navigacija Naslovnica Premium

NAKLONOST PARTNERA

1.1.2013 21:47

Ko će na crtu Lekiću: Vujanović ima najviše šansi, ali mora riješiti problem sa SDP

Od čega sve zavisi rezultat izbora koji će vjerovatno biti održani u aprilu i ko su mogući kandidati

Ko će na crtu Lekiću: Vujanović ima najviše šansi, ali mora riješiti problem sa SDP
Samir Kajošević
Foto: Savo Prelević Autor: Samir Kajošević

Ukoliko se nakon Miodraga Lekića i Filip Vujanović kandiduje za predsjednika države, prije nego počnu sa izbornom kampanjom, lider Demokratskog fronta i aktuelni šef države moraće dobro da se potrude kako bi ubijedili političke partnere da zaslužuju njihovu podršku.

Za eventualni uspjeh na trećim predsjedničkim izborima koji će se održati vjerovatno u aprilu, Vujanović bi nakon godina ispunjenih medijskim prepucavanjima sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) morao da zakopa ratne sjekire sa Rankom Krivokapićem i poradi na dizanju rejtinga kod procrnogorskog biračkog tijela.

S druge strane, ukoliko želi da bude ozbiljna konkurencija kandidatu vladajuće partije, Lekić će morati da pomiri zavađenu opoziciju i ubijedi birače da nije kandidat samo jednog političkog saveza.

Ako im to ne pođe za rukom, rizikuju da u izbornoj trci dobiju neočekivanu konkurenciju kod manjih partija i izazovu novo osipanje biračkog tijela.

Zašto Vujanović ima najviše šansi u DPS-u

Iako je odluka o predsjedničkom kandidatu vlasti najavljena za sredinu januara, skoro izvjesno je da će Filip Vujanović po treći put ući u trku za šefa države.

Uz to što mu protok vremena ide na ruku jer DPS do sada nije pripremio adekvatnu zamjenu, Vujanoviću ide u prilog i što, nakon povratka Mila Đukanovića u vladu, u stranačkom rukovodstvu nema brojnu i jaku konkurenciju.

Šanse mu povećava i činjenica da su Svetozar Marović i Milica Pejanović-Đurišić, koji su jedno vrijeme pominjani kao mogući kandidati, politički pasivizirani, odnosno zadržani na bitnoj poziciji u novoj Vladi.

Pominje se Šturanović, Đukanović obećao pun mandat

Vujanoviću bi konkurent mogao biti potpredsjednik stranke Željko Šturanović, kojeg poštuju manji koalicioni partneri ali i značajan dio opozicije. Iako bi SDP sigurno radije vidio Šturanovića kao predsjedničkog kandidata, teško je očekivati da će ga nakon povlačenja iz vlade zbog zdravstvenih problema partija gurnuti u napornu predsjedničku kampanju.

Spekulacije da bi Đukanović sa mjesta premijera mogao ući u predsjedničku trku, ne zvuče realno, posebno nakon što je prilikom predstavljanja Vlade tadašnji mandatar rekao da će ostati na mjestu premijera pun četvorogodišnji mandat.

Predsjednik Instituta Alternativa Stevo Muk smatra da najjača partija ima smanjen manevarski prostor zbog ideološke podijeljenosti biračkog tijela, ali i stavova manjeg koalicionog partnera.

“Nasuprot ranijem periodu kada je bilo manje važno koga će DPS kandidovati, čini se da je sada situacija složenija i manje povoljna. Izbor je sužen na dva kandidata - Vujanovića i Đukanovića. Obojica imaju manjkavosti kod jednog dijela potencijalnog biračkog tijela jer će Đukanović teško dobiti podršku dijela Srba koji glasaju za DPS, dok je Vujanović manje prihvatljiv za tvrde “procrnogorske” birače”, smatra Muk.

Ustavni sud kao izlaz za SDP

Vujanovićevoj kandidaturi otvoreno se protivi Krivokapić, koji zasad ukazuje na činjenicu da Ustav ne dozvoljava treći predsjednički mandat.

Iako u javnosti potenciraju ustavna ograničenja, Vujanović je za socijaldemokrate problematičniji zbog političkih neslaganja, zbog čega je teško očekivati da otvoreno stanu iza njega u kampanji.

SDP vjerovatno neće imati svog kandidata na predsjedničkim izborima, ali to ne znači da će biti pasivni u kampanji.

To bi u praksi moglo da znači da će meta njihovih kritika biti i Vujanović i Lekić, na koga bi vjerovatnije išli oštrije.

Osim toga, takvom pozicijom SDP bi mogao smanjiti izlaznost i posredno povećati šanse za Vujanovićev reizbor. To bi socijaldemokratama omogućilo da i dalje tvrde kako Vujanoviću nijesu oprostile odnos prema himni, savjetovanja sa Borisom Tadićem i podršku podgoričkom gradonačelniku Miomiru Mugoši.

Jedan od mehanizama na koji SDP može računati je ustavna žalba pred Ustavnim sudom. Odluka Ustavnog suda, na čiju političku naklonjenost vlastima odavno ukazuje dio opozicije i civilni sektor, da Vujanović ima pravo na treću kandidaturu, SDP bi mogao da koristi kao alibi za neku vrstu podrške kandidatu DPS-a.

Muk smatra da će uslovljavanjem podrške Vujanoviću u prvom krugu SDP pokušati da nadomjesti pad učešća u vlasti nakon parlmentarnih izbora:  

“Kada je riječ o eventualnom, a vrlo izvjesnom drugom krugu, onda je teško vjerovati da bi SDP mogao ostati pasivan ili direktno uskratiti podršku bilo kojem kandidatu DPS-a”.

Protiv Lekića ništa lično

Mnogo teži zadatak u predsjedničkoj trci imaće aktelni lider Demokratskog fronta, koji će prije kampanje morati da smiri uzburkane duhove u opoziciji zbog propasti formiranja vlasti u Nikšiću, ali i sve češćih sukoba u parlamentu, uglavnom oko raspodjele funkcija.

Lekić će morati da radi i na popravljanju imidža, poljuljanog neuspješnim spasavanjem pregovora u Nikšiću i političkom pasivnošću nakon izbora.

Sve to bi moglo biti veliki balast u pokušaju bivšeg diplomate da bude zajednički kandidat opozicije. Naruku mu ne ide ni činjenica da je nakon parlamentarnih izbora sve manje prepoznat kao lider Fronta, dok inicijativu u tom savezu sve otvorenije preuzima Nova srpska demokratija, čiji pragmatični lider Andrija Mandić razmišlja i o slaganju kockica na političkoj sceni nakon predsjedničkih izbora.

Stevo Muk ističe da Lekiću ide naruku što tokom pregovora u Nikšiću nije pokvario odnos sa Socijalističkom narodnom partijom i Pozitivnom Crnom Gorom.

Najavom da će na predsjedničke izbore izaći kao nezavisni kandidat, smatra Muk, Lekić pokušava da pridobije podršku drugih subjekata. “Podrška kandidatu može imati više nivoa. Može se zadržati na iskazivanju javne podrške, uključivanju partijske infrastrukture u zajedničku kampanju ili investiranje partijskih finansijskih resursa. Moj utisak je da Lekić ima kapacitet da okupi ljude koji različito misle i pronađe ono što ih spaja”, kaže Muk koji je utiska da Lekiću nedostaje veća politička aktivnost i inicijativa prema potencijalnim političkim partnerima.

“Ukoliko koordinaciju sopstvene kandidature i podrške ostavi opozicionim stranačkim liderima, bojim se da će rezultat biti kao u brojnim ranijim opozicionim dogovaranjima”, smatra Muk.

Poraženom dugovi

Za razliku od parlamentarnih izbora nakon kojih sve stranke koje pređu cenzus dobijaju novac iz budžeta za funkcionisanje do kraja mandata, na predsjedničkim izborima svi kandidati koji ozbiljno ulože u kampanju bilježe gubitke, osim pobjednika. To bi moglo pokolebati opozicione partije koje su već kreditno zadužene zbog parlamentarnih izbora, i koje bi zbog predsjedničkih izbora samo mogle pogoršati saldo na stranačkim računima.

Zakonom je predviđeno da se za kampanju izdvoji od 0,05 do 0,1 odsto budžeta. Polovinu tog novca dobija pobjednik na izborima. Novac se, prema zakonu, dijeli tako što 10 odsto uoči kampanje dobijaju svi kandidati koji skupe oko 7,5 hiljada potpisa, odnosno 1,5 odsto ukupnog biračkog tijela i to pred članovima Opštinske izborne komisije.

Oni koji dobiju najmanje 10 odsto podrške birača na izborima, na ravne časti dijele preostalih 40 odsto, dok 50 procenata ukupne sume dobija pobjednik. Predsjednička kampanja 2008. godine Vujanovića je, prema zvaničnim podacima, koštala 300 hiljada eura, dok je stranka Srđana Milića, koji je tada bio drugi, za kampanju potrošila 250 hiljada eura.

Milić gleda šta će da uradi Pajović

Nesuglasice u opoziciji mogle bi natjerati Pozitivnu i SNP da se okušaju na predsjedničkim izborima kako bi izmjerile rejting. Slično se desilo i prije pet godina, kada su se nakon pregovora da Nebojša Medojević, kao tadašnji nesporni lider opozicije, bude zajednički kandidat, za predsjednike kandidovali i lideri Nove i SNP-a Andrija Mandić i Srđan Milić.

“Ne bi me iznenadilo da SNP i Pozitivna ponude svoje kandidate. To bi mogao biti rezultat njihove želje da reafirmišu stranačke ideje i lidere, pokušaju da ponovo homogenizuju biračko tijelo”, smatra Muk.

Iako Darko Pajović tvrdi da Pozitivna nije raspravljala o predsjedničkim izborima, izvjesno je da u toj stranci vagaju između podrške Lekiću i Pajovićeve, ili eventualno nečije druge, kandidature. Iako bi biračima teško opravdali podršku kandidatu DF-a, Pajovićeva kandidatura bi za Pozitivnu mogla biti mač sa dvije oštrice.

Nakon dobrog rezultata na parlamentarnim izborima, zbog razočaranosti birača i sukoba sa Frontom zbog neupjeha formiranja vlasti u Nikšiću, pozitivci bi se mogli suočiti sa padom popularnosti, što bi još više poljuljalo njihov imidž.

S druge strane, u slučaju da se SDP ne uključi u kampanju, Pajović bi kao predsjednički kandidat mogao da nastavi ulazak u procrnogorski dio glasača vlasti, posebno u situaciji kada se Lekić i Vujanović bore za dio sličnog biračkog tijela, i tako vrati poljuljani imidž partije.

Moguće je da se DPS odlučio da izbore u Nikšiću raspiše početkom marta kako bi od Pozitivne pokušao da vrati svoje birače na lokalnom nivou, čime bi ih obeshrabrio da izađu sa svojim kandidatom na predsjedničkim izborima koji će se održati samo nekoliko sedmica kasnije. U slučaju da Pajović izađe na izbore, skoro bi bilo izvjesno da kandidata za predsjednika ponudi i SNP, koji bi tako izbjegao savez sa Frontom.

Milić je već najavio da se neće kandidovati, ali nije isključio da nekoga od svojih saradnika neće gurnuti u trku. “Odluka SNP-a i Pozitivne bi mogla zavisiti i od odluke DPS-a i SDP-a o jednom ili dva kandidata. Moguć je i kontraefekat takve odluke, jer oni koji su glasali sa te stranke možda sada odustanu od podrške njihovim kandidatima, prepoznajući da imaju male ili gotovo nikakve šanse na ozbiljniji rezultat”, smatra Muk.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 68

  • Vesa Djukanovic 5 godina i 10 mjeseci
    ONI KOJI NE USTAJU NA HIMNU I PLUJU PO CG NE MOGU IMATI NIKAKVOG UCESCA U VLASTI . NAROD JE VIDEO PRAVO LICE TKZ OPOZICIJE. SAD, KAD VIDE DA IM NAROD VISE NE VERUJE,VATAJU SE TANKU SLAMKU LEKICA,A KADA IZGUBE HOCE SIRIJU ,NEKE PROTESTE .MOZDA MISLE KAO U BERANE KADA JE MILOSEVIC PRAVIO MITING ,PA JE AUTOBUSIMA DOVOZIO PLACENIKE DA BUCU. E PROSLO JE TO VREME,CG JE SADA DRZAVA.NA IZBORE DEMOKRATSKI PA NAROD NEK DA ZAVRSNU ,CEGA SE PLASITE.
    • 0
    • 0
  • Vesa Djukanovic 5 godina i 10 mjeseci
    NAJSMESNIJA KANDIDATURA JE LEKICEVA,PROCI CE KAO I U NIKSICU.
    • 0
    • 0
  • Vile 5 godina i 10 mjeseci
    Vujanovic i Lekic.Vala nam je strasan izbor.Dajte nam nekog novog
    • 0
    • 0