navigacija Naslovnica Premium

DREVNO MLJEKARSTVO

30.12.2012 12:01

Kako su i zašto pravili sir prije 7500 godina?

“Prisustvo čestica mlijeka na keramici iz Kujavie predstavlja najraniji direktan dokaz o pravljenju sira”

Proizvodnja mlijeka i mlječnih proizvoda omogućila je ljudima u neolitu, prije oko 7500 godina, proizvodnju hrane bez klanja dragocjene stoke.

Preradom mlijeka u sir i druge mlječne proizvode dobijane su manje kvarljive namirnice, koje su u to vrijeme, kad ljudi još nijesu dobro podnosili laktozu u mlijeku, imale veliki značaj jer su bila lakše za varenje.

Stručnjaci s britanskog Univerziteta u Bristolu analizirali su, u saradnji s američkim i poljskim kolegama, masne kiseline nađene na praistorijskoj keramici na lokalitetu Brześ Kujavski na području poljske regije Kujavia.

Otkrili su da su keramičke posude korišćene za odvajanje mlijeka s visokim sadržajem masnoće, surutke s laktozom i proizvodnju sira. Izbušeni fragmenti keramike svjedoče da je posuda izvorno bila načinjena s jasnom svrhom.

Slične posude iz mnogo mlađeg perioda, oko 2500 godina p.n.e. nađene su na području Azije, u prastaroj harapan kulturi na tlu Pakistana.

“Prisustvo čestica mlijeka na keramici iz Kujavie predstavlja najraniji direktan dokaz o pravljenju sira”, izjavila je Melani Salki (Salque) iz Bristola, učesnica istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature.

“Izrada sira omogućila je smanjenje sadržaja laktoze u mlijeku, a poznato je da u to vrijeme većina ljudi nije podnosila laktozu”, izjavio je Peter Bogucki, takođe uključen u istraživanja.

Ostaci mlijeka nađeni su i na drevnim nalazištima u Turskoj i Libiji i potiču od prije 8 hiljada godina, ali tamo nisu nađeni dokazi da su ga preređivali u sir.

Do sada, najraniji dokazi o pravljenju sira potiču s murala na kojima je prikazana prerada mlijeka, ali oni su nekoliko hiljada godina mlađi od keramičkih ostataka.

Istraživači vjeruju da je i drugo posuđe pronađeno u istoj regiji imalo posebne namjene. Posude obložene pčelinjim voskom vjerovatno su korišćene za čuvanje vode, a keramika koja sadrži tragove ostataka masnoće – za kuvanje mesa.

“Zaista je fascinantan domet uvida u oblike rane ljudske prehrane i u tehnologije koje su ljudi koristili pri obradi namirnica. Ostaci drevne masti sačuvane u arheološkim ostacima keramike upravo su nam to omogućili”, izjavio je rukovodilac bristolskog tima Ričard Evershed.

Ranije ove godine javljeno je o otkriću na području Sahare, u libijskim planinama Tadrart Akakus, gdje su otkriveni prvi nesumnjivi dokazi da su ljudi u praistorijskoj Africi gajili krave i prerađivali mlijeko, 7.000 godina prije nove ere. Izvještaj o tome objavljen je u časopisu Nature.

Rekonstrukcija neolitske posude nađene u Poljskoj

Istraživanje su sproveli stručnjaci Univerziteta u Bristolu i Univerziteta u Rimu. Oni su analizom ostataka masnih kiselina na keramičkim posudama, nađenim na sjeveru Libije, otkrili da su bile korišćene za preradu mlijeka u druge mlječne proizvode. Pomoću lipidskog biomarkera i analize stabilnog izotopa ugljenika, utvrđeno je da se polovina pronađenih posuda koristila za preradu mlijeka jer je riječ o karakterističnim masnoćama.

“Bilo nam je poznato da su mlječni proizvodi bili važni za ljude neolitske Evrope, jer su se mogli dobijati od životinje tokom njenog čitavog životnog vijeka, pa je bilo uzbudljivo pronaći dokaz da su isti proizvodi bili važni i za ljude neolitske Afrike”, istakla je Džuli Dan (Julie Dunne), doktorantkinja Univerziteta u Bristolu.

Prije toga, najranije slično otkriće poticalo je iz perioda 5.000 godina prije nove ere, a prerađivači su takođe bili praistorijski saharski stočari.

Prije oko 10.000 godina Sahara je bila vlažnija i zelenija i pogodnija za život. Ali, u periodu između 7.000 i 5.000 godina prije nove ere taj dio afričkog kontinenta pretvorio se u pustoš, pa su se i ljudi prilagodili novim uslovima. To prilagođavanje rezultiralo je nomadskim stilom života tadašnjih ljudi, o čemu svjedoče nalazi ostataka stočnih kostiju u naslagama u pećinama, kao i u ostacima nekadašnjih rječnih kampova. Do tog momenta nije postojao tako jasan dokaz da su neolitski ljudi muzli stoku radi mlijeka i da su pravili mlječne proizvode.

Drevni crteži goveda iz saharske pustinje u Libiji

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.