navigacija Naslovnica Premium

KAKVA JE BUDUĆNOST ZAPADNOG BALKANA?

11.7.2018 13:10

Han: Zbog napada na novinare trpi i reputacija Crne Gore

Kakva je budućnost Zapadnog Balkana? O tom se pitanju u utorak raspravljalo u Londonu u okviru Samita o Zapadnom Balkanu. Iz tog regiona, konačno, stižu i dobre vijesti

Han: Zbog napada na novinare trpi i reputacija Crne Gore Han u redakciji "Vijesti" nakon napada na Oliveru Lakić
Foto: Zoran Đurić Autor: Srećko Matić

Konačno dobre vijesti - na samitu o Zapadnom Balkanu sporazum između Grčke i Makedonije oko novog imena predstavljen je kao model za rješavanje otvorenih pitanja među zemljama u regionu.

„Ne možemo da mijenjamo našu prošlost, ne možemo da mijenjamo ni našu geografiju, ali nadam se da možemo da oblikujemo našu budućnost“, rekao je makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov na konferenciji u „Četam haus“ (Chatham House) u Londonu.

„Good News“ sa Balkana pozdravio je i komesar EU za proširenje Johanes Han. Ipak, on pokušava da donekle prikoči velika očekivanja u regionu nakon što je pre nekoliko meseci 2025. godina pomenuta kao godina u kojoj bi prve zemlje zapadnobalkanske šestorke mogle da postanu članice Evropske unije.

„To bi značilo da bi 2023. morali da budu okončani pregovori, a 2023. je praktično već sjutra“, rekao je Han. Cilj, kaže, ostaje jačanje proevropskih snaga - i opet se vraća na Makedoniju: „Ili ćemo izvoziti stabilnost ili ćemo uvoziti nestabilnost.“

Suviše ambiciozan cilj?

Godina 2025. je ambiciozan cilj, možda i previše ambiciozan. Lideri Evropske unije i sami su u međuvremenu shvatili da su stvari u regionu malo komplikovanije nego što se to mislilo, napominje komesar EU za proširenje. Sve je jasnije da svih šest zemalja Zapadnog Balkana neće zajedno postati članice Unije. Srbija i Crna Gora su trenutno u najboljoj poziciji.

samit London Sa samita u Londonu 

Novom strategijom se želi da se zemlje regiona ohrabre na reforme, ali i da se EU podstakne da odlučnije djeluje i obezbijedi uticaj u regionu. Na marginama londonskog samita dosta se pričalo i o pozicioniranju Rusije, SAD, Turske ili Kine u regionu - između ostalog i preko ekonomskih projekata.

Makedonski ministar Dimitrov osvrnuo se i na jačanje nacionalizma. „Mi smo kao vlada razmišljali šta možemo da učinimo kako bismo poboljšali život naših građana - umjesto nacionalizma, koji je samo paravan za nepotizam i korupciju, mi smo se odlučili za nešto drugo. Umjesto narativa mržnje, mi promovišemo narativ nade.“

Dimitrov je dodao da je prioritet jačanje nezavisnog sudstva, državnih institucija, demokratije i promovisanje slobode medija: „Cilj je učiniti našu zemlju evropskijom.“

Loša percepcija Crne Gore

Pitanja slobode medija dotakao se i komesar Han. Na susretu sa novinarima iz nekoliko redakcija, on je izrazio zabrinutost, pogotovo stanjem u Crnoj Gori, zbog učestalih napada na novinare. „Ta zemlja nažalost prednjači u toj statistici i zbog toga trpi i reputacija Crne Gore.“

Skroman napredak zemalja regiona po pitanju vladavine prava izaziva sve više nezadovoljstva među članicama EU. „Raste doza nestrpljivosti, potrebni su konkretni rezultati“, potvrdio je Han.

uviđaj, napad Olivera Lakić Nakon napada na Oliveru Lakić 

A njih, usprkos svemu - ima. Kao pozitivne primere on navodi dijalog Makedonije i Grčke, povratak opozicije u crnogorski parlament, promenu Ustava na Kosovu. Na pitanje o napretku Bosne i Hercegovine, Han kaže da je „situacija nešto komplikovanija“, ali ipak hvali i „skroman, ali ipak napredak“ oko Upitnika za članstvo u Uniji.

Veliki napredak Makedonije

Za to vreme, Makedonija napreduje veliki koracima. Početak pregovora može se očekivati već u junu 2019, tvrdi Han. Dvadesetpet zemalja-članica podržava početak pregovora s Makedonijom, a tri zemlje se tome trenutno se protive: Francuska, Holandija i - pomalo iznenađujuće - Danska.

„Verovatno su razlog evropski izbori, nakon njih očekujem konstruktivniju ulogu tih zemalja“, kaže Han. U tom slučaju, Makedonija bi do kraja iduće godine mogla da otvori prva poglavlja.

Pitanje migracija

Cilj Berlinskog procesa u okviru kojeg se održava londonski samit jeste priprema zemalja regiona za budućnost. Organizatori su ovoga puta fokus stavili na pitanje bezbjednosti, s kojim je povezana i ilegalna migracija - odnosno bojazan od novog talasa migracija na Balkanu.

Evropska unija je zato investirala više od 300 miliona eura u zemlje regiona s ciljem obuke graničnih službenika, šalje službenike Europola u region, pomaže u obrazovanju stručnjaka - konkretno u Makedoniji u Srbiji, i to u saradnji s Fronteksom, a sve kako bi se bolje zaštitile granice.
Na pitanje o situaciji u Bosni i Hercegovini i pojačanim tenzijama zbog nekoliko hiljada migranata koji se nalaze u toj zemlji, Han je rekao da je očito da „političke strukture u BiH nisu sposobne da se nose s problemom migracije.“

„Od Hrvatske smo očekivali malo više“

U Londonu su se mogle čuti i kritike na račun Hrvatske. Ubuduće nijedna zemlja neće ući u EU prije nego što riješi bilateralne sporove sa susjednim zemljama. „Lekcija koju smo naučili i na primjeru Hrvatske“, napominje komesar Han i podsjeća na još neriješeni spor sa Slovenijom.

Iz diplomatskih krugova mogle su se čuti i otvorenije kritike i nerazumijevanje za ponašanje Hrvatske, koja „svojim primjerom i neprihvatanjem odluke Arbitražnog suda“ nije uzor za druge zemlje regiona kada se radi o rješavanju otvorenih pitanja.

„Od Hrvatske smo očekivali ipak malo više u procesu evrointegracija susjednih država. Očekivanja za sada nisu ispunjena“, kaže izvor DW.

(Deutsche Welle)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 6

  • nemam.vezu1 4 mjeseca i 1 nedelja
    A to sto EU decenijama podrzava DPS,to nikome nista.Je l tako Han?
    ( 1 )
    • 9
    • 0
    Aljo 11.7.2018 13:36
    Ko god ima dobro pamćenje, komentar treba da mu bude izbrisan. Jer se unosi zabuna i nemir među čitaocima.
    • 3
    • 2
  • pekson 4 mjeseca i 1 nedelja
    Al ne trpi diktator!Na protiv,pospremi sve sto mu smeta,a vi tek onda kad sve izgori,javljate se da gasite pozar.Ispada da neko nekog tu vara
    • 5
    • 0
  • ДушанСилни 4 mjeseca i 1 nedelja
    Posle dps-a ovi iz EU su najkorupiranija poligička elita🧐🧐
    • 4
    • 0