navigacija Naslovnica Premium

PROBLEM ŠIROM DRŽAVE

22.6.2014 12:37

HRA: Nadležni da zaštite djecu od prosjačenja

"Svakodnevno možemo vidjeti djecu kako prose, i to bosi i odjeveni u rite, po kiši i ekstremnim vrućinama, a novac koji prime moraju da predaju onome ko ih je poslao da to rade”

HRA: Nadležni da zaštite djecu od prosjačenja
Mina
Foto: Vesko Belojević Autor: Mina

Ministarstvo rada i socijalnog staranja dužno je da, preko centara za socijalni rad i Uprave za inspekcijske poslove, zaštiti djecu koja su prinuđena na prosjačenje, koje predstavlja vid dječjeg rada, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Ta nevladina organizacija obratila se ministru Predragu Boškoviću povodom saopštenja Ministarstva u kome se navodi da, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj dječjeg rada.

U HRA, kako je naveo Danilo Ajković iz te organizacije, smatraju da to nije tačno.

"Svakodnevno na ulicama crnogorskih gradova, te u ugostiteljskim objektima možemo vidjeti djecu najmanjeg uzrasta kako prose, i to bosi i odjeveni u rite, po kiši i ekstremnim vrućinama, a novac koji prime moraju da predaju onome ko ih je poslao da to rade”, navodi se u pismu Boškoviću.

Ajković navodi da je Ministarstvo u svom saopštenju objavilo da se dječjim radom smatra rad kojim se djetetu uskraćuje pravo na djetinjstvo, dostojanstvo i koji je opasan za njegov psihički i fizički razvoj, kao i da je to najčešće rad zbog kojeg je djetetu onemogućeno školovanje.

"Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta"
"Ova definicija upravo opisuje prosjačenje, kao vid dječjeg rada, i to vjerovatno prinudnog, pa nam je nejasna tvrdnja da Uprava za inspekcijske poslove nije zabilježila nijedan takav slučaj", naveo je Ajković u pismu.

Iz HRA su kazali da nije dječji rad samo onaj rad koji se obavlja u nekoj fabrici ili u drugom zatvorenom prostoru koji inspekcija možda obilazi, već svaki koji ugrožava psihički i fizički razvoj djeteta, kao što je prosjačenje na koji su prinuđena djeca koju svakodnevno srijećemo.

"Tvrdnja Ministarstva da u Crnoj Gori nema dječjeg rada ne odgovara ni podacima koje je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore objavio u svom posebnom izvještaju o dječjem prosjačenju u Crnoj Gori iz 2011", kaže se u pismu.

Kako podsjeća Ajković, Zaštitnik navodi da je problem prosjačenja aktuelan tokom cijele godine, a posebno je izražen tokom turističke sezone, kao i da majke vode svoju djecu u prosjačenje kako bi tako izazvale sažaljenje.

"Zaštitnik dalje konstatuje da su djeca nerijetko primorana da prose i da donose određenu količinu novca svojim roditeljima kao i da je zabrinjavajuća činjenica da ova djeca ne pohađaju škole, nemaju zdravstveno osiguranje niti su upisana u matične knjige", dodaje se u pismu.

Kako se navodi, djeca, kao takva, odrastaju u jednom neprijateljskom okruženju, što vodi tome da prihvate taj model ponašanja te da se na isti način, kada postanu roditelji, ophode prema svojoj djeci u budućnosti.

"Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta. Naime, takve životne okolnosti djeci uskraćuju mnoga prava zagarantovana UN Konvencijom o pravima djeteta, kao što su prava iz socijalne zaštite, zdravstvene zaštite", poručio je Ajković.

"I prosjačenje je vid dječjeg rada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja je u dužnosti da preko centara za socijalni rad i Uprave za inspekcijske poslove uloži sve napore na suzbijanju ove pojave i zaštiti djecu koja su prinuđena na prosjačenje"
On navodi da, prema podacima koje je Zaštitnik dobio od djece koja prose, 59 odsto djece prosi na ulici svakog dana, 79 odsto djece ne ide ili je prestalo da ide u školu, 59 odsto djece se osjeća loše što se bavi prosjačenjem, 75 odsto djece ne bi željelo da to nastavi da radi, dok 83 odsto djece smatra da nema izbor i da se mora baviti prosjačenjem.

Prema informacijama koje je Zaštitnik dobio od Centra za djecu i mlade "Ljubović", koji ima prihvatnu stanicu za djecu zatečenu u skitnji, djeca Centar napuštaju u momentu kada neko dodje po njih.

Centar je dužan da preda dijete osobi koja za dijete garantuje iako često nije pouzdan identitet same osobe niti je to moguće brzo i efikasno provjeriti.

"Stoga, gotovo uvijek ostaje sumnja da lica koja djecu odvode nijesu njihovi roditelji/staratelji, već osobe za koje djeca upravo rade", navodi Ajković.

Crna Gora je, poručili sui z HRA, prema Konvenciji o pravima djeteta UN-a, obavezna da zaštiti dijete od ekonomske eksploatacije i rada koji može biti opasan ili ometa obrazovanje djeteta ili šteti njegovom zdravlju.

HRA podsjeća da Zakon o javnom redu i miru za prisiljavanje na prosjačenje maloljetnog lica predviđa kaznu zatvora od 30 do 60 dana, dok Krivični zakonik prosjačenje maloljetnog lica prepoznaje kroz krivična djela “Zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica” sa zaprijećenom kaznom od tri mjeseca do pet godina zatvora i “Tgovina ljudima” sa zaprijećenom kaznom od tri do deset godina zatvora.

"Sve ovo govori da je i prosjačenje vid dječjeg rada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja je u dužnosti da preko centara za socijalni rad i Uprave za inspekcijske poslove uloži sve napore na suzbijanju ove pojave i zaštiti djecu koja su prinuđena na prosjačenje", naveli su iz HRA.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.