navigacija Naslovnica Premium

MONOPOL...

1.6.2011 00:07

Koje muke muče male ISP: U Crnoj Gori svega sedam internet provajdera

Slovenija ima oko 30 ozbiljnijih ISP, BiH oko 40, a u skladu sa tim, navode upućeni, Crna Gora bi trebalo da ih ima najmanje 15...

Koje muke muče male ISP: U Crnoj Gori svega sedam internet provajdera
Damira Kalač
Foto: Shutterstock.com Autor: Damira Kalač

Iako broj internet korisnika u Crnoj Gori konstantno raste već godinama, taj trend, kako bi bilo logično, ne prati i rast broja provajdera kojih trenutno ima svega sedam, od čega samo dva na nacionalnom nivou.

Usluge pristupa internetu krajnjim korisnicima pružaju Crnogorski telekom, Telenor, M:tel, Mnnews, Dasto Montel, M-Kabl i Cabling. Većine se prosječan korisnik u nabrajanju ne bi ni sjetio, niti zna da postoje.

Slovenija ima oko 30 ozbiljnijih internet provajdera (Internet Service Provider, ISP), Bosna i Hercegovina oko 40, a u skladu sa tim, navode upućeni, Crna Gora bi trebalo da ih ima najmanje 15. U Crnogorskom telekomu smatraju da je od toga koliko će na tržištu biti provajdera, mnogo važnije kakav će oni kvalitet servisa ponuditi.

Ipak, da je potrebno još ISP, pokazali su i rezultati nedavnog istraživanja o upotrebi informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT), urađenog za potrebe Agencije za elektronske komunikacije (EKIP).

„Potpuno sam saglasan sa činjenicom da u Crnoj Gori nema ni približno dovoljno ISP“, mišljenja je i Dejan Abazović, savjetnik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije.

Zašto je tako? Prije svega, saglasni su sagovornici „Vijesti“, treba objasniti troškove koje imaju provajderi jedan prema drugome, što u značajnoj mjeri determiniše i cijenu usluge za krajnje korisnike.

Veleprodajne cijene interneta visoke i nerealne

U kompaniji Mnnews navode da jedan od ključnih problema predstavljaju veze ka velikim evropskim internet čvorovima, koje su “relativno malog kapaciteta i uglavnom pod kontrolom kompanije koja koristi dominantan položaj da bi diktirala cijene”. U crnogorskom slučaju, to je Crnogorski telekom, koji pokriva preko 80 odsto širokopojasnog internet tržišta.

“Iz tog razloga je ulazna cijena interneta za ostale provajdere prilično visoka i nerealna u odnosu na zemlje regiona. Ta cijena je i do 20 puta viša nego u Hrvatskoj, i 10 puta viša nego u Srbiji”, kazao je Danilo Ćetković, iz Mnnewsa.

Crnogorski telekom nas sve ponižava i ubjeđuje da je takvo njegovo postupanje tržišno, a ne gruba zlupotreba položaja
U kompaniji Elta-Mont iz Nikšića, kablovskom operateru koji u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji ima preko 200.000 korisnika, a u Crnoj Gori, uprkos licenci za šest, uslugu pristupa internetu pruža samo u jednom gradu, u Nikšiću, smatraju da je cijena interneta za provajdere “ponižavajuća za crnogorsku državu i njene građane”.

“Crnogorski telekom nas sve ponižava i ubjeđuje da je takvo njegovo postupanje tržišno, a ne gruba zlupotreba položaja”, mišljenja je Aco Kabanica, vlasnik Elta-kabel kompanije iz Doboja, koja je osnivač nikšićkog Elta-monta.

Kao dokaz svojih tvrdnji, Kabanica je naveo cijenu zakupa interneta brzine 1.024 Mb/s (Migabit u sekundi), odnosno 1Gb/s, na drugim tržištima, koja u u Ljubljani iznosi manje od 3 eura po Mb/s, u Zagrebu 4, Sarajevu 8 eura, a u Crnoj Gori više od vrtoglavih 30 eura.

“Ono što u Ljubljani i Zagrebu kupite za 3.000, u Sarajevu za 8.000, u Crnoj Gori morate da platite više od 30.000 eura. To je posljedica nasilja i zloupotreba koju crnogorska država dozvoljava samo Crnogorskom telekomu. U drugim zemljama, to nije moguće”, kazao je Kabanica.

U kompaniji M-Kabl, za zakup interneta brzine 100Mb/s kod Crnogorskog telekoma mjesečno, do početka aprila, plaćali su oko 13.900 eura. Od 1. aprila, od kada je na snazi novi cjenovnik, usluga je za oko 40 odsto jeftnija.

Momčilo Kojović, nekadašnji izvršni direktor kompanije, kaže da promjena cijene nije regulatorna mjera, već je, kako navodi „valjda Telekom procijenio da je baš pretjerao“.

Kako u Crnoj Gori natočiti jeftinu naftu iz Libije

Nezadovoljni cijenama na domaćem tržištu, crnogorski ISP mogu da, makar kako to navode u EKIP, obezbijede globalni pristup internetu i kod stranih provajdera.

„U tom smislu ne postoji nikakvo ograničenje“, kaže Darko Grgurović iz EKIP.

Tačno je da svaki ISP može da zakupi internet bilo od domaćih, bilo od stranih internet provajdera, saglasan je i Kojović.

“Tačno je i da svaki građanin Crne Gore u Crnoj Gori ‘može’ da toči u svoje auto jeftinu naftu iz Norveške ili Libije. Samo ne znamo kako“, pita nekadašnji izvršni direktor M-Kabla.

U Crnogorskom telekomu navode da nisu jedini koji imaju infrastrukturu prema internetu, kao i da nemaju nikakvu kontrolu pristupa prema internet čvorištima.

Tačno je da svaki ISP može da zakupi internet bilo od domaćih, bilo od stranih internet provajdera, saglasan je i Kojović.
“Tačno je i da svaki građanin Crne Gore u Crnoj Gori ‘može’ da toči u svoje auto jeftinu naftu iz Norveške ili Libije. Samo ne znamo kako..."
Kojović je saglasan da Telekom nije jedini koji ima infrastrukturu prema internetu, ali kaže da „samo Crnogorski telekom može da ponudi kvalitetan internet većeg kapaciteta na cijeloj teritoriji Crne Gore”.

„M-Kabl može da kupi jeftin internet u Prijepolju, ali da bi ga transportovao do Bara mora da zakupi iznajmljene linije od Crnogorskog telekoma”, kaže on. A transport je, objašnjava Kojović, ograničen na teritoriji jedne opštine i dužinu do 50 kilometara.

“Jedino EKIP može da naloži Telekomu da izda liniju, i odredila je cijene za te dužine. Šta dalje”, pita on.

Kojović: Samo Crnogorski telekom može da ponudi kvalitetan internet većeg kapaciteta na cijeloj teritoriji Crne Gore

Nisu samo komercijalni provajderi u problemu.

“Akademska mreža Crne Gore (MREN) dobavlja internet od DANTE-a (34 Mb/s), ali su transportni troškovi od najbliže tačke evropske akademske mreže (GEANT PoP u Zagrebu) toliki da se uz participaciju Evropske unije od 43 odsto jedva isplati u odnosu na lokalnog internet provajdera”, navodi profesor sa podgoričkog Elektrotehničkog fakulteta Božo Krstajić, objašnjavajući kako, zbog toga što su prenosni telekomunikacioni putevi u vlasništvu ISP (slučaj sa Crnogorskim telekomom), “oni cijenama prenosa podataka onemogućavaju dobavljanje interneta po cijenama nižim od njihovih”.

Zakašnjela Analiza odnijela vrijeme i novac

Kako bi stvorila uslove za konkurenciju na tržištu, EKIP je, u novembru 2010. objavila Rješenje o relevantnim tržištima, odnosno oblasti telekomunikacija u kojima je prisutan monopolistički položaj telekomunikacionog operatera.

Od sedam tako prepoznatih tržišta, u njih pet Crnogorski telekom je određen kao jedini dominantan operetor, u jednom su to Telekom i M:tel, a u sedmom, oblasti mobilne telefonije, sva tri mobilna operatera. Agencija je na svim tim tržištima odredila regulatorne mjere za stvaranje uslova za razvoj konkurencije i one su stupile na snagu u februaru.

Sa zakašnjenjem od 18 mjeseci, što je one koji zavise od „velikih provajdera“ koštalo. Vremena i novaca. Cijene zakupa kablovske kanalizacije koje su primjenjivane do usvajanja Analize bile su bazirane na referentnoj interkonekcionoj ponudi Crnogorskog telekoma iz 2008.

Tek nakog sprovedene analize relevantnog tržišta, objašnjavaju u EKIP, stekli su se uslovi da Agencija naloži smanjenje cijena zakupa kablovske kanalizacije za oko 70 odsto.

„Tačno je da su ranije cijene za zakup bazirane na referentnoj interkonekcionoj ponudi. Ali, zakup prostora u kanalizaciji nije interkonekcija već operaterski pristup. Dakle M-kabl je potpuno protivzakonito plaćao prostor u cijevi da bi uvukao svoj kabl“, kaže nekadašnji izvršni direktor M-Kabla.

Kojović navodi da je ta kompanija Telekomu platila više od 113.000 eura od trenutka podnošenja zahtjeva da Agencija donese regulatornu mjeru, u martu, 2009, do dana stupanja tih mjera na snagu, odnosno oko 95.000 eura od zakonskog roka kad je trebalo da Analiza bude usvojena.

Na redu je MIDT

Za nadležne u MIDT, ono što je sada najvažnije, jeste „da se mjere primjenjuju i daju rezultate“.

„Ne može se očekivati da se baš sve promijeni ‘preko noći’, ali mislim da se stvari kreću u pravcu prevazilaženja uočenih problema, u skladu sa zakonom“, kaže Abazović.

Kako je sektor telekomunikacija odnedavno u nadležnosti Ministarstva za informaciono društvo, od MIDT se očekuje da, uz EKIP, preduzme određene mjere u cilju regulacije tržišta. Abazović kaže da neće čekati da se stvari (ne)dese same od sebe.

“Razmišljamo o izmjenama i dopunama normativno pravnog okvira u sektoru telekomunikacija, koji bi mogli dovesti do povećanja sveukupne telekomunikacione konkurentnosti”, kaže savjetnik ministra, dodajući da je “slabost tog pravca aktivnosti u tome što se kvalitativni pomak ne može očekivati u kraćem vremenskom periodu”.

Kod komšija jeftinije

Na optužbe da su njihove veleprodajne cijene interneta previsoke, u Telekomu kažu da su jednake, ili niže od onih u okruženju.

„Ne znamo na osnovu čega se insistira na tome da su višestruko veće“, pitaju nadležni u toj kompaniji. Nakon sniženja veleprodajnih cijena interneta u aprilu, jednokratna instalaciona taksa za pristupni vod kod Crnogorskog telekoma iznosi 3.000 eura.

Ista usluga u Srbiji košta triput manje, odnosno 1.000 eura. Mjesečna nadoknada za internet kapaciteta 100 Mb/s iznosi 7.888,89 eura, uz odobren popust od 10, odnosno 20 odsto, u zavisnosti od dužine trajanja ugovora (godina, ili dvije).

Kod Telekom Srbija ta usluga, u zavisnosti od dužine trajanja ugovora, košta od 2.200 eura mjesečno, za ugovor na tri, do 3.300 eura mjesečno, za ugovor od jedne godine.

