navigacija Naslovnica Premium

BROD ĆE BITI TURISTIČKA ATRAKCIJA

2.9.2018 15:30

Galeon iz Budve vraća duh srednjeg vijeka na primorje

Uskoro će našim vodama zaploviti vjerna imitacija starog španskog jedrenjaka

Galeon iz Budve vraća duh srednjeg vijeka na primorje Brod će biti turistička atrakcija
Siniša Luković
Foto: Siniša Luković Autor: Siniša Luković

Ovaj brod ne pravim ja, već ga prave geni i krv mojih predaka zadojena morem.

Tako Miloš Knežić, pomorac i svojevrsni “renesansni čovjek” iz Budve, objašnjava svoj najnoviji, neuobičajeni poduhvat.

Nakon preko 500 dana i noći mukotrpnog rada u njegovoj stolarskoj radionici na Jazu, ovih dana puni oblik dobija na gatovima AD Marina u Baru, gdje na vezu u blizini ribarskih koča, nastaje nešto za čime se već okreću pogledi svih posjetilaca koji kroče u marinu grada pod Volujicom.

Miloš i njegova ekipa su tu vrijedno od sredine avgusta, djelovima koje su unapred izradili na Jazu potpuno mijenjaju izgled jednog klasičnog turističkog dvojarbolnog drvenog jedrenjaka - guleta građenog 1986. u Turskoj.

“Sveti Stefan”, gulet dugačak 30 metara od 85 bruto - tona, u Baru se polako pretvara u nešto što u ovim krajevima nije viđeno već preko 350 godina - imitaciju srednjovjekovnog velikog prekookeanskog trojarbolnog jedrenjaka tipa galeon.

Brod GaleonSa broda Sveti Stefan

“Crnoj Gori je turizam glavna privredna grana, a turizmu treba atrakcija. Ovako nešto nema nigdje na istočnoj obali Jadrana. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina urađena replika srednjovjekovnog jedrenjaka tipa karaka dugog 30 metara, ali je karaka sama po sebi bila više trgovački i teretni, nego ratni brod. Galeon je prije svega bio ratni brod i nosio je više jedara od karake, a ova moja replika kada bude gotova, prilično će vjerno oponašati izgled manjeg galeona kakvi su svjetskim morima vladali od sredine 16. do sredine 18. stoljeća”, priča za “Vijesti” Knežić.

On je već peta generacija porodice rodom iz Metkovića koja živi od brodova i mora, ribareći na južnom Jadranu ili praveći i popravljajući brodove, kako to već godinama Knežić radi u svom malom škveru u Lastvi Grbaljskoj.

Miloš je po struci i pomorac i ribar i brodograditelj i stolar i dekorater i dizajner i animator – sve se to složilo u energičnom čovjeku koga ni porodična tragedija prije 11 godina nije spriječila u ostvarenju sna kojeg je sanjao sa pokojnim bratom Krstom Knežićem - poznatim barskim ribarom i vlasnikom koče „Špiridon“ koja je potonula u velikom nevremenu 16. februara 2007. između Bara i Ulcinja, odnoseći da sobom na dno mora kapetana Krsta i dvojicu članova posade – ribara Anđelka Prša i Rajka Bezbradicu.

“Sa pokojnim bratom sam došao na ideju da zajedno napravimo ovakvu imitaciju galeona koja bi onda služila u turističke svrhe. Za to smo od vojske kupili stari rashodovani lučki remorker da posluži kao osnova za novo plovilo, ali nas je Krstova smrt spriječila da to i realizujemo. Dugo godina je prošlo dok se nisu ‘sklopile sve kockice’ i dok nisam našao perfektnog partnera za ostvarenje tog poduhvata u liku Saše Kuljače, vlasnika guleta Sveti Stefan iz Budve. On je uložio svoj brod, dao mi potpunu slobodu da realizujem moje zamisli, a ja prionuo na posao i nakon više od 500 dana i noći, izradio gotovo sve djelove koje upravo montiramo na gulet i mijenjamo mu izgled u nešto vrlo slično starom španskom galeonu iz 16. vijeka”, kaže Knežić, koji na trenutak, da bi ugostio novinara “Vijesti”, prekida rad na brodu na kojem su još na sve strane razne alatke, djelovi drveta i nemontirane opreme, šarafi, brokve, čelične sajle i limovi...

“Sveti Stefan” je još “work in pregress”, ali već dobija obrise prepoznatljive sa stranica starih knjiga o španskim pomorcima ili vremešnih holivudskih filmova o piratima koji su harali vodama Kariba i srednjeg Atlantika.

Miloš Knežić i sam ima filmsku prošlost jer se u bogatoj karijeri, dok je sedam godina živio u Rimu u Italiji, bavio i poslovima filmskog rekvizitera, kreatora i izrađivača scenografija i opreme za snimanje filmova.

Dio tog bogatog iskustva u izradi filmskih kulisa koje su u studijima najvećeg italijanskog produkcijskog centra „sedme umjetnosti“ – čuvene Cinecita kod Rima, za potrebe kamere oživjele pejzaže i objekte iz raznih krajeva svijeta i iz raznih istorijskih epoha, Miloš je poslije godinama prenosio u izradu namještaja od punog drveta kojima je opremio mnoge ugostiteljske i privatne objekte u Crnoj Gori.

Sada njegove ideje i iskustvo “oživljavaju” jedan stari jedrenjak – galeon koji je dio pomorske baštine mnogih velikih evropskih nacija, prije svega Španaca koji su i “izmislili” taj moćan jedrenjak koji se svojevremeno razvio iz manje, sporije i tromije karake.

Knežić je i autor projekta rekonstrucije klasičnog turskog jedrenjaka za kraća turistička krstrenja – guleta, u modernu repliku galeona.

Osmislio je kako će na osnovi trupa broda sagrađenog krajem 20. vijeka napraviti brod koji je plovio najmanje 350 godina ranije – kako će nadograditi impozantni pramčani kaštel, srednju palubu i za galeone tako karakteristično visoko krmeno nadgrađe - kasar.

Našao je rješenje kako će dodavanjem drvenih segmenata bokova, na kojima su čak izrađena i vrata te usta cijevi topova kakvima su galeoni bili naoružani, vizuelno “podići” bočnu liniju i nadvođe guleta i njegovu siluetu učiniti što sličnijom uzoru iz srednjovjekovne Kraljevine Španije.

Brod GaleonTek slijedi preinaka pramca

U maniru u kojem su i galeoni kojima su Kortez, Pizaro i ostali konkvistadiri svojevremeno pokoravali Novi svijet i njegova materijalna bogatstva nosili nazad u Španiju, bivali ukrašeni bogatom duborezom i figurama od drveta, i Knežićev galeon je okićen ovom vrstom ukrasa. Impozantna krma sva je u duborezu sa lisnim, cvjetnim i drugim ornamentima, a ženska figura koja se nalazi u vijencu na sredini kremnog zrcala, iznad imena broda, rađena je po liku Miloševe kćeri Viktorije.

Inspiracija za lice morske sirene – pulene koja će ukrasiti pramac galeona ispod njegovog pramčanog baštuna, bila je kako i sam Miloš kaže, supruga njegovog šure, dok je inspiraciju za druge djelove ukrasa na brodu poput figura anđela kao nosača dijela palubne ograde kaštela, ili lavova koji ukrašavaju ogradu na kasaru, našao u slikama i ilustracijama starih španskih jedrenjaka.

O nivou osjećaja za detalje govore i dva velika ručno izrađena fenjera na luč od kovanog željeza, da bi upotpunili karakterističan izgled krme galeona i niz drvenih bačava na plaubu i u starinskom dizajnu, kao i brojni koloturnici (bucjeli) kojima će prolaziti konopi što će regulisati jedra na galeonu. A i ona će biti usklađena sa originalom iz 16. stoljeća pa će umjesto modernih tzv. bermudskih jedara od dakrona koja su se do sada dizala uz jarbole guleta „Sveti Stefan“, na galeonu biti sedam krsnih i latinskih jedara od platna, površine oko 180 kvadrata.

Naravno, brod će zadržati i aktuelni pogonski motor tipa MAN snage 550 konja, ali će biti sposoban da jedri po povoljnom vjetru jer će Knežić na kobilicu dodati još oko 3.600 kilograma olovnog balasta, da njime iskompenzuje dodate težine iznad nivoa glavne palube i zadrži visok nivo stabilnosti i maritimnih sposobnosti turskog guleta. Baš da ne bi pretjeranom novom težinom na visokim pozicijama broda poremetio njegov stabilitet, Knežić je svu nadgradnju uradio od paulonije, vrlo laganog i mekog drveta pogodnog za stolarsku obradu, a kojeg je prije ugrađivanja na brod tretirao epoksidnom smolom. Bitniji djelovi nove konstrukcije rađeni su od mahagonija, od kojeg je inače, originalno i napravljen cijeli gulet koji se rekonstruiše. Iako se svi prethodno izrađeni djelovi novog nadgrađa i opreme “Svetog Stefana” uklapaju i montiraju bez preinake - “kao velika Lego slagalica”, posla na brodu još ima.

Za Miloša je najveći izazov kako da moderni i oštar pramac guleta „ukomponuje“ u prilično široki i pomalo tupasti oblik prove originalnog galeona na čemu se intenzivno radi.

U poslu Knežiću pomaže ekipa koju čine bravar - mehaničar Senad Strujić, univerzalci Saša Miletić, Šamil Jakubov, Ljubo Vulević i Marko Ponjarac, kao i livac topova Fadil Muhić.

Da, dobro ste pročitali – livac topova, jer će “Sveti Stefan” biti naoružan sa šest replika srednjovjekovnih palubnih topova na drvenim lafetima.

“Već smo izlili četiri od planiranih šest topova i ispitali ih. Osim što će moći da služe kao svojevrsne ‘prangije’ koje daju samo zvučni i dimni efekat pucanja topa, ovi topovi će moći da ispale i đule: naravno, neće se to raditi, ali smo topove izradili kako bi sutra kada brod bude gotov, putnicima, ali i publici sa obale, mogli da pružimo puni užitak jer planiramo da njime radimo i inscenacije pomorskih bitaka, napada pirata i sličnog što je atraktivno za turiste”, objašnjava Knežić.

Pomorske bitke i napadi pirata na obalne gradove

Knežić će biti kapetan guleta, a sa njim će na jedrenjaku ploviti još četiri “pirata” (motorista i tri kornara) za koja se već šiju i prigodne srednjevjekovne uniforme.

Kaže da im je plan da, osim vožnje turista po primorju, za njih priređuju i inscenacije motiva pomorskih bitaka i napada pirata na obalne gradove, a već su se dogovorili sa Turističkom organizacijom Budve da galeon “Sveti Stefan” ubuduće nastupa kao dekor ili učesnik svih popularnih turističkih fešti i manifestacija koje TO priređuje.

Knežić računa da će montaža svih djelova na brodu biti gotova za petnaestak dana, nakon čega slijede prve probne vožnje, a potom i završno dokovanje i podešavanja novog-starog broda u ulozi kakvu nijedno drugo plovilou do sada na Crnogorskom primorju nije imalo. Uslijediće i zvanilna sertifikacija novog broda od strane Uprave pomorske sigurnosti i izdavanje “Svetom Stefanu” nove plovidbene dozvole kao komercijalnom turističkom brodu, a shodno projektnoj dokumentaciji za njegovu rekonstrukciju u galeon koju je Knežić već izradio.

“Imamo možda i najljepšu zemlju na svijetu i mislim da je, kako bi je učinili još ljepšom, boljoim i privlačnijom, opravdano biti pomalo ‘pozitivno lud’ i ući u ovakve za nekoga čudne i neshvatljive poduhvate. Svi mi koji možda nešto možemo ili znamo, treba da uradimo sve što je do nas jer Crna Gora zaista može biti najbolja i najljepša zemlja na svijetu, samo ako mi to hoćemo da postignemo”, rekao je ponosni kreator i budući kapetan našeg prvog galeona nakon 350 godina, Miloš Knežić.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (10 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 7

  • sonnyy 2 nedjelje i 4 dana
    Bravo za njega i Budvu...
    • 9
    • 1
  • MNE_13.Jul 2 nedjelje i 4 dana
    Svaka cast!Veoma kreativna i super ideja!
    • 16
    • 3
  • Nema trte-mrte, samo trte 2 nedjelje i 3 dana
    Meni je ovo kič ali sigurno će biti turista kojima će ovo biti atraktivno da opale neki selfie.
    • 2
    • 1