navigacija Naslovnica Premium

STIGMA TRAJE

1.12.2012 11:06

Ljekari odaju ko ima HIV

Imamo slučajeva kada su neki naši pacijenti bili poslati na liječenje izvan Crne Gore zato što ljekari nijesu željeli da liječe osobu koja ima HIV, kazala je Marjanović

Ljekari odaju ko ima HIV
Dražen Đurašković
Foto: Luka Zeković Autor: Dražen Đurašković

U toku 2012. godine registrovano je 12 novih slučajeva oboljelenja od HIV/AIDS-a, a jedna osoba je preminula, pokazali su posljednji podaci Instituta za javno zdravlje.

Specijalista socijalne medicine dr Aleksandra Marjanović iz Savjetovališta za HIV/AIDS, kazala je “Vijestima” da su sve inficirane osobe muškog pola, i da je najčešći način prenošenja bolesti bio seksulani odnos: “Najveći broj oboljelih je uzrasta 25-34 godine.

Polovina inficiranih je iz centralnog dijela, polovina sa primorja, dok nije bio registrovanih slučajeva infekcije stanovnika sa sjevera države”.

Prošle godine je registrovano devet inficiranih, a ukupan broj od 1989. godine je 140, od kojih je 36 osoba umrlo.

Međutim, stvaran broj oboljelih je veći, jer je i dalje uveliko prisutna stigmatizacija i diskriminacija prema oboljelima. Iz Ministarstva zdravlja su napomenuli da, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u populaciji između 15 i 49 godina ima oko 460 osoba koje žive sa HIV/AIDS-om, od kojih su većina muškarci.

Testiranje na HIV, kako tvrde, znatno je unaprijeđeno otvaranjem mreže Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje. U tim Savjetovalištima je u 2011. godini testirano 1.306 osoba koje su bile u riziku u odnosu na HIV, što je za 48 odsto više nego godinu ranije.

Ono što pacijentima najviše smeta je, međutim, stigmatizacija i diskriminacija osoba oboljelih od HIV/AIDS-a, pa čak i u zdravstvenom sistemu.

“Imamo slučajeva kada su neki naši pacijenti bili poslati na liječenje izvan Crne Gore prosto iz razloga stigmatizacije i diskriminacije, zato što ljekari nijesu željeli da liječe osobu koja ima HIV. Uvijek postoji način da ljekar kaže da to oboljenje nije za tretman kod nas i napiše uput za inostranstvo”, kazala je Marjanović.

Kako je objasnila, takvu prijavu su imali od strane jednog pacijenta i riječ je o primjeru iz prošle godine: “Žalio nam se pacijent koji ima HIV i koji je radio operaciju izvan Crne Gore, a koja se mogla raditi u Crnoj Gori. Ipak postoje stigma i diskriminacija u zdravstvanim ustanovama, a ja to govorim na osnovu žalbi pacijenta. Ništa od tih prijava nije procesuirano, jer se ljudi plaše da pričaju o tome, jer obavezno uz prijavu ide i ime i prezime, pa se boje da se diskriminacija ne proširi na članove njihovih porodica. Zbog toga mi nemamo prijavljene slučajeve diskriminacije, ali to ne mora da znači da ih nema”.

To je nešto na čemu treba da se radi, kako je kazala, jer takvi postupci smanjuju povjerenje u zdravstvene insitucije kada je u pitanju ovo oboljenje.

“Za ovu priču su vrlo važne neke teško dostupne populacione grupe, koje imaju veće šanse da se uključe u rizična ponašanja. Ako teško dolazite do seksulanih radnica i radnika, injekcionih korisnika droga, muškaraca koji imaju odnose sa muškarcima, treba se truditi da se to povjerenje stekne, da se čuva tajnost podataka, jer će se time smanjiti i epidemija”, kazala je ona.

Ona je poručila da je čuvanje ljekarske tajne obavezno, te da doktori nemaju pravo da govore kolegama da pacijent ima HIV.

“Pri 'krvavim' intervencijama, bitno je da se koriste univerzalne mjere zaštite za sve pacijente, kao da su zaraženi, zbog čega nije neophodno da se to zna. Mislim da pacijenti slabo znaju i prava i obaveze, ali nam isto tako ni povjerljivost podataka nije jača strana. Pacijenti se uglavnom žale na povjerljivost i otkrivanje informacija i gotovo da nema pacijenta kojemu se saznalo u okolini da je inficiran, da ne smatra da je to došlo iz zdravstvene ustanove”, kazala je ona.

Ukupan broj osoba koje žive sa HIV/AIDS-om u svijetu tokom 2011. godine je 34 miliona. Broj novoinficiranih je 2,5 miliona, od toga je 330.000 djece. Oko 1,7 miliona je registrovanih smrti koje su nastale kao posledica HIV/AIDS-a i od toga 1,5 miliona odraslih i 230.000 djece.

Pod nadzorom Klinike za infektivne bolesti KCCG nalazi se 71 osoba, od kojih su 52 na antiretrovirusnoj terapiji.

Dijagnozu saopšte tek kada je više puta provjere

Marjanović je kazala da osobama čiji prvi test na HIV bude pozitivan, nikada ne saopšte rezultate na osnovu samo tog testa.

“Potrebni su potvrdni testovi, jer je to dijagnoza koja nosi sa sobom velike ne samo medicinske uticije, nego i socijalne, emotivne i društvene. Cijeli se život mijenja”, kazala je ona.

Nakon toga se rade novi testovi, a rezultati se saopštavaju tek kada se utvrdi da je definitnivno riječ o infekciji. Reakcije pacijenta na tu vijesti, prema njenim riječima, su različite, od negiranja, plača i prihvatanja te vijesti kao smtne presude, do racionalnog i realnog pristupanja dijagnozi.

“Liječenje je besplatno za sve osiguranike. Uključuje besplatne preglede na Infektivnoj klinici, testiranje, dijagnostiku u laboratorijama i besplatne lijekove (antiretrovirusni lijekovi). Kompletno liječenje HIV/AIDS-a moguće je dobiti u Crnoj Gori. Postoje izuzeci, ali samo u situacijama kada je stanje komplikovanije, pa se ljudi šalju u ustanove u inostranstvu”, kazala je ona.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Jelena Karleuša 5 godina i 9 mjeseci
    Medicinske sestre i doktori su vam najvece alapace sto postoje! U privatnim razgovorima sigurno ne raspravljaju o staroegipatskoj umjetnosti i o filozofiji Deni Didroa, vec ogovaraju pacijente, pricaju ko kakva kola vozi i sl.
    • 0
    • 0