navigacija Naslovnica Premium

PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA U INTERVJUU “VIJESTIMA”

1.1.2016 20:05

Medenica: Ne utičem na sudije, NATO traži presude za kriminal i korupciju

“Razloge dugog trajanja postupaka Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića treba tražiti u složenosti predmeta”...

Medenica: Ne utičem na sudije, NATO traži presude za kriminal i korupciju Sudije su slabo plaćene: Medenica u svom kabinetu
Foto: Zoran Đurić Autor: Komnen Radević

 Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da se od pravosuđa očekuje donošenje pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, kako bi država postala punopravna članica NATO.

 U novogodišnjem intervjuu “Vijestima”, rekla je  da se sudijski rad  nejednako vrednuje  u odnosu na predstavnike drugih grana vlasti, ali je odbila da komentariše izjave premijera Mila Đukanovića i šefa parlamenta Ranka Krivokapića o hapšenjima u Budvi, odnosno trajanju pojedinih sudskih procesa.

  • Crna Gora je nedavno dobila pozivnicu za NATO. Šta se traži od crnogorskog pravosuđa da bi bila članica NATO-a?

Crnogorsko sudstvo treba da nastavi sa prepoznatim kontinuiranim napretkom u smanjenju starih predmeta i sa jačanjem efikasnosti, pouzdanosti, ažurnosti i transparentnosti svog rada. Primarni ciljevi koji nas očekuju u predstojećem periodu su donošenje pravosnažnih presuda u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, dalje ujednačavanje sudske prakse, skraćivanje sudskih procedura, veća primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava  u oblasti ljudskih prava, podsticanje alternativnih načina rješavanja sporova, specijalizovane obuke i dodatne edukacije sudija, dalja racionalizacija sudske mreže, infrastrukturno unapređenje, jačanje dostupnosti i  bezbjednosti zgrada sudova.

  • Do kada će se suditi u predmetima za ubistvo Duška Jovanovića i policajca Slavoljuba Šćekića. Zašto ovoliko dugo?

Pravosnažni predmet ubistva Duška Jovanovića odlukom Ustavnog suda vraćen je na ponovni postupak pred redovnim sudom.  U istom je donijeta prvostepena osuđujuća presuda, koja će se pretpostavljam preispitatii pred žalbenim sudom. Predmet ubistva policajca Slavoljuba Šćekića je presudom Vrhovnog suda pravosnažno završen. 

Vesna Medenica

Razloge dugog trajanja ovih postupaka treba tražiti u složenosti predmeta i ranijoj zakonskoj mogućnosti višestrukog ukidanja presuda, zbog čega je u bitnom kreirana negativna percepcija javnosti o efikasnosti rada sudova i poštovanju principa suđenja u razumnom roku. Međutim, nedavne izmjene procesnih zakona sada onemogućavaju višestruko ukidanje sudskih odluka zbog čega vjerujem da u budućnosti, nakon pravosnažnog okončanja postupka u ova dva predmeta, neće biti dugotrajnih sudskih procedura čime će se nedvojbeno u prvi plan staviti odlični rezultati sudova.

  • Da li imate uticaj na izbor sudija, kao i na izbor članova u Sudskom savjetu?

Uticaj na izbor sudija imam samo kroz  glas u Sudskom savjetu koji broji deset članova i koji odluke o izboru kandidata donosi većinom glasova. Kod izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koje bira Skupština Crne Gore i ministra pravde koji je član Vlade, složićete se, ne mogu nikako uticati. Slična situacija je i kod izbora četvoro sudija za članove Sudskog savjeta koje bira Konferencija sudija i gdje je glas predsjednika Vrhovnog suda samo jedan od 260 koliko sudija učestvuje u postupku njihovog izbora.

  • Prema pouzdanim informacijama, mjerama tajnog nadzora snimljen je jedan od sudija koji u razgovoru  sa okrivljenim razgovora  da ne bi bilo dobro da Valentina Pavličić bude izabrana za predsjednicu Višeg suda u Podgorici. Da li je neko lobirao kod vas da Pavličić ne bude izabrana za tu funkciju?

Prvi put čujem za takve navode. Prilikom izbora predsjednika Višeg suda u Podgorici, kao i pri svakom ranijem izboru sudija i predsjednika sudova, niko nije lobirao ili na bilo koji drugi način uticao na moju odluku kome ću na sjednici Sudkog savjeta za tako odgovorne funkcije pokloniti povjerenje i dati glas.

  • Da li ste bili u profesionalnom sukobu ili nesporazumu sa sudijom Pavličić zbog slučaja Zavala?
Vesna Medenica

Ne vidim razlog zbog čega bih bila u profesionalnom ili bilo kom drugom sukobu ili nesporazumu sa bilo kojim sudijom, pa samim tim ni sa sudijom Pavličić koja je postupala u predmetu Zavala. Sve sudije u Crnoj Gori, pa i postupajuće sudije u navedenom predmetu, moraju biti samostalne, nezavisne i odgovorne u  radu i na njih kao predsjednica Vrhovnog suda nikada nisam, niti imam mogućnosti da utičem. To mi ne dozvoljava Ustav, ni zakon, ali prevashodno ni moja profesionalna, moralna i ljudska ubjeđenja.

  • Smatrate li da je slučaj Zavala  više politički nego sudski proces, jer se sudi bratu funckionera DPS-a Svetozara Marovića?

Sudovi će dati konačnu odluku u pogledu krivice svih optuženih u predmetu Zavala, zbog čega svi treba da se uzdržimo od komentarisanja nepravosnažnih presuda i sudskih postupaka.

  • Koliko je i od koga do sada  oduzeto nezakonito stečene imovine? Da li su donijete presude? Ko sa tom imovinom  raspolaže? Gdje se uplaćuje novac, ako je oduzet?