Svi putevi vode u 2004.

“Apsolutno je nemoguće da budući kupac Telekoma, iako formalno bez garantovanog monopolskog položaja, ipak suštinski bude monopolista u Crnoj Gori”, odgovarao je 2004. medijima Zoran Sekulić, direktor EKIP, na ocjene dijela stručne javnosti o mogućnosti da budući kupac Telekoma zauzme monopolsku poziciju.

Lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević smatra da je država napravila ogromnu grešku kada je za 110 miliona eura prodala akcije Telekoma i dio infrastrukture.

Radulović i Medojević predlažu vraćanje dijela telekomunikacione infrastrukture u državno vlasništvo

On je na sjednici Skupštine, na februarskom kontrolnom saslušanju u oblasti telekomunikacija, kazao da „Vlada nije smjela da proda Telekom, barem ne dok Crna Gora ne postane članica EU“.

„Crnogorsko tržište je toliko malo da je na njemu nemoguće očuvati konkurentnost“, rekao je on tada.

Da je prodaja Telekoma, odnosno telekomunikacione infrastrukture, dijelom uticala na pojavu monopola na telekomunikacionom tržištu, saglasan je i profesor Krstajić.

Crnogorsko tržište je toliko malo da je na njemu nemoguće očuvati konkurentnost
Kako bi stanje u sektoru telekomunikacija bilo poboljšano, i zaštitili se krajnji korisnici, poslanik PzP, Branko Radulović, u februaru je predložio vraćanje infrastrukture državi i promjenu zakona o toj oblasti.

Medojević je tada predložio da Vlada osnuje novo telekomunikaciono preduzeće i počne pregovore sa postojećim operaterima o povraćaju dijela infrastrukture u državno vlasništvo.

Ulazak CGES dobra vijest, ali kako doći do njih

Nedavnu najavu Crnogorskog elektroprenosa (CGES), da ta kompanija ulazi na tržište telekomunikacija, u M-Kablu i Elta-Montu vide kao jedan od načina da se riješi problem monopola, posebno kada je u pitanju zakup interneta za „male provajdere”.

Izvršni direktor CGES-a Dragan Laketić ranije je rekao da CGES namjerava da započne i razvija telekomunikacioni biznis

Ipak, navode oni, CGES neće riješiti trenutne probleme, ako ne bude riješeno i pitanje načina na koji se drugi operateri povezuju na infrastrukturu te kompanije, čije su 110 KV trafostanice locirane van gradskih sredina.

Da bi se povezali na njih, “mali operateri” opet moraju da koriste pristupne linkove Crnogorskog telekoma ili da postavljaju svoje vodove.

“Mreže su u gradskim jezgrima i to traži grdno vrijeme. U zemljama okruženja to je riješeno tako da su pristupne tačke locirane na nivou zgrada Elektrodistribucije u svakom gradu. Dok se to ne uradi i kod nas, sve ovo liči na  priču za novine”, kaže Kojović.

U Telekomu nisu komentarisali dolazak CGES na tržište.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 12

  • 7 godina i 5 mjeseci
    mora da je Agencija cjenovnik po kojem je maksimalna dužina iznajmljene linije u CG samo 50 km odobrila po ugledu na praksu Malte
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 5 mjeseci
    hrrrrrr, zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz, hrrrrrrr, zzzzzz..mmmnnn...- aAA? ma pustite me da spavam , ljuđi ! Sekula Zoranić
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 5 mjeseci
    Nokdaun kablovcima je zadao sudija u ringu Beli Džafić u prvoj rundi dok su bili pod njim, a posle ih je nokautirao sudija u rungu Sekulić nokautom u drugoj rundi. A sad ih svi bodre i pospješuju i očekuju spektakularnu borbu sa Telekomom....a do kraja meča ostalo je još samo malo
    • 0
    • 0