navigacija Naslovnica Premium

DRUGI DEMOKRATSKI FORUM

1.6.2018 10:51

Lažne vijesti – neprijatelji demokratije

Drugi Demokratski forum Lažne vijest – neprijatelji demokratije organizovao je CGO u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES).

Lažne vijesti – neprijatelji demokratije
Vijesti online
Foto: CGO Autor: Vijesti online

Mediji koji gravitiraju između rijalitija i propagande ključni su vjesnici lažnih informacija. Iako to u osnovi ima za cilj diskreditaciju onih koji se kritički odnose prema nosiocima moći i donosiocima odluka, posljedice trpi čitavo društvo koje se na taj način dugotrajno kontaminira i demokratski urušava, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

Ona je, otvarajući drugi Demokratski forum Lažne vijest – neprijatelji demokratije, uz zahvalnost FES-u sa kojim CGO duže od 15 godina razvija slične projekte, kazala da se ta tema prirodno nadovezuje na prošlodišnji Forum koji je u fokusu imao populizam otvarajući, pri tom, pitanje da li su lažne vijesti uzrok ili posljedica populizma.

"Mi u civilnom društvu, kao i predstavnici relevantnih institucija, imamo obavezu da zaštitimo građane i građanke od uticaja lažnih vijesti kroz podizanje svijesti o tom problemu, kroz diskusiju na ovu temu koja će je osvijetljavati iz različitih uglova, kroz insistiranje na efikasnoj regulaciji i samoregulaciji", kazala je Uljarević.

Ursula Koh – Laugvic, direktorka FES-ove regionalne kancelarije za Srbiju i Crnu Goru, istakla je da se "u proteklih par mjeseci desilo nekoliko važnih stvari na Zapadnom Balkanu, a posebno u Crnoj Gori, za koje ne možemo reći da vode evropskim putem. Stoga, kako je kazala njen dolazak je i podrška samim novinarima, ali i aktivistima organizacija civilnog društva u Crnoj Gori, koji su doživjeli prijetnje ili koji su bili napadnuti.

"Medijska pismenost, građansko obrazovanje, demokratija – sve je to u okvirima onog što smatramo evropskim vrijednostima. Danas postajem pomalo uplašena za demokratiju iz razloga što umjesto političkog i društvenog dijaloga imamo sve više prijetnju kao model političke komunikacije. Tim prije, treba da budemo zahvalni novinarima ali i aktivistima civilnog društva koji se bore protiv jednog takvog preokreta situacije",istakla je ona.

lažne vijesti

Sunčica Bakić, pomoćnica direktora za monitoring u Agenciji za elektronske medije (AEM), podsjetila je prisutne na prvu polovinu XX vijeka kada se u medijima javljalju saopštenja što ih odvlači od stvarnih događaja i vijesti, ocjenjujući da je to promijenilo pogled novinara na to što  ima status vijesti.

"U današnje vrijeme, mogućnost širenja dezinformacije je mnogo veća i mnogo jeftinija, ali sa druge strane, mogućnost provjere iste je podjednako jeftina i pristupačna. Danas imamo sve veći rast lažnih vijesti i lažnih medija, a to oslikava i promjenu suštine i uloge novinarstva, pa problem ne treba tražiti u lažnim vijestima već u kredibilnom novinarstvu", navela je Bakić.

Srdan Kosović, glavni i odgovorni urednik portala Vijesti, vratio se na koncept pojma lažnih vijesti.

"Sam pojam "lažna vijest", kao opisni fenomen trebamo izdvojiti iz onoga šta predstavlja neistinita vijest. Lažna vijest predstavlja svjesni napor da se proizvede nešto što uopšte ne odgovara istini, a što u kontekstu u kojem je dato, ima namjeru da proizvede štetu".

On je ukazao i da je politički kontekst ključni razlog što je danas tolika pozornost na ovom pojmu.

lažne vijesti

"Izražena kriza političkih struktura, ali i samog političkog sistema, kako u Crnoj Gori tako i na globalnom nivou, predstavlja plodno tlo da se lažne vijesti razvijaju. Sa razvitkom tehnologije, lažne vijesti dobijaju i mogućnost da se lakše šire a zatim svemu tome doprinosi i kriza nepovjerenja, ne samo u medije, već i u kompletan politički sistem i političke ideale".

Slobodan Georgiev, projektni koordinator BIRN-a iz Srbija rekao je da je situacija u Srbiji, takva da vam kažu da su jedini slobodni mediji zapravo Fejsbuk i Tviter.

"Što oslikava razmjere same medijske propasti i daje jednu lošu medijsku sliku u zemlji. Sa druge strane, Srbija je specifična po tome da su upravo glavni mediji - lažni mediji i oni predstavljaju rasadnike lažnih vijesti jer serviraju one sadržaje koji su im nametnuti. Problem lažnih vijesti, nastao je iz dva razloga – prvi je zato što mediji nijesu slobodni i kontrolisani su od strane vlasti a sa druge strane, ovaj fenomen se javlja, jer je vlast u konstantom ratu protiv svih ostalih. I ove dvije stvari proizvode deformisani medijski sadržaj“, kazao je Georgiev.

Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke, Andro Martinović, smatra da "fenomen lažnih vijesti" nije nimalo nov.

