navigacija Naslovnica Premium

PO PRINCIPIMA UN

12.6.2014 16:30

HRA: Izmjene zakona ne unaprjeđuju položaj zaštitnika

Kako se navodi, samo jedan od tih amandmana djelimično je prihvaćen u raspravi pred Odborom za ljudska prava

HRA: Izmjene zakona ne unaprjeđuju položaj zaštitnika
Mina
Foto: Arhiva "Vijesti" Autor: Mina

Izmjene i dopune Zakona o Ombudsmanu nijesu u potpunosti odgovorile na principe Ujedinjenih nacija (UN) o minimalnim standardima koje treba da ispuni institucija za zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Iz HRA su podsjetili da se izmjene i dopune Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda nalaze na dnevnom redu parlamenta, navodeći da su predlagaču podnijeli ukupno 16 amandmana, utemeljenih i u uporednoj praksi i u međunarodnim preporukama.

Kako se navodi, samo jedan od tih amandmana djelimično je prihvaćen u raspravi pred Odborom za ljudska prava.

"HRA je uputila predlog da se zakonom definiše da Zaštitnik ima najmanje četiri zamjenika specijalizovana za određene oblasti, od čega bi jedan bio zadužen za zaštitu dječjih prava, što je i preporuka Komiteta UN-a za prava djeteta, što nažalost nije uvaženo, već ostaje da se to uredi podzakonskim aktima", kaže se u saopštenju.

Iz HRA su predložili i da, po uzoru na zemlje regiona i Evropske unije, u sastav preventivnog mehanizma za zaštitu osoba lišenih slobode od mučenja uđu i predstavnici nevladinih organizacija koje imaju dugogodišnje iskustvo u toj oblasti, što nije prihvaćeno, a što je takođe predviđeno Pariskim principima.

"Imajući u vidu ograničene domete Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i veliki broj građana koji ne mogu da plate pravnog zastupnika, zagovarali smo da se Zaštitniku da ovlašćenje da pokrene sudski postupak ili da interveniše u toku postupka koji se vodi, što nije prihvaćeno.

Takvo ovlašćenje je u skladu sa Pariskim principima UN-a i poznaju ga zakoni Slovenije i BiH", kaže se u saopštenju.

HRA je predložila i da, po uzoru na Državnu revizorsku instituciju, Zaštitnik ima obavezu da podnese krivičnu prijavu ako dođe do saznanja o kršenju ljudskih prava koje ukazuju na izvršenje krivičnog djela, što takođe nije prihvaćeno.

Nije prihvaćeno ni propisivanje roka u kome bi državni organi morali da odgovore na zahtjeve Zaštitnika, odnosno da podnesu izvještaj o postupanju po njegovim preporukama.

"Postojeća zakonska rješenja su čak unazađena predloženim izmjenama, pa tako na primjer sadržinu službene legitimacije Zaštitnika i njegovog zamjenika više neće utvrđivati sam Zaštitnik, već izvršna vlast, koja na taj način i simbolično nipodaštava nezavisnost Zaštitnika koji nije organ izvršne vlasti, već upravo treba da je kontroliše", naveli su iz te NVO.

U HRA smatraju da je izmjenama Ustava u cilju obezbjeđenja nezavisnosti institucije trebalo propisati da se i Zaštitnik, poput Vrhovnog državnog tužioca, bira dvotrećinskom većinom, pa da se tako i opozicija uključi u izbor ovog organa koji bi trebalo da ključno doprinosi zaštiti ljudskih prava u državi.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.