navigacija Naslovnica Premium

CIN-CG: POVJERLJIVE NABAVKE DALEKO OD KONTROLE JAVNOSTI

4.2.2018 16:00

Državu štite štampačima i auto gumama

Pored specifične opreme potrebne za bezbjednost države i građana, ispod vela tajne milionskih nabavki provukla se i kupovina običnih računara i putničkih automobila. U znatnom broju slučajeva na tender se javljao samo po jedan dobavljač

Državu štite štampačima i auto gumama Ilustracija
Foto: Shutterstock Autor: Predrag Nikolić (CIN-CG)

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) su u posljednjih pet godina (2013–2017) za povjerljive nabavke potrošili više od osam miliona eura. Uz specifičnu opremu potrebnu za bezbjednost države i građana, ova dva državna organa ispod vela tajne provukla su i nabavku običnih računara i štampača, putničkih automobila i automobilskih guma. U većini slučajeva na tenderima nije bilo konkurencije, jer se javljao po jedan dobavljač.

Ministarstvo odbrane do zaključenja ovog istraživanja nije dostavilo odgovore o utrošenoj sumi za povjerljive nabavke.

Uprkos velikoj sumi novca koja se troši tajno, zakonski okvir u Crnoj Gori još ne poznaje jedinstven pristup kojim bi se uredila ova oblast. Izvor mogućih problema i zloupotreba je i što se ova oblast sve više uređuje podzakonskim i internim aktima, koji su uglavnom nedostupni javnosti. 

Povjerljive nabavke podrazumijevaju nabavku robe, usluga i radova, poput oružja, municije i druge specijalne opreme koja se koristi za zaštitu i bezbjednost države i građana. Prema podacima dobijenim iz ANB-a, za ove namjene 2013. godine utrošeno je 289.947 eura, a 2014. nešto manje – 154.635 eura. Tokom 2015. godine ANB je na ovaj način potrošila 329.745 eura. Vrijednost javnih nabavki Agencije tokom 2016. bila je 445.784 eura, a povjerljivih - četiri puta više, čak milion i 953.086 eura. Izvori CIN-CG iz bezbjednosnih krugova, kažu da je te godine ANB kupila uređaje za praćenje i prisluškivanje. Podatke o prošlogodišnjim troškovima za povjerljive nabavke za prošlu godinu iz Agencije nijesu dostavili. 

Za razliku od ANB-a, u kojoj se dešava da vrijednost povjerljivih nabavki premaši javne, u MUP-u se one kreću oko četiri odsto u odnosu na transparentnu kupovinu . Izuzetak je 2015. godina kada su povjerljive nabavke MUP-a iznosile gotovo milion i po eura. Više osoba iz bezbjednosnih službi je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) potvrdilo da je te godine kupljen AFIS sistem, kojim se provjeravaju lične karte i na osnovu otisaka prstiju utvrđuje da li ima duplikata ili lažnih identiteta. Najveći iznos povjerljivih nabavki u MUP-u, ipak, zabilježen je prošle godine, čak 2.528.761 eura. 

U sistemu u kome se dešavaju nezakonitosti i prilikom sprovođenja javnih tendera, ta opasnost je veća kod povjerljivih nabavki, jer se novac građana troši daleko od očiju javnosti i uz nedovoljnu kontrolu.

,,Osim što su povjerljive prirode, ove nabavke su takođe javne, zato što se nabavljuju javnim novcem – novcem građana, ali i zbog toga što što je riječ o javnom, državnom poslu -  sklapanju ugovora za nabavku između države i privatnih firmi'', kaže za CIN-CG Ana Đurnić, istraživačica javnih politika Instituta alternativa. 

Ona objašnjava da je priroda povjerljivih nabavki negdje između javnog i tajnog: ,,Postoji potreba da javnost zna na koji način se troši ovaj novac i da li se njime dobro upravlja sa jedne strane, ali i potreba da se zaštite informacije o ovim nabavkama iz bezbjednosnih razloga. Međutim, svaka vrsta kontrole zainteresovane javnosti, građana i civilnog društva, u ovoj oblasti je vrlo ograničena. Čak ni akti kojima se uređuju postupci povjerljivih nabavki, po pravilu, nijesu dostupni''. 

Ana Đurnić "Svaka vrsta kontrole u toj oblasti je vrlo ograničena": Đurnić

Pored toga što nema uvid u to šta se povjerljivo nabavlja, javnost ne zna i koje se procedure primjenjuju, te da li se one sprovode uz poštovanje opštih načela konkurentnosti, jednakog tretmana svih učesnika procesa i nediskriminacije koja propisuju direktive Evropske unije koje regulišu ovu oblast. 

