navigacija Naslovnica Premium

KANDIDATURA ĆE BITI DOVEDENA U PITANJE NAKON ZVANIČNOG TUMAČENJA ODREDBI

27.7.2018 21:08

Đurović i Kovijanić na ledu za novi mandat u EKIP-u

Prema Zakonu o elektronskim komunikacijama predsjednik i članovi Savjeta EKIP-a ne mogu biti imenovani više od dva puta uzastopno

Đurović i Kovijanić na ledu za novi mandat u EKIP-u Đurović želi treći uzastopni mandat u EKIP-u
Milorad Milošević
Foto: Boris Pejović Autor: Milorad Milošević

Kandidatura dva dosadašnja člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Šalete Đurovića i Branka Kovijanića, za treći mandat u ovoj instituciji, biće dovedena u pitanje nakon zvaničnog tumačenja odredbi Zakona o elektronskim komunikacijama.

Članom 5 tog Zakona definisano je da se predsjednik i članovi Savjeta imenuju na period od pet godina i ne mogu biti imenovani više od dva puta uzastopno.

“Savjet je kolektivni organ koji, po Zakonu i Statutu Agencije ima pet članova: predsjednika i četiri člana. Imajući to u vidu, mišljenje Ministarstva ekonomije, koje nije obavezujuće za druge organe vlasti, jeste da se član 5 Zakona odnosi na članstvo u Savjetu, bez obzira na funkciju”, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva ekonomije na čijem čelu je ministarka Dragica Sekulić.

Iz Ministarstva ekonomije, odgovarajući na pitanja “Vijesti” kažu da su kao resor zaduženi za nadzor nad sprovođenjem Zakona o elektronskim komunikacijama u okviru svojih nadležnosti, a izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije je nadležnost Skupštine i u skladu sa tim Savjet za svoj rad odgovara Skupštini.

Dosadašnji predsjednik Savjeta EKIP-a Đurović kandidovao se za člana u trećem uzastupnom mandutu, a dosadašnji član, takođe u dva mandata, Kovijanić, za novog predsjednika ove institucije. Đurović je blizak vladajućem DPS-u, a Kovijanić manjoj članici vladajuće koalicije SD-u.

Đurović je u kratkom razgovoru “Vijestima” u drugoj polovini juna rekao da ima zakonsku mogućnost da se kandiduje za člana Savjeta EKIP-a, jer novi zakon jasno pravi razliku i definiše predsjednika i člana Savjeta. Njih dvojica su među 12 kandidata koji se bore za tri upražnjena mjesta u Savjetu EKIP-a, budući da se i sadašnji član Zoran Sekulić kandidovao za predsjednika Savjeta ove institucije.
Konačnu riječ, vjerovatno na jesen, daće matični Odbor za ekonomiju finansije i budžet, a nakon toga Skupština, budući da za dva člana Savjeta EKIP-a ističe drugi uzastopni petogodišnji mandat u posljednjim danima decembra 2018. godine.

Ako bi skupštinski Odbor za ekonomiju, kojim predsjedava poslanik DPS-a Predrag Sekulić, imao drugačije tumačenje u odnosu na Ministarstvo ekonomije, Đurović i Kovijanić bi teoretski bili u zakonskoj mogućnosti da kraj radnog vijeka dočekaju u Savjetu EKIP-a.

S obzirom na to da aktuelni predsjednik skupštinskog Odbora već nekoliko godina ne odgovara na pitanja “Vijesti”, zvanično mišljenje na istu temu “Vijesti” su tražile od nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, koji je ranije obavljao funkciju predsjednika istog skupštinskog Odbora za ekonomiju.

“U odnosu na primjenu Zakona o elektronskim komunikacijama, odnosno tumačenje odredaba Zakona, isključivu nadležnost ima onaj ko vrši nadzor, a to je resorno ministarstvo zaduženo za poslove ekonomije. Skupština ne daje autentično tumačenje zakona, jer je ta odredba prije nekoliko godina izbrisana iz Poslovnika Skupštine”, kaže Damjanović.

Vezano za konkurs za izbor predsjednika, odnosno za članove Savjeta Agencije, koji se sprovodi u Odboru za ekonomiju jasno je, kako dalje dodaje Damjanović, “da on, osim što je javan, mora biti i zakonit”.

“Nemam nikakvu dilemu oko notorne činjenice da je predsjednik i ove Agencije, kao i svih ostalih agencija, komisija, odbora i ko zna čega sve ne u ovoj državi, istovremeno i član Agencije, i da je Zakon potpuno jasan. Da nije tako, članstvo u Savjetu Agencije bi moglo da traje i 20 godina, deset na funkciji predsjednika Savjeta, koji je jedan od pet članova Savjeta i još deset na funkciji člana Savjeta, koji je takođe jedan od pet članova Savjeta”, zaključio je Damjanović.

Ako bude trgovine, biće posla za sudove

Damjanović napominje da praksa kod izbora u svim ostalim agencijama, komisijama, odborima i tijelima nikada nije tretirala predsjednika nekog tijela kao da nije član tog tijela, pa bi se drugačijim tumačenjem stvorio novi “presedan u presedanima punom pravnom poretku Crne Gore”. “Ako bi se tumačilo suprotno, i umjesto zakona, prednost dobiju političke nagodbe i trgovine, i neko u okviru krnjeg Odbora želi da radi nezakonito, jasno je da će tu posla biti za redovne sudove, što će dati još jednu ružnu sliku parlamenta, odnosno nadležnog odbora, koji su u ovakvoj diktaturi i samodovoljnosti parlamentarne većine potpuno obesmišljeni, svodeći se na običan proceduralni servis izvršne vlasti”, naglasio je Damjanović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • pekson 1 mjesec i 3 nedjelje
    Zar vaze zakoni u privatnoj drzavi?Ako ne vaze za vlasnike Djukanovice,zasto bi se primjenjivao na Djurovica?I on se borio za nju ovakvu privatnu,zarobljenu.Pa zasto mu ne dopustiti da je cerupa i on
    • 2
    • 0
  • naivan 1 mjesec i 2 nedjelje
    treba učinjet ovim ljudima ...napraviti neki amandman na zakon, pothitno .. to sad brzo ide u skupštinu
    • 1
    • 0