navigacija Naslovnica Premium

DRŽAVE BALKANA SE NE BAVE SOCIJALNIM PROBLEMIMA

1.5.2016 08:23

Ljudi će se iseliti jer nemaju posao

Na političkoj sceni na ovom prostoru i dalje dominiraju neka nedovršena pitanja država, teritorija, granica, a to dramatično košta prije svega mladu generaciju

Ljudi će se iseliti jer nemaju posao Veliki sistem nekad zapošljavao preko 7.000 radnika: Prazne hale "Dakića"
Milorad Milošević
Foto: Luka Zeković Autor: Milorad Milošević

U bivšim jugoslovenskim republikama, izuzev Slovenije, socijalni problemi nijesu glavna tema već 20-30 godina, zbog čega su migracije neminovne, smatra stručnjak Instituta za međunarodne evropske studije iz Beča Vladimir Gligorov.

„Imate i dalje politički sistem koji je potpuno odvojen od te najvažnije teme, a to je zapošljavanje, socijalna pravda...“, rekao je Gligorov "Vijestima".

Na pitanje kakva su njegova očekivanja i da li će mladi i kreativni ljudi i dalje odlaziti sa ovih prostora, Gligorov je kazao da su migracije neminovne.

„Vidite da na političkoj sceni na ovom prostoru i dalje dominiraju neka nedovršena pitanja država, teritorija, granica, a to dramatično košta prije svega mladu generaciju, zbog čega imamo stope nezaposlenosti od 20 do 30 odsto. Ako se to ne promijeni, svako ko misli o sebi i svojoj budućnosti tražiće posao negdje u inostranstvu“, upozorio je Gligorov.

Vladimir Gligorov

U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje ove sedmice oko 42,08 hiljada nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je porasla sa prošlosedmičnih 18,11 odsto na 18,14 odsto.

Kada se pogledaju podaci Monstata o ukupnom broju zaposlenih, moglo bi se zaključiti da je došlo do velikog ekonomskog razvoja jer je u 2006. prosječan broj zaposlenih iznosio 150.800, dok je u prošloj bio 175.617.

Međutim, prema podacima o broju zaposlenih po djelatnostima vidi se da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji i više nego  prepolovljen, dok je duplo veći u državnoj upravi. Znatniji rast postoji u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu. U prerađivačkoj industriji 2006. radilo je 26 hiljada radnika, a prošle 11 hiljada. U rudarstvu i obradi kamena brojka je smanjena sa 4,1 hiljadu na 1,8 hiljada. 

Podgoričkim ulicama prethodnih nekoliko mjeseci protestovali su bivši radnici KAP-a, Boksita, Duvanskog kombinata, Radoja Dakića, PTK (mljekara Nika, Agroprodukt) i Fabrike elektroda iz Plužina.

Oni traže zaostale zarade, doprinose za staž ili otpremnine. Radili su u velikim sistemima koji su prije 10 godina zapošljavali ukupno više od 7.000 ljudi, a sada u njima ima oko  500  stalno zaposlenih.

Predsjednik Udruženja za zaštitu prava radnika “Status” i istraživač radnih i ljudskih prava u Crnoj Gor Radoje Lakušić smatra da su crnogorski radnici  masovno na prinudnom radu. Kako je objasnio, prinudni rad prema stavu Evropskog suda za ljudska prava nije samo pod prijetnjom bilo kakve kazne, već i rad u uslovima u kojima se radnik osjeća potlačen, ponižen, potcijenjen i bezvoljan. 

"To je masovna pojava pogotovo kod radnika koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme i drugih uslova u kojima rade naši radnici”, ocijenio je za “Vijesti” Lakušić.

On je kazao da je sliku pravog stanja prava radnika "Status” dobio tokom istraživanja obavljenog prošle godine kada je utvrđeno da se na 170.000 zaposlenih po osnovu ugovora o radu, dnevno napravi 100.000 prekršaja. Ti prekršaji se odnose na prekovremeni rad koji se ne plaća u trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu (turizmu). 

"Često je uvedena radna subota i nedjelja, a 40 sati punog radnog vremena često je zamijenjeno sedmičnim radom od 48 do 56 sati, ali i više”, istakao je Lakušić.

U nezakonitom radnom odnosu, kako je dodao je oko 30.000 hiljada radnika na određeno radno vrijeme, suprotno EU standardima.

“U naš zakon su ubacili odredbu koja je i sad važeća da neko može biti zaposlen na određeno, ako nastanu okolnosti (opravdani razlozi, ili zamjena radnika zbog bolovanja…) koje nijesu mogle biti predviđene. Unaprijed se, dakle, ljudi zapošljavaju na određeno, a to je u stvari način kako izigrati suštinu zakona. Nijedan radnik zaposlen na određeno vrijeme ne smije tražiti i pokrenuti pitanje zaštite svojih prava, niti pitanje naknade za prekovremeni ili rad tokom vjerskih praznika”, dodao je Lakušić.

On je naglasio da poslodavci sad uvode masovnu praksu da od radnika traže da potpisuju rješenja o godišnjim odmorima utvrđenim na 20-tak dana, iako u krajnjem od godišnjeg odmora iskoriste pet ili 10 radnih dana. 

“Ili poslodavci potpisuju sporazume, odnosno, ugovore o radu i nakon toga primoravaju radnika da potpiše da mu prestaje radni odnos na određeni dan, po osnovu viška zaposlenih ili isteka ugovora.  Dakle, radnici se primoravaju da unaprijed sami sebi potpisuju otkaze”, objasnio je Lakušić.

On je napomenuo da crnogorski poslodavci u velikom broju slučajeva zaposlenima ne obračunavaju niti isplaćuju dodatne naknade za rad tokom državnih i vjerskih praznika.

“Od ukupnog broja objavljenih slobodnih radnih mjesta za 2014. godinu, Zavod za zapošljavanje je objavio podatak da je 90 odsto oglašenih radnih mjesta (ili 30.000) bilo na određeno vrijeme, a sve suprotno zakonu. Oko 35.000 ljudi je zaposleno na crno, dakle, bez ugovora o radu”, zaključio je Lakušić.

Kuljak: Da nije sindikat ušao u Vladu?

“A, đe nam je crni sindikat, da sad za 1. maj organizuju masovne proteste? Da i oni nisu ušli u Vladu M.Đ?... Evo, saznajem da u nedjelju na glavnom trgu, valjda, u PG u 9:30 organizuju, nadam se sa paradajzima i jajima, a ne sa Acom Lukasom”, napisala je na svom Fejsbuk profilu profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Mirjana Kuljak,  uz čiju dozvolu “Vijesti” integralno prenose citat. 

Mirjana Kuljak

Povodom predstojećeg Međunarodnog praznika rada protestno okupljanje je za nedjelju u Podgorici najavila je Unija slobodnih sindikata. Radnička partija istog dana organizovaće protestnu šetnju ulicama Nikšića, nakon čega će protestni skup održati na centralnom gradskom trgu.

Prokopijević:Stare socijalističke firme nijesu mogle da se snađu

Odgovarajući na pitanje zašto se, uprkos armiji nezaposlenih u čitavom regionu, ljudi ne bune i protestuju, beogradski profesor Miroslav Prokopijević objasnio je da je i u svijetu trend opadanja snage sindikata. Kako je naveo, u SAD-u je, na primjer, tek svaki 12. radnik u sindikatu ili nekoj radničkoj organizaciji, što je najmanje u posljednjih 100 godina.

Miroslav Prokopijević

“Kada pogledate sindikat, to je kartel rada, a karteli su na današnjem tržištu zabranjeni, ili se karteli industrijskih firmi odmah kažnjavaju…Mnogo smo se igrali prevelikih prava i prevelikih nadnica. Sada je vrijeme da se zasuču rukavi, a tu sindikat ne pomaže već samo rad i ulaganja”, istakao je Prokopijević uz napomenu da je dobro što je nestalo dosta starih socijalističkih firmi jer one nijesu bile sposobne da se snađu na tržištu. On je istakao da je oko 80 odsto zaposlenih u Evropi angažovano u malim privatnim firmama, gdje obično nije ni potreban sindikat.

“Ako vam se ne sviđa rad u jednoj maloj firmi tražite posao u drugoj firmi. Probleme u malim firmama sindikat ne može riješiti, zato ih ni nemaju”, zaključio je Prokopijević.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 15

  • Ukradeni radijator 2 godine i 6 mjeseci
    praveći svakodnevne podjele vlast ostaje na vlasti... zavadi pa vladaj kako reče do 2060
    • 14
    • 0
  • Sinasa 2 godine i 6 mjeseci
    Vi iz Vijesti svašta objavljujete. Pitajte podpredsjednika Rafeta Husovića (zaduženog za regionalni razvoj) on će vam reći istinu ,da su to turisti Koji odlaze u goste kod svojih a nikako azilanti Još će vam precizno reći da ih je ukupno 500,76 /petstotina zarez sedamdeset šest osoba /.Zna čovjek jer je on matematičar.
    • 8
    • 0
  • Ratimir.V. 2 godine i 6 mjeseci
    Аутор текста се добро држи све до пред крај, када губи концентрацију и логику текста и "поентира" са једним од многих "професора" неолиберала - промотера силе капитала - којима је све ово добро јер је ту закон тржишта и "слободе избора" : вољ' ти да радиш 7 дана неђељно, вољ' ти да емигрираш или се прикључиш Сиријским избјеглицама па пјешке у срећну будућност.
    • 7
    • 0