"On je dobio vrlo bitnu dimenziju onoga trenutka kada su mediji postali važni, tj. gotovo dominantni u našim društvima. Upravo taj uticaj medija je veoma opasan. Vijest danas dobija interpretaciju u zavisnosti od onoga ko je prenosi i zbog toga ne treba olako ulaziti u to koji mediji su uvijek u pravu, a koji ne jer sama vijest upravo nosi sa sobom određenu vrstu komentara i određenja o tome kako se neka vijest prenosi. Vijest danas nije samo informacija o samom događaju, već i inrepretacija o događaju".

Martinović je ukazao i na posebno zanimljiv fenomen u novinarstu koji se nalazi u korjenu i lažnih vijesti "danas smo svjedoci da postoje upravo lažni događaji od kojih se dalje, prave vijesti".

Siniša Gazivoda, advokat i alumnista Škole demokratije, podsjetio je da se "borba za dekriminalizaciju klevete i uvrede u Crnoj Gori, za šta se borio i civilni sektor desila iz razloga što je to bilo krivično djelo i zato što je bilo institucionalno zloupotrebljavano za obračun sa neistomišljencima".

"Ali, nakon dekriminalizacije dolazi do uvoza medija koji su kršili i prava drugih i svoje profesionalne standarde i samim tim, najveću štetu napravili samoj medijskoj zajednici. Upravo je to rezultiralo time, da zbog sve veće pojave lažnih vijesti, društvo manje vjeruje medijima. Takođe, relativno skoro se čula i ideja da se novim reformama medijskih zakona uvede i određena sankcija od lažnih vijesti. Ali, treba imati na umu činjenicu na to ko je počeo prvi da govori o ovome iz razloga što bi se na kraju najmanje sankcionisale lažne vijesti a iste sakcije bi poslužile kao nastavak borbe sa neistomišljenicima", upozorio je Gazivoda.

Naredni panel bio je posvećen razgovoru na pitanja kao što su – u kojoj mjeri lažne vijesti ugrožavaju demokratske vrijednosti? Kome one služe a kome štete? Kako se boriti protiv lažnih vijesti?

Tom drugog dijela panela, Slobodan Georgiev je kazao je da je za zaštitu od lažnih vijesti ključan kredibilitet medija, i da se informacije moraju temeljno provjeravati provjere prije plasiranja kroz vijesti, kao i da brzina provjera ne smije biti na štetu kvaliteta, nezavisno od toga koliko tržište forsira upravo tu brzinu plasiranja vijesti.

Sunčica Bakić je navela da je "neophodno redefinisati ulogu medija i prepoznati nove kanale distribucije informacija".

lažne vijesti

"A pošto se formirala jedna potpuno nova i drugačija kultura komunikacije, neophodno je uspostaviti principe koji će uvesti makar bazične osnove na kojima funkcioniše novinarstvo – a to je etika. Ukoliko društo želi da podržava suštinske demokratske vrijednosti mora dati nedvosmislenu podršku kredibilnom novinarstvu koje je prva linija odbrane od lažnih vijesti.“  

Srdan Kosović je ocijenio je kako je u borbi protiv lažnih vijesti jako bitna medijska pismenost i edukacija o medijima.

"Stoga je važno razmišljati i o kontekstu shvatanja fenomena lažnih vijesti. Da bi tretirali ovaj fenomen kako treba, neophodno je  obratiti pažnju i na činjenicu da li je ljude interesuje šta je istina a ne da li je prepoznaju. Sa druge strane, treba prihvatiti ono što je za mnoge od nas neprijatna činjenica, ali to je tako i ta se činjenica upravo mora forsirati", podvukao je Kosović.

Siniša Gazivoda je ukazao da je Evropski sud za ljudska prava počeo da se bavi problemom lažnih vijesti i da uspostavlja stav da su lažne vijesti opasniji događaj, momenat, radnja od samo klevete.

"Jer, klevetom se napada samo jedna određena ličnost ili grupa, a sa druge strane lažne vijesti su štetne za sve konzumente toga jer one stvaraju pogrešnu predstavu o nekom pitanju. S druge strane crnogorski sudove se nisu do sada bavili ovim problemom jer da bi to uradili mora biti povrijeđeno neko individualno građansko pravo. Konačno, što se tiče same građansko-pravne zaštite kada govorimo o lažnim vijestima ona u crnogorskom sudstvu ne postoji", kazao je Gazivoda.

Andro Martinović je problematizirao da se često precjenjuje jedna stvar "a to je da ljudi danas otvore medije tragajući za vijestima i žele da pročitaju što senzacionalniju vijest, ali samo u slučaju da ona nema posljedice na njihov život. S toga je fenomen doživljaja vijesti jako važan".

Drugi Demokratski forum Lažne vijest – neprijatelji demokratije organizovao je CGO u saradnji sa  fondacijom Friedrich Ebert (FES).

Forum je okupio oko 50 alumnista Škole demokratije koji danas na različite načine učestvuju u društveno-političkom životu, ali i u kulturi, privredi, itd. Prvi Demokratski forum na temu "Kako transformisati populizam od prijetnje do izazova o učenju o demokratiji?" održan je u maju 2017, a ideja je da ovaj godišnji skup u fokusu ima aktuelna pitanja u Crnoj Gori i šire.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.