Skupštinski odbor za ekonomiju, finasije i budžet je konstatovao da je neophodno da Muzički centar (MC) ima programskog i finansijskog direktora kako bi se unaprijedilo poslovanje te institucije, a ne da obje dužnosti obavlja jedna osoba.
Poslanici su danas saslušali ministra kulture Pavla Goranovića i direktora MC Žarka Mirkovića zbog negativnog izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) na finasijsko poslovanje te institucije u 2014. godini.
DRI je kostatovala da finansijski izvještaj po svim materijalno značajnim aspektima ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja.
Goranović je, na pitanje Zorana Jelića (DPS), odgovorio da su otklonjene skoro sve nepravilnosti na koje je ukazala vrhovna revizija, te da je završni račun MC za 2015. godinu urađen po preporukama vrhovne revizije.
Mirković je ocijenio da je izvještaj u javnosti pogrešno tumačen zbog čega je njemu i MC nanijeta šteta. On tvrdi da su njihovi budžeti pripremani u skladu sa metodologijama Ministarstva finasija koje su drugačije od metodologija DRI.
Na pitanje Jelića zašto nemaju službenika za javne nabavke Mirković je objasnio da nemaju ni potpun orkestar, te da su im neke druge pozicije važnije od javnih nabavki.
“Prioriteti su ono što je na sceni”, kazao je Mirković.
Aleksandar Damjanović (SNP) ukazao je na činjenicu da je Vlada ponovo imenovala Mirkovića na poziciju poslovnog direktora iako je dobio negativan nalaz DRI.
“Treba razdvojiti poziciju poslovnog i umjetničkog direktora” rekao je Damjanović što su podržali ostali članovi odbora. Mirković je rekao da bi bio zahvalan da se to uradi, kao što je slučaj sa Zetskim domom i CNP-om. Damjanović je pitao ministra da li je urađen pravilnik o sistematizaciji.
“Pravilnik nije donešen. Razlog za to je da MC nema adekvatan prostor za rad. Očekuje se do kraja godine kada MC treba da se useli u nove prostorije”, rekao je Goranović.
Damjanović je ukazao da Zakon o kulturi nije usaglašen za Zakonom o zaradama u javnom sektoru, jer dozvoljava javnim ustanovama da mogu do 35 odsto svojih prihoda usmjeriti za povećanje zarada zaposlenih i isplatu naknada i pomoći za koje novac ne obezbjeđuje osnivač. Smatra da to rešenje treba promijeniti.
Bonus video:
