navigacija Naslovnica Premium

NISU DOSLJEDNA

21.7.2013 21:38

HRA: Nijesu sva predložena rješenja u skladu sa preporukama VK

"Ako se ne dopune ili odgovarajuće ne preciziraju, neće omogućiti ostvarenje cilja – depolitizaciju sudstva, tužilaštva i Ustavnog suda”

HRA: Nijesu sva predložena rješenja u skladu sa preporukama VK
Mina
Foto: Savo Prelević Autor: Mina

U Akciji za ljudska prava(HRA) smatraju da predložene izmjene Ustava predstavljaju šansu za depolitizaciju sudstva, tužilaštva i Ustavnog suda, ali upozoravaju da nisu sva predložena rješenja dosljedna i u skladu s preporukama Venecijanske komisije (VK).

Iz HRA su podsjetili da je predloženo da Skupština više neće biti nadležna za izbor predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Ustavnog suda i državnih tužilaca, dok će se sudije Ustavnog suda, Vrhovni državni tužilac i četiri člana Sudskog savjeta van reda sudija birati kvalifikovanom, dvotrećinskom većinom svih poslanika, čime će se obezbjeđuje i učešće opozicije u njihovom izboru.

“Međutim, nisu sva predložena rješenja dosljedna i u skladu s preporukama Venecijanske komisije, pa ako se ne dopune ili odgovarajuće ne preciziraju, neće omogućiti ostvarenje cilja – depolitizaciju sudstva, tužilaštva i Ustavnog suda”, kaže se u saopštenju te nevladine organizacije.

U HRA su pozdravili uvođenje kvalifikovane dvotrećinske većine svih poslanika za odlučivanje o izboru i razrješenju sudija Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta, kao i tropetinske većine svih poslanika kao deblokirajućeg mehanizma, u skladu sa preporukama VK.

“Međutim, kritikujemo predlog da četiri člana Sudskog savjeta i pet sudija Ustavnog suda, koje bira Skupština, Skupštini na osnovu sprovedenog javnog konkursa ”predlaže nadležno radno tijelo Skupštine”, jer se tako omogućava prethodna selekcija kandidata prostom većinom u skupštinskom odboru i ugrožava cilj predviđenog dvotrećinskog izbora u plenumu - da u izboru značajno učestvuje i opozicija”, pojasnili su iz HRA.

Prema njihovim riječima, predlog amandmana koji je dostavljen VK na razmatranje nije sadržao dio odredbe prema kome Skupština bira kandidate ”na osnovu predloga nadležnog radnog tijela Skupštine”, već je u njemu pisalo samo da će ih birati ”Skupština na osnovu javnog konkursa”.

Kako su naveli, iako bi bilo nerazumno da se u okviru odbora ne vodi računa o tome da će biti potrebna dvotrećinska većina svih poslanika za izbor kandidata, koja podrazumijeva i predstavnike opozicije, rizik od prethodne selekcije kandidata prijavljenih na javni konkurs od strane odbora takvim ustavnim rješenjem nije isključen i može da dovede do ozbiljnih komplikacija u praksi.

“Zbog toga apelujemo da se predlog dopuni tako da skupštinski odbor umjesto samo ”predloga”, Skupštini dostavlja ”predlog liste svih kandidata koji su ispunili zakonske uslove” i da se tako spriječi eventualna prethodna selekcija”, kazali su iz HRA.

Oni smatraju da je kod izbora Vrhovnog državnog tužioca jasno propisano da će u prvom glasanju Skupština glasati o jednom kandidatu koga predloži Tužilački savjet, ali da će u slučaju potrebe za drugim glasanjem, Skupština birati vrhovnog državnog tužioca ”iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove koje propisuje predlagač”.

“Međutim, čak ni isto takvo rješenje nije propisano za kandidate za sudije Ustavnog suda i članove Sudskog savjeta koje Skupštini predlaže nadležno radno tijelo (prema amandmanima VIII i XVI), u slučaju da se u plenumu ne obezbijedi dvotrećinska većina za kandidate koje je odabrao skupštinski odbor”, navodi se u saopštenju.

Iz HRA su naveli da u amandmanu IV, kojim se mijenja član 91 Ustava, u kome je propisano kojom većinom odlučuje Skupština, nije predviđeno da se kvalifikovanom, dvotrećinskom većinom bira i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, “kako je VK predložila još u Mišljenju o Ustavu Crne Gore u decembru 2007. godine, jer bi se tako znatno ojačala nezavisnost i ovog važnog organa za zaštitu ljudskih prava”.

“Predloženim ustavnim promjenama nije isključena mogućnost da članovi Sudskog savjeta koji su ugledni pravnici van reda sudija, ili sudije Ustavnog suda, kao i članovi Tužilačkog savjeta, budu politički angažovani ili povezani, odnosno da budu u drugom obliku sukoba interesa, koji bi mogao da ugrozi nezavisnost i nepristrasnost tijela čiji su članovi”, dodaje se u saopštenju.

HRA smatra da je zbog toga neophodno da se Zakonom o sudskom savjetu, Zakonom o Ustavnom sudu, odnosno Zakonom o državnom tužilaštvu propišu dodatne garancije nezavisnosti članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i sudija Ustavnog suda u vidu odredbi o kriterijumima za članstvo i konfliktu interesa.

Prema njihovom mišljenju, to je posebno važno jer će neko od četvoro uglednih pravnika članova Sudskog savjeta u skladu sa predloženim promjenama Ustava biti i predsjednik Sudskog savjeta, čiji će glas biti odlučujući u slučaju jednakog broja glasova.

“Pozdravljamo isključenje mogućnosti da ministar pravde bude predsjednik Sudskog savjeta, ali ponavljamo da je ministra trebalo potpuno isključiti iz članstva, ako se željelo da uticaj izvršne vlasti na savjet bude onemogućen”, kazali su iz HRA.

Međutim, kako su dodali, u cilju dosljednog poštovanja načela nemiješanja izvršne vlasti, moralo bi se propisati da ministar ne može da glasa ni o razriješenju sudija, kao ni o njihovom izboru, a ne samo da ne glasa o njihovoj disciplinskoj odgovornosti.

U HRA smatraju da izbor Vrhovnog državnog tužioca kvalifikovanom dvotrećinskom većinom predstavlja značajan napredak u obezbjeđenju samostalnosti državnog tužilaštva.

“Međutim, skrećemo pažnju na nelogičnost propisanog rješenja u amandmanu IV, stav 3: ”…Skupština u drugom glasanju bira VDT iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove koje propisuje predlagač”, jer je predlagač u ovom slučaju Tužilački savjet koji nije nadležan da propisuje zakonske uslove. Uslovi za izbor vrhovnog državnog tužioca propisani su čl. 24 i 25 Zakona o državnom tužilaštvu. Predlažemo da se zbog toga brišu iz predloga amandmana sve tri riječi ”koje propisuje predlagač”, navodi se u saopštenju.

U HRA su primijetili da je Ustavni odbor VK na mišljenje dostavio tekst člana 135, stav 5, u kome su bili propisani razlozi za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca, koje je VK onda u svom mišljenju od 24. juna 2013. pohvalila.

“Međutim, u predlogu amandmana od 10. jula osnova za razrješenje vrhovnog državnog tužioca više nema, pa apelujemo da se oni vrate i da se propiše da će Vrhovni državni tužilac biti razriješen dužnosti ako pravnosnažnom odlukom bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja tužilačke funkcije, ako bude pravosnažno osuđen za bilo koje krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora, kao i ako vrši dužnost nestručno i nesavjesno”, kaže se u saopštenju.

Iz HRA su pozdravili propisivanje nadležnosti Tužilačkog savjeta ustavnim amandmanima, uključujući i ono da bira tužioce, koje je iz prethodnog predloga amandmana izostalo.

“Međutim, smatramo da je trebalo Ustavom propisati i sastav Tužilačkog savjeta i način izbora njegovih članova, u skladu sa preporukom Venecijanske komisije. U protivnom, izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu treba urediti Tužilački savjet po ugledu na Sudski savjet, kako je preporučila Venecijanska komisija”, smatraju u toj NVO.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.