navigacija Naslovnica Premium

MONITOR EKSKLUZIVNO: IZ TAJNIH ARHIVA CIA

13.11.2017 15:34

Jugoslavija je 1980. mogla proizvesti atomsku bombu

Osam dokumenata na 84 stranice iz tajnih arhiva prvi put su ugledali svjetlost dana. Njihov osnovni sadržaj ekskluzivno objavljuje Monitor

Jugoslavija je 1980. mogla proizvesti atomsku bombu   Josip Broz Tito
Filip Kovačević
Foto: Autor: Filip Kovačević

Da li bi posjedovanje atomskog oružja produžilo istorijsko trajanje Jugoslavije? Da bi se pokušalo odgovoriti na to pitanje, prvo je, naravno, potrebno znati da li je Jugoslavija uopšte imala naučne i tehničke kapacitete da napravi sopstvenu atomsku bombu. 

To je bilo pitanje koje me motivisalo da se, kroz zahjev o slobodnom pristupu informacijama američkih državnih organa (FOIA), u februaru 2016. godine obratim američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA). S obzirom na to da je od svog nastanka prije tačno 70 godina, CIA izgradila moćnu globalnu mrežu, uključujući i mnoge informatore iz Jugoslavije, nije nerealno bilo očekivati da u tajnosti drži odgovor i na ovo pitanje. 

Najzad, početkom oktobra 2017. godine, sasvim neočekivano, iznenađenje. Pismeni odgovor koordinatorke za informacije i privatnost u CIA Alison Fung i osam dokumenata na 84 stranice iz tajnih arhiva prvi put su ugledali svjetlost dana. 

Različiti po tipu, obimu i formatu, svih osam dokumenata je nosilo oznake visoke tajnosti (top secret i secret) i jasno je bilo označeno da su deklasifikovani krajem septembra 2017. godine. To znači da, osim onima kojima su bili namijenjeni u vrhu američke vlasti, nikom drugom prije mene nisu bili dostupni. Iako je očigledno da su dokumenti u pojedinim djelovima redaktirani i da je, po navodima gospođe Fung, jedan dio njih još uvijek ostao „zaključan“ u arhivima zbog mogućeg uticaja na nacionalnu bezbjednost SAD-a, ipak su, po mom mišljenju, dovoljno detaljni da se stvori pregledna slika o istorijatu atomskog programa u Jugoslaviji i njegovim javnim i tajnim ciljevima i dometima.

Dokumenti se mogu podijeliti na tri vremenska perioda. Dva dokumenta iz pedesetih godina prošlog vijeka (1957. i 1958), tri dokumenta iz sedamdesetih (1975, 1977. i 1979) i tri dokumenta iz osamdesetih (1986). Po mom mišljenju, najznačajniji dokumenti, koji ujedno i pružaju odgovor na moje pitanje, su iz 1958, 1975. i 1979. godine. 

Dokument iz novembra 1958. godine je detaljna studija od strane CIA pod naslovom Jugoslovenski program za atomsku energiju. Ovo je izgleda bila jedina studija ovakve vrste koja se konkretno bavila samo Jugoslavijom. Ona daje istorijat razvoja jugoslovenskog atomskog programa i najvažnijih njegovih komponenti, uključujući i detaljan opis svih naučnih instituta u Jugoslaviji koji su se bavili atomskom problematikom. 

Pominje se, takođe, da je odmah poslije Drugog svjetskog rata, Jugoslavija uspostavila saradnju sa SAD po ovom pitanju i počela da šalje studente na specijalizaciju na američkim univerzitetima. Tako je 1952. godine Jugoslavija, u saradnji sa naučnicima Američkog geološkog društva, izvršila istraživanja širom svoje teritorije i utvrdila da postoje solidna nalazišta uranijuma u Sloveniji (Idrija) i u Makedoniji (Zletovo). U dokumentu iz jula 1979. godine se tvrdi da samo nalazište u Sloveniji (Žirovski vrh) može godišnje da proizvede 300.000 tona uranijuma što je dovoljno za oko 300 tona uranijumskog oksida (atomskog goriva). 

Međutim, usljed teškoća u sporazumijevanju oko transfera američke atomske tehnologije u Jugoslaviju zbog američkog insistiranja da se Jugoslavija obaveže da će koristiti reaktore i gorivo samo za mirnodopske svrhe, a što izgleda nije bilo prihvatljivo za Tita i ostalo rukovodstvo, u studiji se tvrdi da se poslije smrti Staljina, Jugoslavija obratila SSSR-u i dogovorila mogućnost da od Sovjeta kupi atomske laboratorijske reaktore i propratne materijale. Po navodima iz studije, Jugoslavija je platila opremu, iako je SSSR nudio da je pošalje besplatno, kako bi očuvala svoju nezavisnost. 

I, zbilja, u čitavom tridesetogodišnjem periodu koji pokrivaju dokumenti CIA, jasno se vidi da je Jugoslavija sarađivala i sa Istokom i sa Zapadom i to tačno u onoj mjeri u kojoj je to odgovaralo njenim nacionalnim, geopolitičkim i ekonomskim interesima..

Na primjer, iako su prvi reaktori stigli iz SSSR-a, Jugoslavija je odobrila ugovor za izgradnju svoje prve (i jedine) atomske centrale u Krškom američkoj kompaniji Vestinghaus 1977. godine.  

Dok studija iz 1958. godine zaključuje da Jugoslavija nema kapacitet za proizvodnju atomskog oružja, u dokumentu iz decembra 1975. godine, CIA tvrdi suprotno da kapacitet postoji. Očigledno je da je u tih dvadesetak godina snažno ojačao jugoslovenski atomski program. To je i jeste najvažnije otkriće do kojeg sam došao u svom istraživanju. 

OPŠIRNIJE ČITAJTE U NOVOM BROJU MONITORA 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (12 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 43

  • Trovač3 6 dana i 8 sati
    Marka je bila jaka ko zemlja, od kad se uvede ovaj prokleti euro svi osiromasismo, ja se śecam marke kad sam bio klinac, da mi cale 10 maraka izadjem u grad ne mogu da potrosim, a sad sa 10 € ne mozes ni jednu turu pica popiti.
    • 10
    • 0
  • Požar 6 dana i 7 sati
    Šteta!
    • 4
    • 0
  • velje505694 6 dana i 8 sati
    Četvrtog avgusta prije zore doletjela su dva F-117 (nevidljiva) iz Avijana i slomili Srbima radare kod Knina i Korenice. Onih nekoliko hrvatskih zastarelih MI-21 mogli su letjeti nekažnjeno i bombardovati kolonu izbjeglica. Dakle, Amei su bili direktno vojno umiješani u Oluji.
    • 4
    • 0