navigacija Naslovnica Premium

O REFORMI OBRAZOVANJA, NA MEĐUNARODNI DAN

10.2.2018 12:47

Krenuće, kad bolji zamijene partijce

Profesor i bivši član skupštinskog Odbora za prosvjetu Srđan Perić smatra da se u reformu ušlo bez adekvatne pripreme, sa velikom žurbom, “uz mnogo floskula i sasvim izvjesno sa željom da se u kratkom roku sve to prikaže kao vanserijski uspjeh koji bi vrhunio u političkom profitu partije koja je preuzela taj resor”

Krenuće, kad bolji zamijene partijce Reforma iz 2010. krenula unazad: Jelušić
Tina Popović
Foto: Građanski pokret Autor: Tina Popović

Međunarodni dan obrazovanja obilježen je juče širom svijeta, a Crna Gora ga je dočekala sa tek započetom reformom, ali i jasnim nedostacima- đaci su i dalje na začelju tabele na PISA testiranju, a ne postoji jasna vizija kvaliteta visokog obrazovanja.

Iako je prošle godine izmijenjeno osam obrazovnih zakona,  profesorica Božena Jelušić, koja je radila na prvoj obrazovnoj reformi 2000,  smatra da   reformski zahvati nakon 2010. ne dosežu domete predviđene  prije 18 godina. A to je, kaže, decentralizacija sistema i veće učešće nastavnika u procesu. 

„Čini se da je reforma od 2010. krenula unatrag, u antireformu. Radi se o pokušaju da se održi privid da se nešto radi, ali reforma mora obuhvatiti široki krug ljudi - u prvom redu nastavnike, baš kad su u pitanju planovi i programi i udžbenici. Naravno da treba pratiti i međunarodne obrazovne trendove, ali ne tako što će se časovi ukidati, jer se time ništa ne rješava“, poručila je Jelušić. 

Profesor i bivši član skupštinskog Odbora za prosvjetu Srđan Perić smatra da se u reformu ušlo bez adekvatne pripreme, sa velikom žurbom, “uz mnogo floskula i sasvim izvjesno sa željom da se u kratkom roku sve to prikaže kao vanserijski uspjeh koji bi vrhunio u političkom profitu partije koja je preuzela taj resor”. 

“Reforma je počela, a da ključnom dijelu obrazovnog sistema, nastavnicima, nije zaista objašnjeno šta zapravo ona znači i šta se njome u praktičnom smislu želi postići,” kaže on.

Perić kaže da treba ostaviti po strani izjave načelnog karaktera - da bi reforma trebalo da bude po mjeri đaka i nastavnika, da je to investicija u budućnost, da će nakon sprovedene reforme biti više a ne manje zaposlenih u našem obrazovnom sistemu, da će doći do rasterećenja nastave… 

Tome, navodi on, razuman čovjek ne može biti protivan, ali one se ne dešavaju u realnosti.

“ Dodatno, činjenica da se išlo pristupom da sve prethodne reforme nisu bile dobre i da je ova sada ona prava, podsjeća na neke ranije početke koji nisu imale slavan kraj”, smatra Perić. 

Prema njegovim riječima, PISA testiranje nam iz ciklusa u ciklus govori da nismo na dobrom putu jer učenici ne ovladavaju u dovoljnoj mjeri praktično primjenjivim znanjima.

“Rješenje problema je očito: zapošljavanje najobrazovanijih i najtalentovanijih za nastavnički poziv, uporedo sa dodatnom podrškom nastavnicima koji su već u školi a koji su pokazali i dokazali posvećenost i stručnost.

Oni bi trebalo da primjenjuju inoviranu metodologiju nastave kojom bi došli do kvalitetnijeg obrazovanja, odnosno učenika sa većim stepenom funkcionalne pismenosti. Zašto se ovo rješenje ne primjenjuje? Odgovor staje u dvije riječi: partijsko zapošljavanje”, poručuje on.

Božena  Jelušić, pak, samtra da PISA testiranje ne treba glorifikovati: ”To je samo jedan mjerni instrument postignuća naših đaka. Ako su loši u dijelu koji vredniju PISA, ne znači da nijesu dobri u ostalim segmentima. PISA zapravo predviđa da naši đaci naučeno na času primijene u životnoj praksi. To se ne rješava manjim brojem časova već motivisanim nastavnicima da promijene način rada sa djecom. PISA nije dijagnoza”.

Uzaludna priča da univerziteti napreduju na svjetskim listama

Perić ocjenjuje kako je uzaludna priča da univerziteti napreduju po nekoliko stotina mjesta na različitim listama, jer suštinski problemi ostaju otvoreni.

“Nedovoljno se izdvaja za nauku i stalnu edukaciju nastavničkog kadra, međugeneracijski transfer znanja nije kakav bi trebalo da bude a politika ima prevelik uticaj na kadriranje na svim nivoima. Ovo su problemi koji uzrokuju činjenicu da student po završenim studijama uglavnom ne mogu biti zadovoljni onime što su dobili u procesu visokog obrazovanja, u što će se vrlo brzo uvjeriti - čim dođu na tržište rada ili, ako imaju više sreće, kada dođu do zaposlenja. Čini mi se da bi to mogao biti jedan od najbitnijih indikatora uspješnosti visokog obrazovanja”, ocijenio je on.  

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (9 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 7

  • piano1320165081 7 mjeseci i 1 nedelja
    mrgud2 dosta je da se vidi ko vodi ministarstvo prosvete pa da se zna de nauka crnogorska pode
    • 5
    • 0
  • Jap 7 mjeseci i 1 nedelja
    Planovi i progami prepisani, nastavnici nespremni, djeca zbunjena, tako da se bojim da će stanje biti gore nego što je bilo prije reforme.
    • 4
    • 0
  • Ucitelj 7 mjeseci i 1 nedelja
    Sve u tekstu je tacno sto je napisano. Bila sam na obuci i mogu reci da to da nije tuzno bilo bi smijesno. Sto god smo pitali ljude koji su nam drzali obuku nisi imali nijedan odgovor koji je racionalan. Ja gubim normu zbog smanjenja casova iako je bilo price da se to nece desavati i nisam jedina. Prave se spiskovi ko ce koga glasati. Omrznuce i skolu djeci.
    • 2
    • 0