navigacija Naslovnica Premium

VLADA SE NE OKREĆE VEĆEM OPOREZIVANJU LUKSUZA I BOGATSTVA

1.1.2018 09:55

Godina koja počinje poskupljenjima: Decenija stezanja kaiša samo narodu

Nova godina biće deseta od izbijanja ekonomske krize, štednje i “stezanja kaiša”, a sedma od uvođenje prvih “privremenih” kriznih mjera - takse “euro po euro” i dodatnog poreza na zarade preko 400 eura

Godina koja počinje poskupljenjima: Decenija stezanja kaiša samo narodu
Foto: Gov.me Autor: Goran Kapor

Nova 2018. godina u Crnoj Gori počinje  povećanjem  stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, kao i akciza na cigarete, alkohol i gazirana pića. Biće veće i cijene goriva i električne energije. To može da povuče i skok cijena hrane i sve robe široke potrošnje...

Vlada očekuje da će te mjere doprinijeti  stabilnosti državnih finansije jer će preko povećanja poreza i akciza iz džepa  građana i privrede u 2018. i dodatno uzeti oko 90 miliona eura. 

Taj novac  treba im da  zakrpe rupe u budžetu i da se  nešto manje zadužuje u odnosu na dugove koje vraćaju, kako bi Vlada zadržala javni dug na 66 odsto BDP-a, mada je i ta cifra sporna. Povećanje dažbina uticaće na inflaciju za iznos od 0,8 do 1,2 odsto, pa bi ukupna inflacija u 2018. mogla iznositi do 3,6 odsto.  

Više novca u državnoj kasi treba da omogući redovnu isplatu plata i penzije, bez smanjenja i zamrzavanja, kao i realizaciju planiranih javnih investicija. Naredna godina biće i deseta od izbijanja ekonomske krize, štednje i “stezanja kaiša”, a sedma od uvođenje prvih “privremenih” kriznih mjera - takse “euro po euro” i dodatnog poreza na zarade preko 400 eura. Vlada se ni sada ne okreće većem oporezivanju luksuza i bogatstva.    

Najveća opasnost za ovakav Vladin plan stabilizacije finansija je jačanje sivog tržišta zbog povećanja poreza i akciza, naročito  duvanskih proizvoda. Najjeftinije legalne cigarete od 1. januara koštaju 2,5 eura, dok se na crnom tržištu mogu naći za euro.

Druga opasnost koja može vanredno da isprazni državni budžet i naruši zamišljenu idealnu sliku Vlade je veliki broj sudskih postupaka koji se vode protiv države kod domaćih, ali i kod međunarodnog suda pravde u Strazburu. 

2018 

Na primjer, samo kada bi bivši radnici “Radoja Dakića” preko Strazbura naplatili svoj novac, kako što je to uspjelo nekolicini njihovih kolega, državna kasa mogla bi izgubiti 40-ak miliona eura, to je polovina onoga što Vlada pokušava da dobije vanrednim povećanjem poreza. 

Pravdu traži i veliki broj zaposlenih u javnoj upravi zbog pogrešno obračunatih zarada, bivši poslovni partneri države, vlasnici oduzete imovine zbog nesprovođenja restitucije, oni koje je država hapsila a na kraju nijesu osuđeni... Na izgubljene sporove u protekle dvije godine iz državne kase je otišlo po oko 25 miliona eura. Toliko se, naprimjer, ove godine očekuje od povećanja akciza. 

Značajni izazovi za Vladu biće da zadrži postojeće i privuče nove investitore, ne samo zbog povećanja poreza i akciza već i zbog raznih parafiskalnih nameta - taksi i naknada koje se vrlo često  uvode sa državnog ili lokalnog nivoa. Unija poslodavaca je prije mjesec  objavila izvještaj kojim je otkriveno da na državnom i lokalnom nivou postoji 1.635 vrsta taksi i naknada.

Vlada ove godine mora da ubjedi Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku da su njene mjere fiskalne konsolidacije uspješne i da javni dug zaista iznosi 66 odsto BDP-a, a ne 71 odsto kao što su do prije nekoliko mjeseci predviđali.

