Ministarstvo se ogradilo od plana za Buljaricu: Nije naš, to su želje investitora

Iz Ministarstva poručuju da Prostorni plan posebne namjene obalnog područja (PPPNOP) koji je u izradi, ne omogućava izgradnju 11,5 miliona stambeno-poslovnog prostora u Buljarici koliko je zacrtao CDCIC
218 pregleda 2 komentar(a)
Buljarica, Foto: Vuk Lajović
Buljarica, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 27.10.2016. 14:16h

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), ogradilo se od Nacrta master plana za Buljaricu koji je u septembru 2013. izradila međunarodna konsultantska kuća DAR Group.

Taj razvojni dokument koji je držan u strogoj tajnosti, nastao je kao rezultat sastanka između predstavnika kompanije CDC International Corporation (CDCIC) registrovane na Kajmanskim ostrvima i predstavnika Vlade.

„Master planovi koji investitori izrađuju za svoje potrebe nijesu dokumenta u vlasništvu Ministarstva održivog razvoja i turizma, niti ovo Ministarstvo može odlučivati o njihovom objavljivanju”, rekli su “Vijestima” iz resora ministra Branimira Gvozdenovića odgovarajući na pitanje zašto je kontroverzni master plan, urađen po željama CDCIC-a, do sada držan daleko od očiju crnogorske javnosti.

Najznačajnije izvode iz njega prošle sedmice su objavili MANS i „Vijesti“.

CDCIC je jedini dostavio ponudu na tenderu za prodaju i zakup zemljišta u Buljarici. Pravni zastupnik i direktor CDCIC-a je Khalil Boutros Al Sholy, koji je osnivač i direktor katarske Construction Development Company (CDC).

Budući investitor je, prema Nacrtu, planirao da u Buljarici izgradi 11,5 miliona kvadratnih metara stambeno-poslovnog prostora, od čega bi se čak 9,3 miliona odnosilo na stanove, vile i apartmane za tržište.

Buduća urbanizacija Buljarice koju predviđa taj plan, podrazumijeva izgradnju preko 42.000 stanova prosječne površine od 160 m2, 566 vila prosječne površine od 900 m2, 204 luksuzne vile površine 1.500 m2 i 23 superluksuzne vile od čak 3.000 m2. Na hotele i rekreativne klubove odnosi se tek pet odsto od ukupno planiranih 11,5 miliona kvadrata, odnosno 577.000 kvadrata. Sa druge strane, čak 15 odsto izgrađene površine će činiti komercijalni objekti poput prodavnica, banaka, kazina i drugih djelatnosti, a u okviru lokacije se planira i marina sa 500 vezova u vještački prokopanom kanalu.

Iz Ministarstva poručuju da Prostorni plan posebne namjene obalnog područja (PPPNOP) koji je u izradi, ne omogućava izgradnju 11,5 miliona stambeno-poslovnog prostora u Buljarici koliko je zacrtao CDCIC.

Tvrde da je Prostorni plan Crne Gore Buljaricu opredijelio za “razvoj ekskluzivnog turizma”, te da je GUP Kamenovo-Buljarica predviđao izgradnju različitih sadržaja koji se u smislu koncepta mogu kategorisati kao mješovita namjena, budući da su osim turističke namjene uključivali stanovanje malih i srednjih gustina, stambeno-turističku izgradnju u postojećim selima, komplementarne sadržaje (kampove), marinu, različite servise, sportsko- rekreativne površine itd.

“Nacrt PPPNOP je naveo da prostor Buljarice treba razvijati integralno u svrhu stvaranja visokokvalitetne destinacije….. Generalne smjernice PPPNOP ovaj prostor prepoznaju kao buduću turističku zonu na područjima od posebnog prirodnog značaja i površinu mješovite namjene, ali uz navođenje znatnih ograničenja u smislu obaveza po pitanju zaštite životne sredine, što će biti obaveza prilikom izrade detaljne planske razrade ove lokacije. Izradu PPPNOP prati i izrada Strateške procjene uticaja na životnu sredinu koja će u krajnjem dati ocjenu o uticaju svih planiranih intervencija na životnu sredinu, ali i ukazati na nosive kapacitete ovog prostora”, naveli su iz Ministarstva naglašavajući da master plan za Buljaricu nije sastavni dio nacrta PPPNOP-a.

U tom resoru tvrde da PPPNOP propisuje da unutar pojasa od 1 km od obalne linije, nije moguće planirati nova stambena naselja, što je slučaj i sa planskim tretmanom ove lokacije.

Kažu i da su državni i organi lokalne uprave dužni da poštuju Barselonsku konveciju koja podrazumijeva tzv. obalni odmak, odnosno zabranu gradnje u pojasu od 100 metara od morske obale.

„Pitanje o broju vezova u marini je potrebno uputiti autorima master plana, budući da su smjernice planskih dokumenata po tom pitanju jasne. Konkretno, nacrtom PPPNOP predviđena je marina kapaciteta 100 vezova”, prokomentarisali su u Ministarstvu činjenicu da je Dar Group po željama CDCIC-a, u Buljarici ucrtao marinu od čak 500 vezova.

Kompanija CDCIC ponudila je za kupovinu 4,8 miliona kvadrata zemljišta u Buljarici 108 miliona eura ili oko 22 eura po kvadratu, zakupninu od 2,06 eura po kvadratnom metru godišnje za dio obale u zoni morskog dobra i 1,77 eura po kvadratnom metru akvatorijuma godišnje.

Finansijska ponuda CDCIC, se u cent poklapa sa onim što je Tenderska komisija tražila kao minimalnu cijenu u okviru kvalifikacionih uslova.

Ponudu je u ime CDCIC po notarski ovjerenom punomoćju predala Maja Đurović iz Podgorice, bivša službenica Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ona je iz Ministarstva otišla 2014, upravo kada je CDCIC, zbog projekta na Buljarici, osnovala kompaniju Buljarica Bay sa sjedištem u Podgorici čiji je ona izvršni direktor.

Na problematične aspekte ponude CDCIC-a za Buljaricu ukazao je i pravni zastupnik Tenderske komisije, advokat Nikola Martinović, ali je uprkos tome, komisija ponudu ocijenila ispravnom. Pokušaj da se izvještaj Tenderske komisije usvoji na elektronskoj sjednici Savjeta za privatizaciju zasada nije prošao zbog protivljenja dijela članova savjeta iz opozicije.

Namjera Vlade da proda Buljaricu naišla je na osudu najvećeg dijela opozicije, ali i javnosti.

Buljarica može samo u prostorni plan

Na pitanje zašto Vlada prije raspisivanja tendera za Buljaricu nije izradila Državnu studiju lokacije (DSL) za to područje i jasno predvidjela što se tamo i kako može graditi, iz MORT-a su odgovorili da za to ne postoji zakonski osnov.

“Državne studije lokacije izrađuju se za područja koja se nalaze u okviru morskog dobra ili nacionalnih parkova, što sa prostorom Buljarice nije slučaj. Prostor Buljarice na stateškom nivou može se razrađivati kroz Prostorni plan posebne namjene obalnog područja, a zatim detaljnije kroz PUP Budve i PUP Bara koji su takođe u izradi. Detaljna razrada može se predvidjeti direktno kroz Prostorni plan posebne namjene obalnog područja, ali i naknadno, izradom lokalnog planskog dokumenta, lokalne studije lokacije ili DUP-a”, rekli su iz Ministarstva ne objašnjavajući zašto to nije učinjeno prije nego što je Buljarica data na tender i investitoru prepušteno da je planira shodno svojim željama i potrebama.

Bonus video: