navigacija Naslovnica Premium

DUG DRŽAVE

20.5.2013 13:18

HRA: Nedostaje volje da se osude odgovorni za ratne zločine

Gorjanc Prelević je kazala da nijedna osoba u ovim predmetima nije pravosnažno proglašena odgovornom za zločin

HRA: Nedostaje volje da se osude odgovorni za ratne zločine
MINA
Foto: Arhiva "Vijesti" Autor: MINA

Crnoj Gori nedostaje volje da se ratni zločini počinjeni devedesetih godina procesuiraju, saopšteno je na predstavljanju izvještaja „Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori“, Akcije za ljudska prava (HRA).

Izvršni direktor HRA Tea Gorjanc Prelević objasnila je da se ta organizacija u izvještaju fokusirala na ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti u slučajevima Morinj, Deportacija izbjeglica iz maja 1992. godine, Bukovica i Kaluđerski laz.

Gorjanc Prelević je kazala da nijedna osoba u ovim predmetima nije pravosnažno proglašena odgovornom za zločin, a da su u slučaju Bukovica optuženi oslobođeni odgovornosti.

U izvještaju se navodi i da je u slučaju Morinj pravosnažan samo dio presude u kojem su dvojica optuženih oslobođeni odgovornosti.

„Suđenja za ratne zločine su izuzetno važna, ne samo za pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU), nego zbog duga koje država mora da ispuni prema žrtvama“, rekla je Gorjanc Prelević.

Propusti državnog tužioca i sudova

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori niko nije osuđen za ratne zločine zbog propusta državnog tužioca i nadležnih sudova da u potpunosti primijene međunarodno humanitarno pravo.

„Sudovi u Crnoj Gori umjesto da interpretiraju humanitarno pravo, kao da nastoje da iznađu što restriktivnije tumačenje domaćih i međunarodnih normi da bi umanjili mogućnost kažnjavanja okrivljenih pripadnika crnogorske policije i nekadašnje Vojske Jugoslavije za koje su optuženi“, rekla je Gorjanc Prelević.

HRA da zaključila, kako je kazala, da crnogorsko tužilaštvo radi sporo.

„Prepoznali smo izrazitu sporost u vođenju istraga, propusti da se otvore istrage protiv osoba koja su zauzimala visoko mjesto u vojno-policijskoj hijerarhiji, i nedovoljno precizno kvalifikovanje djela koja se stavljaju na teret okrivljenima“, kazala je ona.

Gorjanc Prelević je ocijenila da „neraspoloženje za procesuiranje na sopstvenu inicijativu državnog tužilaštva je obilježilo i tok istraga koje su dovele do nepotpunih optužnica“.

U slučajevima koje je HRA analizirala, dodala je ona, optuženima se pripisuje samo neposredno izvršenje ili izdavanje naređenja za izvršenje krivičnih djela.

„Državno tužilaštvo nije koristilo institute saizvršilaštva ili pomaganja niti je te osobe tretiralo kao organizatore zločinačkih udruženja iako su u pojedinim slučajevima postojali osnovi za primjenu tih instituta“, ocijelila je Gorjanc Prelević.

Ne primjenjuje se institut komandne odgovornosti

Propust je i to, smatra ona, što se ne primjenjuje institut komandne odgovornosti.

„To je oblik odgovornosti pretpostavljenih koji su znali ili su morali da znaju za zločin, a ništa nijesu preduzeli da ga spriječe ili kazne“, rekla je Gorjanc Prelević.

Zbog toga, navela je, nijedna osoba koja je zauzimala srednje ili visoko mjesto u vojno-policijskoj ili političkoj hijerarhiji nije optužena.

„Viši sud i Apelacioni sud ne koriste svoja ovlašćenja da ispituju potencijalnu odgovornost okrivljenih po nekom od oblika odgovornosti koji nijesu prisutni u optužici“, rekla je Gorjanc Prelević.

Ona je objasnila da sud nije vezan za predloge tužioca u pogledu odgovornosti i da bi imao pravo da, kako je navela, okrivljenog kog optužnica tereti kao izvršioca - osudi kao pomagača.

„Sud izbjegava da pravno kvalifikuje činjenice koje je sam utvrdio, a koje jasno upućuju na neku dodatnu radnju izvršenja onog krivičnog djela u odnosu na radnju koja je istaknuta u optužnici“, rekla je Gorjanc Prelević.

Apelacioni sud dao doprinos nekažnjivosti

Ona je navela da je u odnosu na zločine izvršene u vezi sa oružanim sukobom u Bosni i Hercegovini, Viši sud zauzeo stav, u predmetu Deportacija, da ratni zločin može postojati jedino ako su ga izvršili pripadnici oružanih formacija strana u sukobu ili osobe koje su bile „u službi“ takvih formacija.

Ona je kazala da je stav podgoričkog Višeg suda da optuženi u konkretnom predmetu ne pripadaju nijednoj od tih kategorija i da ne mogu biti odgovorni. „Ovaj pravni stav je proizvoljan i bez osnova u domaćem i međunarodnom pravu“, istakla je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, u slučaju Bukovica, Apelacioni sud je svoj doprinos nekažnjivosti dao time što je zauzeo neosnovan stav.

„Da se zločini iz devedesetih godina, ne mogu procesuirati kao zločini protiv čovječnosti, i zato što u to vrijeme nije postojao međunarodni akt ratifikovan od Savezne Republike Jugoslavije u kojem bi bila propisana zabrana tih zločina“, objasnila je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da je u Crnoj Gori očigledna „tendencija restriktivnog tumačenja obavezujućeg prava kako bi se spasili odgovornosti oni koji su izvršili zločine“.

„Imamo apsurdnu situaciju da žrtve postoje, a da nema nijedne pravosnažno utvrđeno odgovorne osobe za bilo koji zločin. To je zabrinjavajuće i izazvaće pažnju EU, a trebalo bi da skrene pažnju vlasti u državi“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona je poručila da je vrijeme da se ispita nedostatak volje da se zločini počinjeni devedesetih godina procesuiraju.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.