Andrijevički "Mermer" prodaju za sitne pare

Nekada uspješna privredna kompanija, sa nalazištem mermera ispod planine Žoljevice, od privatizacije je promijenila više vlasnika, zatim ušla u stečaj, pa potom ponovo mijenjala vlasnike

11846 pregleda 4 komentar(a)
Andrijevica novi trg, Foto: Tufik Softić
Andrijevica novi trg, Foto: Tufik Softić

Tek kada je nedavno u novinama osvanuo oglas za prodaju poslovnih prostora i zemljišta iz porfolija NLB banke, Andrijevčani su na fotografiji prepoznali objekte i poslovni krug nekadašnje fabrike “Mermer” u tom gradu.

Tako su i doznali da je ta banka izvršila zapljenu i nekada milionski vrijednu fabriku prodaje za sitne pare.

Poslovne objekte površine 1.291 metar kvadratni, sa zemljištem ukupne površine 12.942 kvadra u opštini Andrijevica, list nepokretnosti 5 KO Zabrđe, NLB banka oglasila je na prodaju za svega 54.000 eura.

Ući u trag tome od koga je banka zaplijenila ovu imovinu, odnosno ko se prethodno kod ove banke i koliko kreditno zadužio stavljajući pod hipoteku cjelokupnu imovinu, nije baš jednostavno.

Nekada uspješna privredna kompanija u Andrijevici, sa nalazištem mermera ispod planine Žoljevice, od privatizacije je promijenila više vlasnika, zatim ušla u stečaj, pa potom ponovo mijenjala vlasnike.

Prema nekim informacijama, posljednji vlasnici su bili iz Grčke, i može se pretpostaviti da su oni ti koji su podigli krediti i otišli, ostavljajući banci imovinu. Takođe, NLB banka je više puta pokušavala da tu imovinu proda, i zato je cijena sada pala na toliko koliko je pala, sa neizvjesnošu da li će i sada biti prodata.

Oglas za prodaju Mermera
Oglas za prodaju Mermerafoto: Tufik Softić

Preduzeće “Mermer” je formirano u drugoj polovini prošlog vijeka. Uspješno je radilo dugi niz godina, sve dok prije više od tri decenije nije počelo da zapada u dugove i doživjelo uvođenje stečaja.

U međuvremenu jedan beogradski investitor je, u partnerskom odnosu sa Opštinom Andrijevica, kupio imovinu “Mermera” formirajući preduzeće pod nazivom “Andrimer”.

U tom preduzeću, koje je obnovilo proizvodnju finalne obrade drveta, uposlilo se dvadesetak radnika. Taj pogon je radio kratko, ali je ta firma otkupila udio koji je Opština Andrijevica imala u “Mermeru”.

”Andrimer” je više puta ustupan pod zakup da bi na kraju bio prodat izvjesnoj grčkoj kompaniji, koja nikad ispod Žoljevice nije organizovala neki vid proizvodnje, iako je za tako nešto podigla kredit stavljajući imovinu preduzeća kao hipoteku.

Ta imovina je potpuno devastirana, a prava istina o sudbini imovine bivše kompanije Mermer, koja se nalazila izvan Andrijevice, nije poznata.

Navodno su brojni investitori, kako domaći, tako i strani mjerkali nalazišta mermera u Andrijevici, ali su svi uglavnom odustajali zbog nepovoljnog privrednog i političkog ambijenta u Crnoj Gori.

Interesovanje za aktiviranje novog rudokopa u Žoljevici nedavno su, navodno, iskazali i neki kineski investitori, ali su na kraju i oni procijenili da nije pravi moment da investiraju u Crnu Goru.

Poslije toga, procurila je vijest da je andrijevički “Mermer” privukao pažnju firmi iz Slovačke i da postoji mogućnost da oni otpočnu neki vid proizvodnje. To su nedavno potvrdili i predstavnici lokalne uprave, navodeći da, ipak, treba sačekati da se raspiše tender.

”Mi nastojimo da u razgovorima sa ozbiljnim investitorima iznađemo mogućnost za valorizaciju nalazišta mermera u Žoljevici”, kazali su Vijestima iz Opštine Andrijevica.

Nema, međutim, odgovora na pitanje kako to lokalna uprava može tražiti investitora, kada je nalazište mermera vjerovatno na prostoru od 1,3 hektara zemljišta koje je u posjedu banke, i koje sada ta banka banka prodaje uz poslovne objekte.

Prethodno je, kako pričaju Andrijevčani i neki od bivših radnika “Mermera”, kojih je u najboljim vremenima bilo preko stotinu, iz objekata koji su išli iz ruke u ruku, pokradena sva oprema i vrijedne mašine.

Gdje je završila pokretna imovina, oprema i mašine, to se tek ne zna, dok banka sada cjelokupne nepokretnosti i hektar i trista zemljišta, oglašava na prodaju za svega pedeset četiri hiljade eura.

Bonus video: