navigacija Naslovnica Premium

INTERJVU \"VIJESTIMA

25.2.2011 18:40

Marković: Nikada neću biti premijer

Za bivšeg direktora ANB, ponižavajuća je i sama pomisao da ga se neko od političkih konkurenata plaši zbog toga što misle da o njima ima kompromitujuće informacije

Marković: Nikada neću biti premijer
Neđeljko Rudović
Foto: Savo Prelević Autor: Neđeljko Rudović

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković izjavio je da je ponosan što je bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali da više nikada ne bi prihvatio tu funkciju.

U razgovoru za “Vijesti” Marković je naglasio da je za njega ponižavajuća sama pomisao da ga se neko od političkih konkurenata plaši zbog toga što misle da o njima ima kompromitujuće informacije, da Darko Šarić nije imao institucionalnu podršku Crne Gore, da je provjeravano porijeklo imovine dijela službenika ANB-a i da se pokazalo da su je stekli legalno.

• Da li ste kao direktor ANB-a ikada tražili od Vrhovnog suda dozvolu da ANB prati predstavnike opozicije, medija i nevladinog sektora?

Već decenijama, od one komunističke tajne službe, postoji ta percepcija, zbog čega je teško razuvjeriti građane da tajne službe nijesu više političke policije. Danas imamo pravila i procedure koje ograničavaju svaku zloupotrebu. Svaka aktivnost se bilježi i o svakoj postoji trag.

Takva količina optužbi je neprimjerena i nije jednostavno tačna, niti je ikada dokazana. Da li ste u Crnoj Gori imali ijednu aferu, da li se došlo do podatka da je neki novinar ili političar prisluškivan, da li se pojavio neki transkript u javnosti, neki dokument?

• Hoćete da kažete da nijeste tražili prisluškivanje i praćenje opozicionara i novinara?

Apsolutno ne.

• A jeste li se bavili time otkud visoki službenik ANB-a na svadbi Safeta Kalića?

Ja sam o tome detaljno govorio na Odboru za bezbjednost informišući ga da je to prisustvo bilo po zadatku službe.

• Osim snimka sa svadbe Safeta Kalića, na intenetu se pojavio i snimak službenika ANB-a Vlatka Rakočevića, kako navodno naređuje da se pusti Naser Keljmendi da u Crnu Goru unese veliku svotu novca. Da li ste se bavili time nakon što se pojavio taj snimak?

Naravno, jer se radilo o operativcu ANB-a i zato što se i moje ime pojavljivalo u tom kontekstu. Sve provjere su ukazale da se radi o montiranom snimku i mi smo te činjenice proslijedili tužilaštvu koje je nastavilo dalje da radi na tom slučaju.

• Ko je to mogao da montira?

Ne bih o tome, ali postojale su konkretne indicije i podaci koji su dati državnom tužiocu.

• U evidenciji ANB-a imate opisane pripadnike kriminalnih grupa, a ovdje i dalje organizovani kriminal ozbiljno prijeti. O čemu se radi?

To je vaše mišljenje, danas su u zatvoru smještene veoma snažne organizovane kriminalne grupe, koje su organizovane i na internacionalnom planu.

Bio bih neskroman ako bih rekao da nijesam upoznat sa tajnama, ali moja banka podataka ne treba da služi za opstrukciju. Ona mora biti u dokumentacionom fondu ANB-a, a ono što je u mojoj glavi ostaje tajna za sva vremena, između ostalog i što sam profesionalac
• Nema Safeta Kalića?

Safeta Kalića nema zbog toga što, ne samo naše, nego ni regionalne ni međunarodne službe još nisu došle do dokaza da je on počinilac krivičnih djela.

• Osim onih koji smatraju da sada ne možete biti ministar pravde, postoje i drugi koji Vas se plaše vjerujući da imate kompromitujuće informacije o njima i tako preveliku moć. Kako to komentarišete?

Bio bih neskroman ako bih rekao da nijesam upoznat sa tajnama, ali moja banka podataka ne treba da služi za opstrukciju. Ona mora biti u dokumentacionom fondu ANB-a, a ono što je u mojoj glavi ostaje tajna za sva vremena, između ostalog i što sam profesionalac.

• Ne razmišljate da napišete knjigu kada odete u penziju?

Ne. Mislim da u penzionerskim danima postoje intersantnije stvari kojima bih se bavio. Sama pomisao da se neko plaši zbog toga što sam bio direktor ANB-a je ponižavajuća po mene. Ne želim da prihvatim takvu poziciju. Želim da budem čovjek koji će svojim radom doprinositi, a ne neko ko će na bazi bilo kakvog straha ili percepcije raditi neki posao.

• Da li biste ponovo prihvatili funkciju šefa tajne službe?

Ne.

• Zašto?

Zbog toga što je to posao koji izuzetno troši, zbog toga što je to posao koji je izuzetno odgovoran, i ne samo što čuvate državu, nego morate da čuvate ljude. Nikada nijesam dozvolio da bilo koji podatak bude na štetu ljudi ili na štetu države. U službu bezbjednosti ne dolaze samo tačni podaci, nego dolaze razni podaci i posebni napor je da prepoznate ono što je pouzdano, a da eliminišete ono što je nepouzdano. Trudio sam se da posao radim samo u interesu svoje države, a da ne radim protiv ljudi i protiv interesa građana.

• Kako mi ovdje možemo govoriti o vladavini prava ako imamo preko 20 nerazriješenih ubistava. Da li imate ikakve informacije o tome da li se mogu tu očekivati pomaci?

U službu bezbjednosti ne dolaze samo tačni podaci, nego dolaze razni podaci i posebni napor je da prepoznate ono što je pouzdano, a da eliminišete ono što je nepouzdano. Trudio sam se da posao radim samo u interesu svoje države, a da ne radim protiv ljudi i protiv interesa građana
Naravno da sam sa tim problemom u toku jer sam se u Agenciji za nacionalnu bezbjednost u saradnji sa policijom bavio tim velikim problemom. Direktor policije mi je saopštio da nijedan slučaj nije zatvoren, ali da postoje određeni problemi da bi se prikupili dokazi koji bi bili validni za procesuiranje. To je nešto što lebdi kao opterećenje nad našom državom i ja ću davati podsticaj da ove slučajeve riješimo.

• Ali, kako je moguće da se u jednom malom sistemu kakav je naš dešava mnoštvo takvih slučajeva, a da policija ništa ne zna ili da nema dokaza? To podstiče sumnje da neko iz policije ili tajne policije ima dodirnih tačaka sa podzemljem?

Mislim da je od nezavisnosti veoma mali broj slučajeva teških ubistava ostao nerasvijetljen, što znači da je institicionalnim zaokruživanjem Crne Gore kao države smanjen prostor za takve zločine. A sjećamo se kroz kakvo smo vrijeme prošli prije nezavisnosti. Ne bih se složio da naše službe bezbjednosti ne znaju o tome ništa. Mislim da znaju dovoljno, ali je pitanje da li možemo obezbijediti dokaze koji bi bili validni za procesuiranje.

• Možete li precizirati na koje slučajeve mislite?



Na slučaj ubistva pokojnog Belog Raspopovića, Gorana Žugića, moguće Srđana Vojičića… Operativne informacije o tome postoje, ali se ne mogu obezbijediti konkretni materijalni dokazi za optužnicu. Ipak, ti slučajevi moraju biti otvoreni dok god postoji šansa da budu policijski i sudski razriješeni.

• Kako komentarišete ocjene da nijeste mogli biti ministar pravde s obzirom na to da ste bili direktor ANB-a?

Očekivao sam ih. Svaka država ima svoju obavještajnu službu I njen je osnovni zadatak da štiti vitalne nacionalne interese. Rukovoditi obavještajnom službom je u svakoj državi prestiž, osim možda ovdje. Ja sam taj posao radio u interesu svoje države i na njega sam ponosan.

Percepcija o tome da direktor agencije ne bi mogao biti neki drugi državni funkcioner je zastarjeli pristup oslonjen na naše nasljeđe, jer znate da su službe bezbjednosti u bivšoj Jugoslaviji u komunističkom periodu bile političke službe i ta percepcija danas prati i savremenu službu. Ja se držim toga da nije važno što je neko radio, nego da li ga je radio profesionalno, da li ga je radio odgovorno i da li iza toga stoji rezultat. Želim da vam kažem sasvim direktno da iza mog rada u ANB-u stoji rezultat.

• Možete li to konkretizovati?

Samo pokušajte da pretpostavite kako je izgledala Služba državne bezbjednosti 1998. godine prije mog dolaska. Danas je ANB članica nekoliko obavještajnih zajednica, jedne na nivou EU, sarađuje sa preko 50 obavještajnih službi iz cijelog svijeta i veoma je cijenjena od partnera.

Ne možete biti članica neke obavještajne asocijacije ako nijeste profesionalni, ako nemate rezultate, ako ne sarađujete i što je najvažnije, ako nijesu izvršene određene provjere da li ste kao obavještajna služba skloni zloupotrebama i malverzacijama.

• Kako je onda moguće da procijenite da je jedan od najvećih narkobosova u Evropi mogao da dobije crnogorsko državljanstvo? Kako je moguće bilo da Darko Šarić stanuje u Crnoj Gori, a da ANB ne zna čime se bavi?

U tom trenutku nijesmo imali potvrđene informacije da se radi o čovjeku koji je uključen u najteža krivičnih djela. Nakon davanja mišljenja, došlo je do otkrivanja afere Balkanski ratnik i to je bio razlog da se čitava procedura zaustavi. Taj čovjek nije dobio crnogorsko državljanstvo.

• Imate li objašnjenje kako neki policajci i službenici ANB-a raspolažu ogromnom imovinom, a imaju sasvim prosječnu platu. Da li ste se ikada zainteresovali odakle im to?

Svakako da jesam. Za pojedine pripadnike ANB-a sam tražio informacije o njihovoj imovini, provjere u tom trenutku jesu pokazale da imaju značajnu imovinu, ali da ta imovina nije nastala kao rezultat rada i privilegija u Agenciji, nego da se radi o imovini koja je stečena i iz drugih prihoda koji su potpuno legalni i koji se mogu dokazati.

• Ovo Vas pitam zbog ozbiljne sumnje da organizovani kriminal ima svoje saradnike u policiji i državnim institucijama. Do kog nivoa to ide kod nas? Mislite li da je to opasno, alarmantno ili bezopasno?

Mislim da o tome moramo da vodimo računa, ali ne i da je alarmantno, niti opasno. Na primjer, puno se govori o imovini koju je Šarić stvorio u Srbiji, to su stotine miliona, a on toliku imovinu nema u Crnoj Gori, što znači da ovdje nije imao institucionalnu podršku.

Sudije i tužioci moraju i sami da se oslobode političkog uticaja

• Najavili ste izmjene Ustava i zakona radi veće nezavisnosti pravosuđa. Na što ste konkretno mislili? Neophodno je obezbijediti punu nezavisnost i profesionalnost pravosuđa, prije svega sa aspekta sprečavanja političkog uticaja.

Zato ćemo mijenjati zakon o sudskom savjetu i zakon o sudovima, koji će precizno definisati način izbora sudija koji se prvi put biraju, sudija koji napreduju, kao i kriterijume za izbor predsjednika sudova. Osnovni kriterijumi biće znanje i sposobnost i moralni kredibilitet, uz snažnije definisanje disciplinske odgovornosti sudija. Na primjer, biće zabranjeno napredovanje za određeno vrijeme onim sudijama koji su disciplinski odgovarali.

• Hoćete li izaći u susret EU koja smatra da predsjednik Vrhovnog suda i vrhovni državni tužilac imaju previše moći? Svakako.

Treba ići na izmjenu ustavnih rješenja tako da predsjednik Vrhovnog suda ne bude više i predsjednik Sudskog savjeta, kao i da vrhovni državni tužilac ne bude istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta.

U Sudskom savjetu većinu treba da čine sudije, a ostali članovi da budu birani iz pravne struke, advokatske komore...

Takođe je veoma problematično i članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu. Zaista treba učiniti sve da se obezbijedi puna nezavisnost sudstva, isključujući mogućnost svakog političkog uticaja.

• Da li planirate izmjenu načina izbora predsjednika Vrhovnog suda i vrhovnog državnog tužioca? Mislim da je prihvatljivo sadašnje rješenje da Skupština bira vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta, ali treba ići na rješenje da predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština na predlog predsjednika države ili Sudskog savjeta.

Sadašnje ustavno rješenje i po mišljenju Evropske komisije nije zadovoljavajuće i ukazuje na mogući politički uticaj.

• O političkom uticaju na pravosuđe se govori godinama, vlast stalno obećava da toga neće biti, a Vi sada opet radite na tome. Mislite li da je to zaista moguće? Naravno da je moguće, ali mislim da ni Ustav ni zakon to ne mogu da obezbijede ako nemate sudije koji su u stanju da obezbijede svoju autonomnost.

Moramo da imamo i tužioce i sudije koji su savjesni, profesionalni, odgovorni i koji etički kodeks sudstva i tužilaštva doživljavaju kao vrhunski princip. Uz takve sudije i tužioce politički ili bilo kakav uticaj je sveden na minimum.

• Kako se može očekivati nezavisnost pravosuđa kada Vlada i dalje odlučuje kojem sudiji će da da stan i kada sudstvo nema svoj budžet? I u tom pravcu se moraju sprovesti promjene. Sudstvo treba da ima svoj budžet i sudstvo treba da rješava stambena pitanja svojih sudija i službenika, u saradnji sa državom.

Insistirao sam na dekriminalizaciji klevete

• Obećali ste potpunu dekriminalizaciju klevete, što je prethodna Vlada odbila prošle godine. Što se to u međuvremenu desilo?

Ne želim da budem sebičan pa da kažem da je to rezultat mog stava i da ja insistiram na tome. I prethodna Vlada je donijela zaključak da treba ići u pravcu potpune dekriminizacije kleveta, ali moram biti iskren da nije bilo jednoglasnosti oko toga. To je jednostavno i obaveza koja proizilazi iz preporuka Savjeta Evrope i mišljenja Evropske komisije, tako da ćemo već sredinom marta imati taj zakon i staviti tačku na to pitanje.

• Ali nijeste prihvatili predlog da napad na novinare bude tretiran kao napad na službeno lice? Taj predlog je u opticaju. Na tome se još radi u okviru radne grupe. Prema toj inicijativi nemam nikakav otpor i rezervu.

Nikada neću biti premijer

• Hoćete li se kandidovati na kongresu DPS-a za neku od visokih rukovodećih funkcija? Ja sam sada političar. Ako budem predlagan za organe DPS-a, tada ću o tome ozbiljno razmisliti.

• Jeste li se formalno vratili u članstvo DPS-a? Jesam. • Da li to znači da ostaje opcija za premijersku funkciju, pošto ste ranije pominjani kao jedan od kandidata? O tome uopšte ne razmišljam i budite sigurni da to nikada neću biti jer mislim da taj posao treba da rade mlađi ljudi.

Veoma sam zadovoljan svojom profesionalnom karijerom i rezultatima, bez obzira na sve nedaće i izazove koji su me pratili. U političkom i profesionalnom smislu sam ispunjen čovjek, tako da vjerujem da će se ovim mojim mandatom u Vladi završiti i moj angažman u državnim strukturama.

Čuo sam za sumnjive transakcije fabrikeu Mojkovcu

• Fabrika nelegalnih cigareta u Mojkovcu je povezivana u javnosti i sa Vama. Da li ste kao direktor ANB-a znali što se dešava u toj fabrici?

Bio sam u toku kada je ta fabrika otvarana jer je to bilo javno. Kasnije su dolazile do mene špekulacije da je moguće da se u njoj dešava ilegalna proizvodnja cigareta, a u sljedećoj fazi sam dobio informaciju da je moguće da ja imam neki udio u toj fabrici, i to mi je rečeno iz najbliže porodice.

Tada sam to odbacio kao najobičniju glupost. U toj fabrici nema članova moje porodice. Sve je to apsolutna špekulacija jer da bih imao vlasnički udio morao bih imati novac koji sam na neki način uložio tamo, a da imam toliko novca vjerovatno bih ga uložio u turizam ili u neku drugu privrednu granu koja mi je bliža kao čovjeku koji voli prirodu, jezera, rijeke i ribolov.

• Jeste li znali što se dešava u toj fabrici?

Dobijao sam i direktne informacije od Uprave za sprečavanje pranja novca da postoje indicije o sumnjivim transakcijama. Uvjek sam tražio da se ažurno radi na provjeri tih činjenica, sada na tome radi tužilaštvo. Podržavam rad vrhovnog državnog tužilaštva da se do kraja utvrdi da li je ta fabrika radila u skladu sa zakonom. Jedina moja veza sa tom fabrikom može biti zbog toga što sam rođeni Mojkovčanin.

• Da li poznajete osobe koje se vezuju za taj posao? Jedino jednog od braće Mrkića, jer sam nekad stanovao na Malom brdu, a njihova kancelarija je bila tamo. Tada sam imao priliku da tog čovjeka sretnem i upoznam.

Mediji i NVO pokazuju da se crnogorsko društvo oslobađa

• Bili ste 12 godina šef tajne službe. S obzirom na to, kako biste opisali Crnu Goru? Opisao bih je kao zemlju koja je prošla buran period i ogromne rizike da bi ostvarila ključni nacionalni interes - obnovu nezavisnosti. Imali smo vanredno stanje 1999. godine, 60-ak hiljada do zuba naoružanih vojnika u Crnoj Gori, razne paravojne strukture… Stali smo u odbranu našeg nacionalnog interesa, nije bilo rata, bilo je veoma rizično, ali se to isplatilo.

Rekao bih da sada živimo u perspektivnoj državi, na pragu smo NATO i EU, ali kao realan čovjek moram da kažem da imamo još dosta problema koje treba da riješimo da bi svi građani bili zadovoljni svojom državom.

• A kako tumačite rezultate istraživanja da su Crnogorci ubjedljivo najbrojniji na Balkanu po tome što se plaše da izraze svoj stav? Ako bi analizirali zbog čega je to tako i da li je to tako, onda bi zaista trebalo da pođemo u našu daleku prošlost da bi mogli doći do objektivnog stava.

• Da li vi osjećate odgovornost da se to promijeni, s obzirom na to da ova vlast i dalje podstiče udvorištvo na razne načine?

Tu se ne bih složio sa vama, jer danas niko na vlasti nije pošteđen kritike i odgovornosti. Transparentan i slobodan rad medija i civilnog sektora pokazuje da se crnogorsko društvo oslobađa, da se crnogorsko društvo demokratizuje i da ćemo iz toga svi imati korist.

Vlada dobija partnere koji stalno bdiju nad njenim radom i upozoravaju je da li rade dobro ili ne. Vrlo je važno da svi svakog dana budemo izloženi nekoj vrsti provjere.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 58

  • 7 godina i 6 mjeseci
    za gdina dragana komentar koji sam ti malopruje poslala,je moje generalno misljenje,a tebi sam uputila samo ono sto se tice generala jova kapicica.
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 6 mjeseci
    ko te pita!!!!!!!
    • 0
    • 0
  • 7 godina i 6 mjeseci
    ovo bi` ovo ja u tvorza. odmah!
    • 0
    • 0