Sjekloća o stanju u Pošti: Loš menadžment i neradnici progutali plate

Smanjivanjem nepotrebnih rashoda i popravljanjem prihodovne strane bilo bi novca za povećanje zarada, kazao je Sjekloća

48788 pregleda 36 reakcija 27 komentar(a)
Novac odnijele pogrešne poslovne odluke i višak zaposlenih: sa štrajka, Foto: BORIS PEJOVIC
Novac odnijele pogrešne poslovne odluke i višak zaposlenih: sa štrajka, Foto: BORIS PEJOVIC

Partijsko zapošljavanje i nepotizam povećali su rashodnu stranu Pošte Crne Gore, u organizacionom dijelu su unijeli pometnju i sa žaljenjem moram da konstatujem da je upravljanje Poštom prije 30. avgusta 2020, i pored brojnih anomalija o kojima sam javno govorio, bilo znatno bolje u pojedinim segmentima.

Ovo je za “Vijesti” kazao član odbora direktora Pošte Stojan Sjekloća (Ujedinjena Crne Gora).

On tvrdi da u poslovanju Pošte postoji prostor za uštede i smanjivanje rashoda kako bi se mogli u značajnoj mjeri ispuniti zahtjevi štrajkačkog odbora. Smatra da bi se moglo uštedjeti tako što bi se, između ostalog, aneksirali ili raskinuli pojedini ugovori koji su trošak za kompaniju, te da se uvidom u dokumentaciju uvjerio da postoji prostor za uštedu i kod potrošnje goriva, ulja, guma i rezervnih djelova...

Stojan Sjekloća
Stojan Sjekloćafoto: Arhiva Vijesti

“Nedomaćinski je utrošeno više od 100.000 eura na kupovinu tri luksuzna vozila ‘opel mokke’ i pored vrlo pristojnog postoјećeg voznog parka”, tvrdi Sjekloća.

On je kazao da je u posljednje vrijeme donijeto nekoliko pogrešnih odluka, iako je na njih ukazivao i na sjednicama glasao protiv, kao i da “top menadžment” kompanije nije dorastao trenutku i da je “sastavljen od neiskusnih, a nadobudnih pojedinaca i trećerazrednih partijskih preletača, uz čast izuzecima”. Za pogrešne odluke navodi nabavke kancelarijskog materijala, usluge molerskih radova, kupovinu luksuznih vozila..

Sjekloća je naveo da se štrajk, koji traje od 2. oktobra i negativan publicitet u javnosti, mogao izbjeći da je bilo “više dobre volje i znanja na strani top menadžmenta”. On je učestvovao u dijelu pregovora prije početka štrajka.

“Socijalni dijalozi su specifični i zahtijevaju puno strpljenja i dobre volje, pored ekonomskog i pravnog znanja i poznavanja socijalne politike. Ako hoćete i etike. Sve ovo je u dobroj mjeri izostalo, u prvom redu od strane top menadžmenta koji nije dorastao datoj situaciji. Štaviše, dodatno su iritirali ionako nezavidnu situaciju”, tvrdi Sjekloća.

Kao dugogodišnji radnik Pošte i član odbora direktora iz 2016, ispred opozicije i Vlade izbornog povjerenja, Sjekloća kaže da sa žaljenjem mora da konstatuje da je upravljanje Poštom prije 30. avgusta 2020, i pored brojnih anomalija o kojima je javno govorio, bilo znatno bolje u pojedinim segmentima.

“Partijskog zapošljavanja i nepotizma bilo je i prije, ali ne ‘o-ruk sistemom’, koji je nepromišljeno povećao rashodnu stranu, a u organizacionom dijelu unio pometnju. Toliko hvaljena i skupo plaćena ‘istoriјska’ sistematizacija dodatno je zakomplikovala stanje. Pojedine vatrene pristalice te sistematizaciјe sada bi da je mijenjaju”, kazao je Sjekloća.

On navodi da poseban problem predstavlja prijem novih radnika u administraciji, a ne u, kako je kazao, “proizvodnji” gdje su poštari, šalterski radnici...

“Neodgovornom politikom zapošljavanja stvoren je svojevrstan paradoks ‘višak-manjak’ radnika. Uz neznaveno upravljanje, to je negativno uticalo i na međuljudske odnose u kompaniji, što je uzrokovalo enormno povećanje disciplinskih postupaka i sudskih procesa”, kazao je Sjekloća.