Zakon o javnim nabavkama koji je usvojen 2014. godine, u poglavlju Nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti, propisivao je koje su bezbjednosno-odbrambenog karaktera – nabavka vojne opreme, bezbjednosno osjetljive opreme, robe, usluga i radova koji su direktno povezani sa vojnom i bezbjednosno osjetljivom opremom, usluga i radova za vojne namjene i bezbjedonosno osjetljivih usluga i radova. Zakon je određivao i koje se procedure mogu primijeniti na ove nabavke, na koji se način štite podaci u vezi sa postupcima, kako se zaključuje ugovor i sprovode ugovorne obaveze, na koji će se način osigurati bezbjednost robe i slične detalje. 

Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama iz juna prošle godine, međutim, nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane svele su se na dva zakonska člana. Jedan propisuje da će se vrste postupaka i način njihovog sprovođenja za nabavku opreme, robe, usluga i radova koji su direktno povezani sa vojnom i bezbjednosno osjetljivom opremom, kao i usluga i radova urediti propisom Vlade, za sve naručioce koji sprovode ove nabavke. A to su Ministarstvo odbrane, MUP i ANB. Propis Vlade još nije usvojen, iako je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, istekao krajem 2017. godine. 

Drugi član ovog zakona propisuje vrlo širok opseg izuzetaka od primjene pomenutog propisa Vlade. To, između ostalog, podrazumijeva da se ni podzakonski akt neće primjenjivati ukoliko je procijenjena vrijednost nabavke jednaka ili manja od 20 hiljada eura za robe i usluge, odnosno od 40 hiljada eura za radove. Zakon sada propisuje da će se izuzeci urediti diskreciono - internim aktima naručilaca. 

Institutu alternativa, koji je nastojao da kroz zahtjeve za slobodan pristup informacijama dođe do ovih dokumenata, iz MUP-a su odgovorili kako povjerljive nabavke sprovode na osnovu “Uputstva o načinu utvrđivanja potreba za nabavkom i postupku sprovođenja povjerljive nabavke”  iz 2014. godine, koje je potpisao tadašnji ministar Raško Konjević. Namjerno ili slučajno, oni su priznali da su svjesni kako je ovaj akt sada neusklađen sa Zakonom o javnim nabavkama. Uz podatke o iznosu povjerljivih nabavki, Institutu alternativa proslijedili su i odgovor Službe za finansije, opšte i pomoćne poslove. U njemu se navodi: „U prilogu dostavljam tražene podatke za izvršene povjerljive nabavke, sa napomenom da iste nijesu vršene u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, pa samim tim mislim da ih ne treba prosljeđivati“. Ova neusklađenost nije omela MUP da prošle godine na povjerljive nabavke potroši rekordnih dva i po miliona eura.  

Prema Zakonu o ANB, postupak sprovođenja ovih nabavki uređuje se diskreciono, aktom direktora Agencije. Pravilnik o postupku sprovođenja povjerljivih nabavki u ANB-u,ima oznaku „INTERNO“. Ovaj akt usvojen je 8. decembra 2015. godine, a njegova tajnost, prema zakonu, važi dvije godine. Institutu alternativa, krajem decembra prošle godine, ANB je odbio pristup ovom dokumentu iako je istekao rok tajnosti. 

Javne nabavke CIN

Rijetka svjedočanstava, o tome što se sve naručuje putem povjerljivih nabavki su izvještaji Državne revizorske institucije (DRI) – za ANB rađeni su za 2011. i 2015, a za MUP kontrola je obuhvatila 2008. i 2014. godinu. ANB je, uz saglasnost Vlade, 2015. nabavila 11 automobila, na osnovu dvogodišnjeg ugovora o lizingu ukupne vrijednosti 349.334 eura. Uz to je za 57.308 eura kupila kompjutersku opremu – desktop i laptop računare i štampače. Kako su tehničke karakteristike automobila u skladu sa standardima putničkih vozila visoke srednje klase, DRI je utvrdila da oni, kao ni kupljena kompjuterska oprema, ne mogu imati tretman specijalne opreme. Zato je nije trebalo kupovati putem povjerljivih, već u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, nalaz je DRI-a iz revizije ANB-a za 2015. godinu. 

Od 20 realizovanih postupaka povjerljivih nabavki 13 je sprovedeno na osnovu jedne pristigle ponude, navodi DRI u izvještaju o reviziji MUP-a za 2014. godinu. MUP je te godine u postupcima povjerljivih nabavki kupovao i ono što nije definisano kao sredstva posebne namjene, poput putničkih kombi vozila i auto guma. 

Senator DRI dr Branislav Radulović, koji je posljednjih 10 godina radio revizije MUP-a, ANB-a i Ministarstva odbrane, za CIN-CG, objašnjava kako bi ,,povjerljive nabavke trebalo da se sprovode u skladu sa posebnim internim aktom naručioca, koji su dužni da donesu u skladu sa  čl. 116 b Zakona o javnim nabavkama”. 

,,Upravo nedostatak ili nepotpunost ovih internih akata kojim se bliže propisuje postupak za sprovođenje povjerljivih nabavki i definiše šta može biti predmet povjerljive nabavke, predstavlja glavni problem u ovoj oblasti na koju je, u ranijim revizijama, između ostalog,  ukazala DRI'', izjavio je Radulović za CIN-CG. 

