Milošević opet u Fondu PIO i pored nezakonitog izbora

Ministarstvo rada i socijalnog staranja u 2020. godini utvrdilo da je nezakonito izabrana za v.d. direktoricu Fonda PIO

44979 pregleda 66 komentar(a)
Foto: DPS
Foto: DPS

Vlada je za člana Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja prije dva dana izabrala Jadranku Milošević (DPS), koja je po mišljenju Ministarstva rada i socijalnog staranja u novembru 2020. godine bila nezakonito izabrana za direktora Fonda PIO, da bi je sada isto to ministarstvo predložilo za člana Upravnog odbora.

Milošević je bila dugogodišnja pravnica u Fondu, šefica Sektora za pravne poslove, a od 2011. pomoćnica direktora za pravne i normativne poslove. Ona je postala v.d. direktorica Fonda PIO u septembru 2020. godine nakon odlaska u penziju dotadašnjeg direktora Dušana Perovića. Za direktoricu je izabrana 30. novembra 2020. godine, četiri dana pred izbor nove Vlade, na konkursu kojeg je tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranje u zvaničnom dokumentu okarakterisalo kao nezakonito i zatražilo od tadašnjeg Upravnog odbora Fonda njegovo poništenje.

Tadašnji direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Jovo Pajović je u prvom dopisu od 26. oktobra 2020. godine tražio da Fond poništi konkurs koji je raspisao 16. oktobra. Pošto Upravni odbor nije postupio po dopisu svog resornog ministarstva već je nastavio proceduru, Pajović je 11. novembra uputio novi dopis u kojem je tražio prekid postupka izbora novog direktora i poništenje konkursa.

Predsjednik tadašnjeg Upravnog odbora Fonda Dragan Đukanović, koji je na tu funkciju izabran upravo kao predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, nije postupio ni po drugom dopisu već je nastavio proceduru i 30. novembra Upravni odbor je izabrao Jadranku Milošević za direktoricu.

Njen izbor sporio se i zbog sastava komisije koja je vrednovala kandidature. Predsjednik komisije je bio Srđan Veljović, radnik Fonda PIO i njen podređeni.

Ona je nakon izbora kada su "Vijesti" objavile dokumenta iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, reagovala navodeći da dopisi Ministarstva nisu bili zvaničan dopis već da je to bilo "privatno obraćanje", iako je bilo na zvaničnom dokumentu.

Novi odbor Fonda PIO je u junu prošle godine nju smjenio i za novog direktora Fonda PIO izabrao Ranka Aligrudića, koji je bio njen protivkandidat na prethodnom konkursu.

Milošević je bila uključena i u aferu s nezakonitim dodjeljivanjem funkcionerske penzije Ranku Krivokapiću, sadašnjem ministru inostranih poslova. Sporno rješenje o penzionisanju potpisano je četiri dana nakon njenog imenovanja. Nakon toga je odbila da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama PCNEN-u dostavi dokumenta o ovom slučaju. Kada je Agencija za slobodan pristup informacijama to naložila, tvrdila je da "imenovani (Krivokapić) nije ostvario penziju kod ovog organa".

Ostala tri člana Upravnog odbora Fonda PIO ispred države su predsjednik Alija Košuta (Bošnjačka stranka), Marko Kastratović (SDP) i Kemal Đečević (DPS). Po jedno mjesto imaju Savez penzionera, sindikati i Unija poslodavaca.

Tužila Fond PIO i dobila 25 hiljada kada je bila pomoćnica direktora za pravni sektor

Jadranka Milošević je u februaru 2020. godine dobila sudski spor sa Fondom PIO od koga je kasnije naplatila naknadu od 25.495,5 eura. Ona je tada bila pomoćnica direktora Fonda za normativno-pravne poslove, pa se može reći da je dobila spor sama sa sobom i naplatila ovaj novac.

Ona je ispred Fonda PIO bila članica vladinog Etičkog odbora od februara 2013. do januara 2017. godine. Na tu funkciju predložio je tadašnji direktor Fonda Dušan Perović.

Međutim, Vlada nije isplaćivala naknade za rad u toj komisiji državnim službenicima, pa je Miloševićeva pronašla način da tuži Fond PIO, iako nije imao nikakve veze s tom komisijom, i tako naplati “svoj rad” u vladinoj komisiji.

Osnovni sud je, u sporu sa Fondom PIO, u julu 2019. godine presudio da ima pravo na naknadu i obavezao Fond PIO da joj je isplati. Njen direktor je uložio žalbu na ovu odluku, ali je Viši sud potvrdio raniju presudu.

Neisplaćena naknada za članstvo je obračunata u visini 70 odsto prosječne zarade, što je činilo osnovu duga od ukupno 17.350,2 eura, a preostali isplaćeni iznos su kamate i sudski troškovi.

Bonus video: