navigacija Naslovnica Premium

IZMIJENJEN ZAKON O DRŽAVNOJ UPRAVI

28.11.2017 15:39

IA i HRA traže od poslanika da ne zabranjuju javne rasprave

Vlada je, kako navode, izbjegavala rasprave za ključne zakone, kao što je Zakon o javnim nabavkama, sprovela “djelimične” javne rasprave, organizovala rasprave „po skraćenom postupku“ ili je organizovala javne konsultacije umjesto javnih rasprava

IA i HRA traže od poslanika da ne zabranjuju javne rasprave Vlada bez javne rasprave, najave i obrazloženja utvrdila izmjene Zakona o državnoj upravi
Vijesti online
Foto: Luka Zeković Autor: Vijesti online

Institut alternativa (IA) i Akcija za ljudska prava (HRA) su pozvali poslaničke klubove političkih partija koje sudjeluju u radu Skupštine da amandmanskim dijelovanjem unaprijede Vladin Prijedlog izmjena Zakona o državnoj upravi na način što ćete predložiti brisanje stava 2 i 3 iz člana 4 Prijedloga zakona.

Vlada je bez javne rasprave, najave i obrazloženja, 16. novembra utvrdila izmjene Zakona o državnoj upravi, kojima je ograničila sprovođenje javnih rasprava tako da ministarstva praktično mogu da preskoče ovu fazu u donošenju odluka kad god hoće.

"Prema prijedlogu koji je Vlada utvrdila, javna rasprava se neće sprovoditi
”kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje.” Primjer zloupotrebe ove široke formulacije daje upravo apsurdna situacija utvrđivanja ovih zakonskih izmjena – koje su suštinske, a upućuju se Skupštini bez ikakvih konsultacija sa javnošću o tom pitanju. Ovaj prijedlog zakona nije razmotrio ni Savjet za reformu javne uprave Tokom ove godine, Vlada je nazadovala u uljučivanju javnosti u donošenje odluka, o čemu je Institut alterrnativa pisao u svom izvještaju “Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020”", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Vlada je, kako navode, izbjegavala rasprave za ključne zakone, kao što je Zakon o javnim nabavkama, sprovela “djelimične” javne rasprave (izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama), organizovala rasprave „po skraćenom postupku“ (izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti) ili je organizovala javne konsultacije umjesto javnih rasprava (set osam zakona iz oblasti obrazovanja).

"Propisivanje izuzetaka u zakonu, iako je to do sada bila materija za uredbu, najbolje govori da Vlada hoće da osigura da joj se građani ne miješaju u najvažnija pitanja – upravljanje javnim novcem i u poluge vlasti koje primjenjuju silu. S obzirom na to da su svi zakoni, pa i zakoni iz oblasti bezbjednosti i odbrane javni i građanin mora da bude upoznat sa njima i da uskladi svoje ponašanje i svakodnevno funkcionisanje sa njima – nema apsolutno nikakvog opravdanja da se pišu tajno. Tim prije što se upravo ovim zakonima privremeno sužavaju ustavna prava i slobode građana. Najbolji primjer je Zakon o unutrašnjim poslovima koji uređuje na koji način i u kojim situacijama policijski službenik može da primjeni svoja ovlašćenja nad građaninom: pozivanje na razgovor, privođenje, privremeno ograničenje slobode kretanja, oduzimanje predmeta, utvrđivanje prisustva alkohola u krvi, te ona najosjetljivija kao primjena trinaest vrsta sredstava prinude od fizičke snage do upotrebe vatrenog oružja. Takođe nije jasno čime Vlada pravda zabranu javne rasprave o strategijama iz oblasti bezbjednosti i odbrane ako se ne radi o “tajnim” već o dokumentima koji se objavljuju na internet stranicama Vlade i ministarstava. Da u njima postoji išta čime se ugrožava nacionalna bezbjednost, nanose štete interesima države ili funkcionisanju organa ne bi bili javno dostupni", navode iz NVO.

Prema istraživanju Instituta alternativa po globalno korišćenoj metodologiji “Indeks otvorenosti budžeta”, Crna Gora je u oblasti Učešća javnosti u budžetskom procesu ostvarila 7 od mogućih 100 poena. Zabrana aktivnog učešća javnosti u procesu kreiranja godišnjeg budžeta dodatno će smanjiti ocjenu Crne Gore u ovom globalnom rangiranju i spriječiti građane i civilno društvo da, kao i u slučaju bilo kojeg drugog zakonskog akta, pruže svoje prijedloge i komentare. Paradoksalno, zakonom se želi izričito zabraniti javna rasprava o budžetu države, koja je na lokalnom nivou zakonom garantovana.

"Zbog svega navedenog, nadamo se da će poslanici prepoznati izuzetnu važnost ovog pitanja i onemogućiti dalje sužavanje prostora za dijalog i raspravu o važnim dokumentima u svim fazama njihove pripreme", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka HRA iStevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.