navigacija Naslovnica Premium

MINISTARSTVO PROSVJETE SE NE IZJAŠANJAVA O PLANOVIMA

9.9.2018 21:30

Ima li kraja propadanju škole u Srbini?

U ruševnom stanju je zgrada u hercegnovskom naselju, u kojoj je 1858. godine počela da radi Srpska zakladna pomorska škola

Ima li kraja propadanju škole u Srbini? Ministarstvo ćuti o planovima za školu
Foto: Slavica Kosić Autor: Slavica Kosić

Školska zgrada u hercegnovskom naselju Srbina, u kojoj je 1858. godine počela da radi Srpska zakladna pomorska škola, koja je udarila temelje našoj pomorskoj prošlosti i odigrala pionirsku ulogu u razvoju prosvjete, kulture I školstva hercegnovskog kraja, danas je u ruševnom stanju.

Bez prozora, vrata i krova, dugo je bila skolonište beskućnicima.

U želji da skrene pažnju na propadanje škole, Olivera Doklestić priredila je knjigu “Srpska zakladna pomorska škola - Zadužbinska škola Srbina”.

Ideju i prva sredstva za otvaranje pomorske škole dao je 1826. godine bogati trgovac u Smirni u Turskoj Jovan Bošković koji je rođen na Toploj u Herceg Novom.

U testamentu je napisao da “sva svoja dobra u Boki ostavlja miloj otadžbini, da se osnuje i izdržava škola srpskog i italijanskog jezika i moreplovstva”.

Osnivanje zadužbinske škole u Srbini pored Boškovića pomogli su i rodoljubi Đurović i Laketić.

“Dvije moje kuće u ovom gradu (Trstu) koje danas daju čisti prihod od 1260 forinti, ostavljam da se od istih osnuje i izdržava škola srpskog, italijanskog I njemačkog jezika”, zavještao je testamentom Đurović.

Škola Srbina

Jevrosima Laketić, rođena u grofovskoj porodici Vladislavića za osnivanje škole ostavila je kuću i “baštinu okolo” u Srbini u kojoj je kasnije radila škola.

Imovina fondacije je nakon nekoliko godina uvećana zahvaljujući i darodavcima Vukić i Stanović.

Škola je uvijek imala brojne donatore koji su bili porijeklom iz Boke. Između ostalih kapetan Nikola Janković koji je živio u Trstu, poklonio je 35.520 kruna, Božo Nikolin Đurđević iz Bjuika u Montani (SAD) donirao je 80 hiljada kruna, a Đina Mihanović koja je živjela u Buenos Ajresu (Argentina) poslala je 50 hiljada kruna.

Škola je nadograđena i uređena 1932. godine od sredstava dobijenih prodajom nekretnina u Trstu koje je školi zavještao Đuro Đurović.

U školi se učilo na maternjem jeziku

U statutu - pravilniku škole bilo je navedeno da se u školi organizuje rad u dva odsjeka: odsjek za jezike i odsjek za pomorstvo.

Za odsjek jezika pravilnik je predviđao učenje srpskog jezika i pisanje ćirilicom i latinicom, kao i učenje njemačkog i italijanskog jezika.

Uz druge predmete, svaki jezik je trebalo učiti tri godine. Zanimljivo je da predlaganje učitelja bilo u nadležnosti lokalne vlasti.

Prvo je bio otvoren odsjek za pomorstvo, a deset godina kasnije za jezike.

Škola Srbina

Prema nastavnom planu iz školske 1885-86, u prvom razredu su đaci imali predavanja iz pravoslavne i katoličke vjeronauke, srpskog, talijanskog, njemačkog, zemljopisa, istorije, matematike, prirodopisa, kaligrafije, gimnastike I pjevanja.

Fondacija traži da upravlja imovinom zadužbine

Školska zgrada i dvorište, tvrdi predsjednik Fondacije “Zadužbina škole u Srbini – Herceg Novi” Miodrag Bajković, nezakonito je uknjiženo na državu - Ministarstvo prosvjete Crne Gore.

“Imovinom zadužbine je poslije Drugog svjetskog rata raspolagala Opština, a onda je nakon novog katastarskog premjera, na volšeban način, uknjižena na školu “Milan Vuković”, iako ona više nije radila u toj zgradi”, objašnjava Bajković.

Zgrada nove osnovne škole “Milan Vuković” izgrađena je na zemljištu koje je za te namjene kupila Opština na Savini.

Povraćaj imovine zadužbine Bošković, Đurović, Laketić još je u procesu restitucije.

U prvostepenom sudskom postupku vraćena je na upravljanje Zadužbini, ali je nakon žalbe presuda ukinuta.

“Crna Gora nema Zakona o zadužbinama, nego tu oblast definiše Zakon o nevladinim organizacijama, što je vrlo destimulativno”, tvrdi Bajković.

On navodi da je cilj Fondacije na čijem je čelu, “očuvanje tradicije obrazovanja mladih ljudi, njihovog duhovnog I fizičkog razvijanja kroz održavanje školske nastave”.

Kako bi to ostvarili, trebalo bi zadužbinsku zgradu i ostalu imovinu dovesti u ekonomsku funkciju kako bi ostvarivala

prihode od kojih bi se finasirale “školske, visokoškolske, kulturne i zabavne potrebe djece i omladine”.

Ministarstvo prosvjete se ne izjašnjava o planovima za školu

Iz Ministarstva prosvjete posljednjih desetak godina najavljivana je obnova i rekonstrukcija školske zgrade u Srbini.

Na pitanja, kakvi su danas planovi Ministarstva u vezi sa tim objektom, da li je urađen projekat sanacije i rekonstrukcije, kada bi mogla početi gradnja i koliko bi koštao cjelokupan projekat, “Vijesti” nisu dobile odgovor.

Prema ranijim planovima, u oko hiljadu kvadrata stare škole bilo bi devet učionica i sve ostale pomoćne prostorije.

Zgrada bi zadržala vanjski prvobitni izgled, dok bi unutrašnjost bila renovirana u skladu za zahtjevima savremenog školstva.

Prema procjenama od prije deset godina, sanacija, za koju je projekat urađen poslije zemljotresa, koštala bi oko 300.000 eura.

Bilo je planirano da se renoviranjem i aktiviranjem školske zgrade u Srbini rasterete obje osnovnovne škole - “Milan Vuković” na Savini i “Dašo Pavičić” na Toploj, jer bi djeca koja gravitiraju tom dijelu grada ponovo pohađala nastavu u staroj školi.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • CNN 2 mjeseca i 1 nedelja
    nema dok ne bude škola u dukljini a direktor čirgilić , nikad vise 1858
    • 4
    • 6