• Piše: Marijana Camović, Mina
  • Objavljeno: 27.12.2012 u 19:38
  • 17943 prikaza
  • 174 komentara

PENZIJE ZAMRZNUTE

Krizni porez: Plate veće od 400 eura će se dodatno oporezovati

Ministar finasija Radoje Žugić kazao je novinarima da je namjera Vlade da zaštite građane koji su najugroženiji

Vlada je usvojila set mjera fiskalnog prilagođavanja za narednu godinu, kojima je predviđeno da se bruto zarada iznad 400 eura oporezuju po stopi od 12 odsto.

Ministar finansija, Radoje Žugić, rekao je da je Vlada, kada su u pitanju zarade, preporučila da se stvore pretpostavke za uvođenje kriznog privremenog poreza na zarade za narednu fiskalnu godinu, uvažavajući princip zaštite zaposlenih sa najnižim primanjima.

"Taj limit koji se neće teretiti kriznim porezom je 400 eura bruto zarade. Sve iznad toga će se kroz poreske propise oporezovati sa nova tri procentna poena, odnosno umjesto devet, biće 12 odsto", rekao je Žugić.

On je predstavljajući mjere fiskalnog prilagođavanja kojima se planira ušteda od 30 miliona eura, rekao da Vlada tim mjerama želi prije svega da zaštiti najugroženije, odnosno penzionere i radnike sa najnižim primanjima, kao i sve druge socijalne kategorije.

"Ovim mjerama očekujemo i da se desi preokret u dinamici javnog duga i da se poveća i osnaži održivost javnih finansija, a time i makroekonomska stabilnost", rekao je Žugić"Mjere su u funkciji fiskalne održivosti, polazeći od snažnih budžetskih ograničenja, prije svega od ključnog rizika javnih finansija, a to je dinamika javnog duga", kazao je Žugić na konferenciji za novinare.

Mjere fiskalnog prilagođavanja, koje podrazumijevaju aktivnosti koje se tiču smanjivanja rizika prihodne i rashodne strane u budžetu, Ministarstvo je predložilo Vladi, koja ih je usvojila.

Žugić je rekao da, polazeći od stečenih navika visokog nivoa kreirane potrošnje u periodu ekonomske ekspanzije, nivo potrošnje sa stanovišta iskazanih fiskalnih parametara nije održiv.

"Nakon detaljnih analiza koje smo imali u Vladi došli smo do ovih faza prilagođavanja i do mjera koje su prvenstveno usmjerene na to da se smanji projektovani budžetski deficit, koji Predlogom budžeta za narednu godinu iznosi 2,73 odsto", objasnio je Žugić.

Planirani efekti mjera, kako je kazao, biće oko trećine budžetskog deficita, koji iznosi 95,6 miliona eura, što znači oko 30 miliona eura.

Tim mjerama, prema riječima Žugića, biće izbjegnuto otpuštanje u državnoj upravi i smanjivanje plata.

"Ovim mjerama očekujemo i da se desi preokret u dinamici javnog duga i da se poveća i osnaži održivost javnih finansija, a time i makroekonomska stabilnost", poručio je Žugić.

Na prihodnoj strani radi se o predlogu dodatnih mjera za sužavanje zone sive ekonomije i efikasnije naplate javnih prihoda. Na to se odnose i mjere kojima će Vlada snažiti kapacitete svih prihodnih institucija koje su nadležne za utvrđivanje, kontrolu i naplatu javnih prihoda.

Žugić je rekao da će se sa tim aktivnostima krenuti odmah nakon Nove godine.

"U dijelu mjera štednje preporuka Vlade za nadležni skupštinski odbor, je da prilikom razmatranja finansijskih planova za narednu godinu i izvještaja o poslovanjima na odgovarajući način obavežu te organe u funkciji prilagođavanja zaradama zaposlenih državnih službenika i namještenika", naveo je Žugić.

Neophodna deprofesionalizacija članova Odbora direktora

Naknada za predsjednika Upravnog odbora definiše se do nivoa prosječne zarade u Crnoj Gori, a nadoknada za člana upravnog odbora do nivoa 50 odsto prosječne zaradeVlada je preporučila i da se deficitarni kadar, u agencijama i regulatorima, uredi u smislu nagrađivanja posebnim aktom, kako bi se održao kapacitet tih institucija, kao i da se kroz izmjene odgovarajućih propisa višak prihoda nad rashodima prenese u budžet.

"Zaključak je da sve komisije i radna tijela svoje nadoknade za zaposlene mogu realizovati samo u onom dijelu posla koji nije u opisu posla", precizirao je Žugić.

Vlada je, kada su u pitanju upravni odbori, zaključila da je neophodno obezbijediti deprofesionalizaciju članova Odbora direktora za privredna društva, javna preduzeća i javne ustanove kao i ostale oblike organizovanja u kojima država nije većinski vlasnik, kroz određene preporuke.

Govoreći o bonusima koji su se isplaćivali u određenim kompanijama, Žugić je naveo da su predstavnici Luke Bar vratili svoje bonuse i da je taj proces u toku i u Željezničkoj infrastrukturiOne se ogledaju u tome da se naknada za predsjednika Upravnog odbora definiše do nivoa prosječne zarade u Crnoj Gori, a nadoknada za člana upravnog odbora do nivoa 50 odsto prosječne zarade, kao i da se definiše naknada za izvršne direktore u nivou do dvije prosječne zarade u državi.

“Takođe smo preporučili nadležnom skupštinskom organu da vrijednost koeficijenta za obračun fiksnog dijela zarade harmonizuje na način kako je to nedavno uradila Vlada, čime se obezbjeđuje identična startna osnova za sve u državnoj upravi”, saopštio je Žugić.

Kada su u pitanju penzioneri, Vlada je, kako tvrdi Žugić, planirala da ta populacija najmanje trpi i da penzionere, koji imaju najniže penzije, dodatno podstakne novim subvencijama koje se odnose na dodatne jednokratne novčane pomoći, participaciju u dijelu stambene izgradnje uz sve ranije definisane subvencije.

“Za ostale penzionere predloženo je, kroz zakonsku proceduru, zamrzavanje vrijednosti penzija za jedan lični bod u narednoj godini”, rekao je Žugić.

Govoreći o bonusima koji su se isplaćivali u određenim kompanijama, Žugić je naveo da su predstavnici Luke Bar vratili svoje bonuse i da je taj proces u toku i u Željezničkoj infrastrukturi.

Ocijeni:

  • Trenutno 2.25/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Isprintaj:

Vezani članci:

Tagovi:

Radoje Žugić, krizni porez, Dodatni porez na plate

slika