

Uz podršku berlinske Komisije za posebne slučajeve, 2017. godine je 38 potražilaca azila ipak dobilo dozvolu boravka; 80 zahtjeva je odbijeno i njihovi podnosioci su morali da napuste Njemačku. Ali odbijani su i oni za koje je Komisija preporučivala pozitivnu odluku.

„Komisija za posebne slučajeve u takvim slučajevima preporučuje izdavanje boravišne dozvole jer se bori protiv važećih pravnih odredbi – ali to je politički stav za koji nema pravnog osnova“, objašnjava Tino Brabec zadužen za odnose sa medijima pri Senatu za unutrašnje poslove i sport.

I njegov pretpostavljeni, sam senator, ne smije da odlučuje proizvoljno, već prema važećim zakonima. On kaže da su u 462 slučaja deportacije iz Njemačke ljudi sa Zapadnog Balkana u prošloj godini samo primjenjeni federalni zakoni.

Potražioci azila koje je odbila Komisija za posebne slučajeve imaju još mogućnost da se obrate odborima pokrajinskih parlamenata za peticije – u saveznim pokrajinama u kojima žive.

Nemoguć prelaz iz azilantske u radnu migraciju

Zašto moraju da napuste Njemačku potražioci azila koje podržava Komisija za posebne slučajeve ili parlamentarni peticioni odbor te potražioci koji uz to imaju i posao ili im se garantuje radno mjesto?

„Naši zakoni ne predviđaju mogućnost prelaska u status radne migracije“, kaže Peter Marhofer, „dakle nemoguće je prelazak sa jednog na drugi kolosek.“

Potražioci azila sa Zapadnog Balkana čiji su zahtjevi odbijeni moraju računati s tim da će dobit zabranu ponovnog ulaska ne samo u Njemačku već u čitav šengenski prostor. Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu je blokiralo i mogućnost da ti ljudi u nemačkim ambasadama u zemljama Zapadnog Balkana podnesu zahtev za radnu vizu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • BDZCG70 6 mjeseci i 2 nedjelje
    Petnjica i Rožaje su prazni, ni Miloševiç nije uspio da protjera Bosnjake sa ovih prostora ali zato je uspio Milo Dukanovic i Rafet Husoviç
    • 1
    • 1
  • danilo12445 6 mjeseci i 2 nedjelje
    koliko se ljudi iselilo iz cg od 2006... to mene zanima... :)
    • 0
    • 0
  • Cenzura_Vijesti 6 mjeseci i 2 nedjelje
    Opet beskrajni,besmisleni tekstovi..Dajte brojeve..koliko hiljada Crnogoraca je trazilo azil po EU 2016 i 2017 godine,potucajući se sa Sirijcima i Avganistancima,bježeći od gladi i nezaposlenisti.???
    • 3
    • 0