Branislav RadulovićNedostatak internih akata glavni je problem": Radulović

Nadležni u ANB-u i MUP-u nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG, o tome da li su ispunjene preporuke revizora i na osnovu kojih akata se sada sprovode povjerljive nabavke. Odgovor je stigao jedino od skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. U dopisu koji je potpisao predsjednik Odbora Obrad Mišo Stanišić, navedeni su linkovi sa sjednica na kojima je raspravljano o izvještajima DRI-a i razmatrani završni budžeti za Ministarstvo odbrane, MUP i ANB. „Odbor se upoznao sa realizacijom obaveza ANB-a iz preporuka koje je DRI dala u Konačnom izvještaju, što Odbor cijeni kao odgovoran i profesionalan odnos prema istim’“, uobičajene su formulacije, poput ove koja se navodi u izvještaju iz decembra 2016. 

,,Odbor za bezbjednost i odbranu, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, od 2011. godine, kada je ovaj zakon stupio na snagu, redovno razmatra sve izvještaje DRI o finansijskom i drugom poslovanju organa i institucija u oblasti bezbjednosti i odbrane. Do sada je u svim slučajevima, svojim zaključcima, podržao sve preporuke DRI i dodatno obavezao subjekte revizije na njihovu realizaciju’’, kaže Radulović.

Iz DRI su najavili da će tokom ove godine kontrolisati kako je MUP reagovao na njihove preporuke.

Vojska kupuje i ne priznaje

Ministarstvo odbrane u odgovorima CIN-CG tvrdi da ne sprovodi postupke povjerljivih nabavki od maja 2015. godine, navodeći da je tada prestala da važi Uredba o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene, kojom su bile propisani ovi poslovi.

Prema nalazu DRI-a, na drugoj strani, Ministarstvo odbrane je u 2016. godini sprovelo četiri postupka nabavke, od čega su se dva odnosila na bezbjednosno osjetljivu opremu. Revizor ističe kako nije mogao da provjeri proceduru.

,,Državni revizor nije mogao utvrditi da li se i na koji način planiraju nabavke na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama (povjerljive nabavke), kako teče sam postupak i izvještavanje o predmetnim nabavkama, jer ne postoje akti kojima je navedeno propisano'', piše u izvještaju revizora objavljenom u junu 2017. godine.

Još u novembru 2015. godine, postupajući po preporukama DRI-a, održan je sastanak u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kojem su prisustvovali predstavnici MUP-a, Ministarstva odbrane i Uprave za javne nabavke. Zaključeno je da se novim zakonom o javnim nabavkama definiše pojam, predmet i postupak povjerljivih nabavki, a da se do tada donese uredba koja bi bila osnov za sprovođenje procedure kupovine, kao i da se formira radni tim za njenu izradu.

Očigledno da preporuka o donošenju uredbe nije sprovedena. U Ministarstvu odbrane su, za CIN-CG, naveli da sopstveni „Plan mjera i aktivnosti za praćenje i sprovođenje otklanjanja nedostataka utvrđenih revizijom DRI-a“, u dijelu koji se odnosi na povjerljive nabavke, takođe ne sprovode od maja 2015. godine. 

“ Početkom decembra prošle godine tražili smo ovom ministarstvu podatke o potrošnji za povjerljive nabavke za proteklih pet godine i još ih nismo dobili. Za propis kojim bi se regulisala ova oblast, a za čije je usvajanje rok istekao u decembru prošle godine, odgovorili su nam da je “u postupku izrade”. Cijeli sistem povjerljivih nabavki je toliko zatvoren da se ne može doći ni do osnovnih podataka. Takva netransparentnost omogućava velike zloupotrebe, a česte izmjene zakona i podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast tome u velikoj mjeri doprinose. Ministarstvo odbrane ima odgovornost da pripremi podzakonski akt i predloži ga Vladi na usvajanje ne samo za sebe, već i za druge organe koji sprovode povjerljive nabavke, zbog čega ovakvo postupanje i netransparentnost dodatno zabrinjava”, kaže Ana Đurnić.

CIN-CG
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, CINCG
Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • Fileoo 6 mjeseci i 1 nedelja
    Ha ha ha... U tonere ide sofisticirani softver! I u gume špijunska oprema... Kako si ti pismen i pametan! Pojedi taj sendvič i ne mlati, pametniji si kad ćutiš!
    • 4
    • 1
  • neko_nebitan 6 mjeseci i 1 nedelja
    Ne znam za stampace ali znam za tonere da se uglavnom nabavljaju originali koji kostaju i do 4 puta vise od recikliranog tonera koji ne zaostaje sa kvalitetom. Na taj nacin neki namicu ogromne pare, ponasamo se kao da smo Svajcarska
    • 4
    • 1
  • Fileoo 6 mjeseci i 1 nedelja
    Dobro ti, sirotinjo gladna, imaš pojma u životu! Samo znaš da podriguješ!
    • 3
    • 1