Vladin “snažni” rast BDP-a od preko četiri odsto u 2017, a takav se očekuje i u 2018, zasnovan je na izračunatoj velikoj potrošnji države (autoput), investitora i turista. Budžetom je predviđeno da se za izgradnju autoputa u ovoj godini potroši 210 miliona eura, od čega je 190 miliona iz prije tri godine odobrenog kredita kineske Eksim banke.

Što se tiče potrošnje investitora izvjesno je da će biti nastavljena ulaganja u turističke projekte Luštica bej, Porto Montenegro, Portonovi, energetski kabl sa Italijom, ali one znače održavanje postojećeg nivoa BDP-a dok su za rast potrebne nove investicije.

Od novih investicija izvjesna je rekonstrukcija hotela Olimpik i Belvi u Ulcinju, koji su dati kompaniji Karisma na 30 godina, turističko stambeni projekat Porto Budva, a mogao bi početi projekat Montrose of-šor firme Northstar sa kojim je Vlada u decembru zaključila drugi aneks. Od potpisivanja prvog ugovora sa ovom firmom prošle je već osam godina.

Neizvjesno je da li će biti nastavljen projekat Katari Dijara u uvali Pržno kod Tivta zbog imovinskih problema, gradnje novog hotela Kraljičina plaža i stanova u Miločerskom parku zbog protivljenja Opštine Budva. 

U Crnoj Gori je turista uvijek “više nego lani”, a ovog ljeta bilo ih je 17 odsto više nego lani. Da bi turizam donio novi rast BDP-a, naredne godine mora ih biti još više a upravo to očekuju u Vladi.

ekonomski pokazatelj 

Crnogorski BDP odavno se ne oslanja na industrijsku proizvodnju ili rast izvoza. Industrijska proizvodnja za 11 mjeseci 2017. godine bila je nagativna, odnosno imala je pad od 4,8 odsto. Kod proizvodnje električne energije pad je iznosio čak 28 odsto, zbog rekordno niske količine atmosferskih padavina tokom proljeća i ljeta. Da je bilo više kiše tokom ljeta, možda bi industrijska proizvodnja bila u plusu, ali bi to onda loše uticalo na turizam.

Prerađivačka proizvodnja imala je pad od 2,2 odsto, dok je rast bio u rudarstvu od čak 119 odsto zbog pokretanja proizvodnje u Rudnicima boksita. Ali čak ni toliki rast nije pomogao da ukupna industrijska proizvodnja bude pozitivna.

U 2018. godini možda bude bolje. Očekuje se da Kombinat aluminijuma konačno izađe iz stečaja i da počnu najavljena ulaganja u preradu aluminijuma i veću proizvodnju, ako se zadrže dobre cijene tog metala na međunarodnim berzama.

Izvjestan rast može se očekivati u makar jednoj industriji a to je proizvodnja duvanskih proizvoda. Monstat u 2017. godini nije uopšte zabilježio rad ove industrije, odnosno on je nula, dok se u 2018. godini očekuje da konačno, nakon skoro godinu odlaganja, krene proizvodnja u Novom duvanskom kombinatu. To su nedavno najavili i njegovi vlasnici iz Ujedinjenjih Arapskih Emirata.

Jedan od izazova koji je odložen u 2017. godini je izrada novog Zakona o radu. Radna grupa Socijalnog savjeta postigla je kompromis oko nekih pitanja, ali je obaveze izrade tog zakona do kraja 2017. godine odložena za novu godinu.

Kompromis je postignut oko zahtjeva poslodavaca da prava iz rada - zarade i druge naknade zastarijevaju za tri godine i oko zahtjeva sindikata da se dodatnim mjerama ograniči produžavanja ugovora na određeno, preuzimanja zaposlenih preko agencija, kao i da ostane obaveza vođenja disciplinskog postupka prije davanja otkaza zaposlenom.

Državne firme kamen o vratu, pa će u Novoj riješiti taj "nesklad"

Premijer Duško Marković najavio je da Vladu  u 2018. godini čeka ozbiljan posao na rashodnoj strani državnog budžeta, a, između ostalog,  istakao je da se to odnosi i na  “pokretenje procesa rješavanja finansijskog nesklada u pojedinim javnim preduzećima”.