On navodi da je na skoro svakoj sjednici odbora direktora ukazivao na prostor za moguće uštede kao i na pogrešne odluke.

“Nakon konstituisanja odbora direktora predlagao sam svestranu analizu troškovne strane, uključujući i sve ugovore. Siguran sam da bi se raskidom ili aneksima pojedinih ugovora, Pošta oslobodila neopravdanog, a u pojedinim slučajevima moguće i sumnjivog, troška. Uz to, značajni novac je trošen u sumnjivim neposrednim pogodbama. Drastičan primjer je iz 2022. godine, kada јe nabavljen kancelariјski materiјala u iznosu od 95.000 eura. Tender su raspisali u decembru te godine. Dakle, potrošili su dupla sredstva. Zatim, molerski radovi u poštarsko-logističkom centru (PLC) u iznosu od 4.864 eura i 4.525 eura. Simptomatično je da se radi o istoj firmi, te da je nabavka plaćena istog dana, 31.1.2022. Posebno je interesantno da se radi o novoj zgradi PLC-a i da ništa nije krečeno”, kazao je Sjekloća.

Sjekloća je kazao da je kao član odbora više puta tražio podatak o broju novozaposlenih radnika, ali da ga nije dobio.

“Njihov broj se kreće od 150 do 180. Međutim, ovdje nije problem samo u prekomjernom i partijskom zapošljavanju, već što je takvo kadriranje proizvelo nepotizam, i to na ključnim pozicijama u Pošti. Kao rezultat toga imamo da je sestra šefica centralne blagajne Pošte, a njen brat predsjednik odbora direktora i direktor projekta - Centralni integrisani poslovni informacioni sistem, vrijedan 1,86 miliona eura, dok snaha šefuje kroz centralni magacin - depo u kojem se nalazi oko 2,5 miliona eura, a direktor PLC-a јe svekar”, naveo je Sjekloća.

Žurba sa isplatom novca za novi centralni informacioni sistem

Iz uprave kompanije je saopštavano štrajkačkom odboru da će problemi u Pošti da se riješe kada se naplati potraživanje za “univerzalni servis” od Agencije za telekomunikacije od 12 miliona eura, Sjekloća kaže da je naplata tog “duga” nemoguća jer on ne postoji.

“Kako je moguće da vam neko duguje novac ako ste ga za isti tužili i svaku tužbu izgubili. I kako će ga naplatiti - kaubojski. Nažalost, taj problem ne znaju rješiti na zadovoljavajući način za Poštu i univerzalni servis”, kazao je Sjekloća.

On je kazao da su 2021. naslijedili dug od 5,8 miliona eura, kao i da je menadžment od tada uzeo novi kredit od 1,8 miliona eura.

“Kolega iz odbora direktora Marko Lalević i ja smo glasali protiv tog zaduženja,ali smo bili preglasani. On je uzet za nabavku centralnog integrisanog informacionog poslovnog sistema. Ugovor je potpisan 4. aprila 2022. godine a kredit za njegovu nabavku je uzet 2023. godine. Finansiranje tog projekta bilo je planirano iz kredita, a do septembra 2022. već je bilo isplaćeno 70 odsto ugovorene sume iz sopstvenih prihoda. Kao da se nekom žurilo. Na sjednicama odbora direktora predlagao sam da ‘ako moramo’ podizati kredit da to bude za nedostajući dio od 300 do 400 hiljada eura, ali sam preglasan. Sljedeće godine kada počne otplata, mjesečna rata će iznositi 33 hiljade eura”, kazao je Sjekloća.

Uštedama bi se moglo doći do novca za povećanje plata

Pregovori štrajačkog odbora i uprave u vezi sa povećanjem plata se nastavljaju danas. Štrajkači traže povećanje zarada za 30 odsto, dok uprava nudi izmjenu koeficijenata koja bi značila rast zarada za 11 odsto.

Sjekloća smatra da je moguće kompromisno rješenje sa štrajkačkim odborom jer na sastanku sa sindikalnim rukovodstvom nisam stekao utisak da oni nastupaju ultimativno.

“Treba naglasiti da rukovodstvo sindikata ima i druge zahtjeve, pored osnovnog za povećanje plata od 30 odsto, što govori o složenosti i opravdanosti nezadovoljstva radnika. Novac bi se mogao obezbijediti na rashodnoj i prihodnoj strani”, kazao je Sjekloća.

Bonus video: