navigacija Naslovnica Premium

UPUTILI KOMENTARE

22.6.2018 17:08

IA: Predloženi nacrti zakona ne ulivaju povjerenje da bi se doprinijelo sprječavanju korupcije

IA: Predloženi nacrti zakona ne ulivaju povjerenje da bi se doprinijelo sprječavanju korupcije
Foto: Institut alternativa Autor: MINA business

Predloženi nacrti zakona o javno-privatnom partnerstvu i izmjenama i dopunama zakona o koncesijama ne ulivaju povjerenje da bi se zaista doprinijelo sprječavanju korupcije u tim osjetljivim oblastima, ocijenili su predstavnici Instituta Alternativa (IA).

“Izuzimanje javno-privatnih partnerstava manje vrijednosti iz Zakona i uspostavljanje dva registara za javno-privatna partnerstva, umjesto jednog, kao i brojnost razloga zbog kojih je moguće izbjeći javni oglas za koncesije, ne ulivaju povjerenje da bi predložena rješenja doprinijela sprječavanju korupcije”, navodi se u saopštenju IA.

IA je, kako su kazali njegovi predstavnici, uputio komentare na predložene nacrte koji su, prema njihovim riječima, stavljeni na javnu raspravu bez pratećih obrazloženja.

“Zato nije jasno zbog čega su se predlagači opredijelili za pojedina rješenja. U njima ima još puno prostora za unapređenje i usaglašavanje sa drugim propisima, naročito sa zakonima o javnim nabavkama i državnoj upravi”, rekli su iz IA.

Oni su saopštili da Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu sadrži nekoliko vrlo problematičnih rješenja, prije svega ono prema kojem se taj zakon ne primjenjuje na projekte javno-privatnog partnerstva do pet miliona eura.

“Poučeni lošim iskustvom i posljedicama uvođenja nabavki male vrijednosti u Zakon o javnim nabavkama, vjerujemo da će se takvo rješenje negativno odraziti i u oblasti javno-privatnog partnerstva. Nacrtom je predviđeno da projekte relativno manje vrijednosti Vlada uredi posebnim aktom, čime se ostavlja mogućnost da opšta načela transparentnosti i konkurentnosti u budućnosti trpe na račun široke diskrecije javnih naručilaca”, rekli su predstavnici IA.

Oni su dodali da Nacrt predviđa uspostavljanje dva registra – projekata i ugovora javno-privatnog partnerstva.

“Međutim, kako bi transparentnost zaista bila obezbijeđena, potrebno je uvezati ta dva registra u jedinstveni registar, da bi se sa lakoćom za svak projekat mogao pronaći i zaključeni ugovor, kao i drugi podaci u vezi sa njim”, naveli su iz IA.

Oni smatraju da je problem i to što Nacrta ni u najmanjoj mogućoj mjeri nije povezan sa Zakonom o javnim nabavkama, gdje se misli na procedure u vezi sa sastavom tenderskih komisija, ali i postupke javnih nabavki koji se mogu primijeniti kako na javne nabavke, tako i na javno-privatna partnerstva.

“U Nacrtu ima dosta prostora da se brojna pitanja u vezi sa centralizovanjem nadležnosti u vezi sa javno-privatnim partnerstvom u jednoj instituciji – Agenciji za investicije, bolje urede. U trenutnom Nacrtu položaj Agencije nije do kraja jasan i potrebno je dodatno razmotriti kako da se unaprijedi kontrola u ovoj oblasti. Posebno treba obratiti pažnju na sistem odgovornosti, odnosno kome će ova institucija polagati račune i podnositi izvještaje, te ko će kontrolisati njen rad”, kazali su iz IA.

Oni su naveli da se predloženim rješenjima u Nacrtu zakona o koncesijama predviđa da javnost učestvuje samo u raspravi o koncesionom aktu.

“Prateća dokumentacija, poput analize opravdanosti ostvarivanja javnog interesa davanjem koncesije, ne upućuje se na javnu raspravu, čime se zainteresovanoj javnosti i građanima ograničava učešće u odlučivanju o svim aktima o dodjeli koncesija”, objasnili su predstavnici IA.

Nacrtom je, kako su saopštili, predviđen vrlo širok spektar razloga kada se može izbjeći javni oglas u postupku dodjele koncesije.

“Jedan od izuzetaka propisuje da se javni oglas ne mora raspisati ako država dobije ponudu koja sadrži projekat tehničko-tehnološkog rješenja i druge elemente na osnovu kojih se može sagledati javni interes i ekonomska opravdanost realizacije infrastrukturnih i drugih potreba od strateškog značaja za Crnu Goru, a davanje koncesije na ovaj način bi ubrzalo realizaciju projekta”, naveli su iz IA.

Oni su objasnili da ta, vrlo komplikovana formulacija, praktično znači da se svaki ponuđač može obratiti organima vlasti predlogom projekta, a država mu dodijeliti koncesiju, bez bilo kakvog javnog oglašavanja, planiranja, transparentnosti i konkurentnosti procesa i slično.

IA je pozivao predlagače zakona – ministarstva finansija i ekonomije, ali i Vladu i Skupštinu da još jednom razmotre rješenja iz nacrta, prije nego ona budu usvojena. Oni su pozvali i Agenciju za sprječavanje korupcije da da mišljenje na predložene propise o tome u kojoj su mjeri ona podložna korupciji.

IA u okviru projekta Money Watch: Civilno društvo, čuvar budžeta, uz finansijsku podršku EU, prati reformu upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori.

“Transparentnost javne potrošnje i namjensko trošenje javnog novca je jedan od osnovnih mehanizama sprječavanja korupcije. Podsjećamo da je unaprijeđenje oblasti javno-privatnog partnerstva prepoznato kao oblasti od specifičnog rizika za korupciju, u Operativnom dokumentu koji je aneks Akcionom planu za Poglavlje 23 u okviru pregovora sa EU”, navodi se u saopštenju.

Iz IA su dodali da primarni cilj donošenja tih sistemskih zakona, na koje se dugo čekalo, treba da bude unaprijeđenje transparentnosti i sprječavanje korupcije, a ne pojednostavljivanje i ubrzavanje procedura na štetu integriteta primjene zakona.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.