Montenegro Airlines

Državna preduzeća poput Montenegro erlajnsa, Crnogorske plovidbe, Željezničkog prevoza i Željezničke infrastrukture su veliki gubitaši koji preživljavaju tako što im Vlada  daje zvaničnu ili nezvaničnu državnu pomoć, zbog čega su veliki kamen o vratu državnim finansijama.

Ovim kompanijama Vlada je bila žirant za oko 100 miliona eura vrijedne kredite, čije rate plaća iz državnog budžeta uz obrazloženje da je bolje tako nego da joj cijela suma odjednom dođe na naplatu. Nikada nije ni najavljivano preispitivanje odgovornosti kako su ovim nelikvidnim kompanijama odobravane ovolike državne garancije.

Preostali iznos kredita Crnogorske plovidbe sada iznosi oko 33 miliona eura, a iz budžeta su tokom 2017. godine plaćene dvije rate sa prispjelim kamatama od ukupno šest miliona eura. Isti iznos na naplatu dospijeva i u 2018. godini sa ratama u januaru i julu.

Montenegro erlajnsu je Vlada tokom 2017. godine dala skoro 10 miliona eura za isplate prispjelih rata za kredite gdje je država bila garant, za plaćanje dugova povjeriocima koji su prijetili da će blokirati rad kompanije, kao i za plaćanje dugova po sudskim presudama kako bi se odblokirao račun kompanije. Garancije date ovoj kompaniji sada vrijede oko pet miliona eura. Iz Ministarstva saobraćaja su najavili da prave novi plan reorganizacije i oporavka nacionalnog avioprevoznika, jer prethodni iz 2011. nije uspio iako je od tada kompaniji dato 50-ak miliona eura iz državne kase.

Dvije državne željezničke kompanije imaju ukupno 35 miliona eura kredita na koje je Vlada dala garancije i čije dospjele rate plaća novcem svih poreskih obveznika. Ove kompanije iz državne kase kroz redovne subvencije za održavanje prevoza dobijaju osam miliona eura, ali im se svake godine doda još najmanje tri-četiri miliona eura kroz dokapitalizacije, praštanja ili preuzimanja dugova.

Plan privatizacije u 2017. ostao potpuni promašaj

Plan Savjeta za privatizaciju za 2017. ostvaren je u simboličnom obimu, jer je “valorizovana” samo Ulcinjska rivijera i to na drugačiji način u odnosu na ono što je bilo navedeno u planu i što su očekivali mali akcionari i investitori na berzi.

Prema planu, Vlada je trebalo da raspiše javni tender za prodaju 58,7 odsto državnog paketa akcija  kako bi našla strateškog partnera. Međutim, u tajnoj “operaciji”, Vlada je  u septembru sa kompanijom Karisma potpisala ugovor o zakupu najvećih hotela Belvi i Olimpik na 30 godina. To je uticalo na pad akcija, zbog čega su mali akcionari  podnijeli tužbe za poništenje ugovora o zakupu.

Luka BarLuka Bar

Naveli su da je ovakva odluka Vlade  primjer lošeg odnosa jer unosi neizvjesnost u poslovanje i doprinosi gubitku interesovanja investitora za crnogorsko tržište kapitala.

Bio je raspisan tender za Luku Bar i teretni željeznički prevoz Montekargo, za što je bila zainteresovana poljska kompanija OTL, ali je Vlada na kraju  obustavila postupak.

Planirani su bili tenderi za Institut “Simo Milošević” u Igalu, Hotelsku grupu Budvanska rivijera, Institut za crnu metalurgiju, Marinu Bar i Kastel Montenegro Pljevlja, ali ih nije bilo.

Za Budvansku rivijeru izvjesna je podjela na dvije kompanije, o čemu se radi studija. Jedna nova kompanija bila bi u stopostotnom vlasništvu države i obuhvatala bi Sveti Stefan i Miločer, koji su dio Budvanske rivijere dat u dugogodišnji zakup grčkom biznismenu Petrosu Statisu. Drugu kompaniju  činili bi svi ostali hoteli: Slovenska plaža, Mogren, Palas, Aleksandar i Kastellastva. Izdvajanjem državnog kapitala moglo bi se desiti da sadašnji najveći mali akcionari, biznismeni Miodrag Kostić i Nil Emilfarb, postanu većinski u “novoj” Budvanskoj rivijeri.

Prioritet zapošljavanje mladih, ali ih većinom samo "brišu" sa biroa

Premijer Duško Marković je posljednjoj sjednici Vlade u 2017. godini kazao da će zapošljavanje biti prioritet Vlade u Novoj godini.

“Otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih mora biti cilj kojem će u 2018. biti podređene sve naše politike”, naveo je Marković.

On je naveo da raste broj zaposlenih, što je djelimično tačno, ali i da se smanjuje broj nezaposlenih što je netačno.

Prosječan broj zaposlenih u periodu januar-oktobar ove godine, posljednji koji je objavio Monstat, iznosi 183 hiljade i za 4,5 hiljada je veći nego za isti perid prošle godine. Međutim na taj broj uticala je veća zaposlenost tokom ljetnje sezone, ali je nakon nje došlo do pada.

Na primjer, u oktobru ove godine broj zaposlenih bio je 177,3 hiljade, dok je u oktobru 2016. godine broj radnika iznosio 178,6 hiljada. Odnosno, broj zaposlenih je sada manji za 1.300.

Stopa nezaposlenosti na kraju decembra 2017. godine iznosila je 22,2 odsto, dok je godinu  ranije bila 21,13 odsto. Broj nezaposlenih sada iznosi 51.503, odnosno za 2.477 je veći nego prije godinu.

Takođe, tokom 2017. poslodavci su zaposlili 13,4 hiljade nezaposlenih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, dok je u 2016. taj brojka bila veća za 1.113.

Zapošljavanje mladih je poseban problem, a sve dosadašnje mjere ove i prethodnih Vlada nijesu dale očekivane rezultate u stvarnosti.

Posao na birou na kraju decembra čekalo je 14 hiljada mlađih od 30 godina, što je oko četvrtina ukupnog broja nezaposlenih. Taj brojka je za tri hiljade manja nego na kraju 2016. godine, ali treba uzeti u obzir da su u međuvremenu promjenjeni propisi i praksa Zavoda za zapošljavanje koji od marta 2017. sa evidencije briše studente i one koji se nalaze u programima obuke i stručnog osposobljavanja. Broj onih koji je u međuvremenu izbrisan je veći od tri hiljade.

To je uslovilo i da se “smanji” broj nezaposlenih visokoškolaca sa 11 hiljada iz decembra 2016. godine na sadašnjih samo 9.161.

Poslodavci su tokom 2017. godine zaposlili 3.462 nezaposlena visokoškolca, dok je u 2016. radno angažovano 500 visokoškolaca više.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 39

  • jozefk 8 mjeseci i 3 nedjelje
    Narod se ponaša kao da ga se ne tiče.Ovaj nivo potčinjenosti mislim da nije zabilježen u istoriji CG.
    ( 1 )
    • 27
    • 0
    Rovački Bandit2 1.1.2018 10:48
    Da nema raznih farmi i parova,veliki dio naroda bi mislio svojom glavom,a ovako žive u nekakvom paralelnom svijetu ,hipnotisano buljeći u televizore.
    • 9
    • 0
  • LS vs Vijesti 8 mjeseci i 3 nedjelje
    I ovo ce narod da povjeruje,i da je prosjecna plata ne 500e nego 1000e. Njihovi su dzepovi puni,narod zivi na rate,tako ce vam bit i u 2018. Zaduzice se do guse a ti narode ces da placas i da ih glasas ponovo. Nemojte da brinete,zucenice i krtole ima dosta,hranljivo je. Rastegnite do bozica tih 20e.
    • 17
    • 0
  • Leso 8 mjeseci i 3 nedjelje
    Zahvalimo velikom vodji sto nas je preveo iz decembra u januar, iz 2017. u 2018..iz drugog u treci milenijum. Zivio velki vodja Kim Milo Djuk.
    • 15
    • 0