 Kada je u pitanju prošireno - trajno oduzimanje imovine, pred Višim sudom u Podgorici završen je postupak u predmetu AMD Budva i izrada odluke je u toku. Takođe, u dva predmeta postupak za trajno oduzimanje je u toku. Pored toga, u dva predmeta donijeta su rješenja o privremenom oduzimanju imovine. Oduzetom imovinskom koristi upravlja Uprava za imovinu koja je po Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću dužna da s istom upravlja na način koji garantuje najveći stepen očuvanja vrijednosti oduzete imovinske koristi, uz najniže troškove. U zavisnosti da li su oduzeta novčana sredstva u eurima, devize i efektivni strani novac ili novčana sredstva dobijena prodajom pokretne ili nepokretne imovine, ista se deponuju kod nadležnog organa Ministarstva finansija ili se oročavaju kod banke u Crnoj Gori kao depozit po viđenju, do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi.

  •   Kako komentarišete izjavu premijera Mila Đukanovića - da će povodom hapšenja u Budvi, rad tužilaštva  testirati  sudovi. Je li to neka vrsta pritiska na sudstvo? 

 Izjave predstavnika drugih grana vlasti ne želim da komentarišem. 

  • Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ranije je kazao da pouzdan partner NATO i EU “ne može da bude  država, gdje kriminal može da prijeti” i gdje  “sudske presude ne mogu da se donesu 10 godina”. 

 Kao i kod zahtjeva da prokomentarišem izjavu predsjednika Vlade, tako ne želim da komentarišem ni izjavu  predsjednika Skupštine.

Milo Đukanović, Ranko Krivokapić Đukanović i Krivokapić
  • Prema podacima Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope,  Crna Gora u prosjeku ima 42,4 sudije na 100.000 stanovnika, dok zapadnoevropske države imaju do 20. U novom Izvještaju o napretku, EK je sugerisala  da smanjimo broj sudija?

 U toku je završna faza implementacije Studije mjerenja složenosti predmeta koja se radi u saradnji s ekspertom Evropske komisije i koja će u konačnom pokazati da li Crna Gora ima veći ili potreban broj sudija. Cijenim da naša država ima dovoljan broj sudija ako se uzme u njihova opterećenost i broj predmeta u radu. Podsjetiću vas da su u prošloj godini sudovi imali u radu 132.945 predmeta, da su završili 97.248, a ostalo je neriješeno 35.697 predmeta. Sudije su bile opterećene prosječno sa po 519,34 predmeta, završili su 379,87  predmeta, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 139,44 ili 4,46 odsto manje u odnosu na 2013. godinu. Dakle, nesumnjivo je da su crnogorske sudije prilično opterećene i da sa postojećim brojem sudija doprinosimo efikasnosti i ažurnosti sudskog sistema, a samim tim i poštovanju prava na pristup pravdi i principa vladavine prava. Otkriću vam da se Studija pokazala uspješnom i da potvrđuje da je postojeći broj sudija u Crnoj Gori dovoljan i da su sudije opeterećene mnogo više od kolega u državama članicama Evropske unije (npr. pet puta više nego sudije u Njemačkoj).

  •  Specijalizovano tijelo Savjeta Evrope koje se bavi korupcijom GRECO, konstatovalo je da Vrhovni sud i  predsjednica Vesna Medenica imaju prevelika ovlašćenja - počev od kontrole sudova do disciplinske odgovornosti sudija.

U Crnoj Gori ne radi više sudija nego što treba, jer su mnogo opeterećenije od kolega u EU

  Zaključak koji spominjete je zapravo mišljenje Evaluacionog tima od troje eksperata koji su bili angažovani od strane GRECO-a da sačine izvještaj o Crnoj Gori, koji su u junu razmatrale države članice. Mišljenje je stav eksperata o nadležnosti Vrhovnog suda i predsjednika, što znači da se u njihovom izvještaju nigdje ne spominje ime Vesne Medenice. Sva ovlašćenja Vrhovnog suda i njegovog predsjednika proizilaze iz Ustava i Zakona o sudovima, koji pravni akti su nedavnim izmjenama usaglašeni sa mišljenjima Venecijanske komisije - tijela Savjeta Evrope.
Budući da su spomenute nadležnosti utemeljene u nacionalnom pravnom poretku, podsjetiću vas da države članice GRECO-a usvajaju Izvještaj i daju preporuke koje svaka država u ostavljenom roku mora da ispuni. Preporuke za Crnu Goru koje su 48 država dale u odnosu na sudije, ne sadrže nijednu zamjerku na rad Vrhovnog suda i njegovog predsjednika,  što znači da u ovom dijelu nije prepoznata nijedna obaveza,  pa samim tim ni potreba za izmjenom Ustava ili zakona. Preporuke GRECO-a su isključivo fokusirane na jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta, disciplinskog sistema i eudkacije sudija o etici i sukobu interesa.

  • U izvještaju Sudskog savjeta  o postignutim rezultatima  sudova za  2014. godinu, između ostalog piše  da je kotorski Osnovni sud u posljednjih deset godina napustilo 20 sudija. Šta je uzrok tome?

Veliki priliv parničnih predmeta i lični zahtjevi za prestankom sudijske funkcije uzrokovanih nedovoljnom spremnošću da se uhvate u koštac sa zahtjevima za pravovremenim i velikim radom,  ali i odlazak u advokaturu i privatni sektor zbog veće zarade, primjetno su evidentni razlozi velikog odliva sudijskog kadra u Osnovnom sudu u Kotoru u protekle dvije decenije. Nadam se da će izborom novih sudija koji su željni znanja i dokazivanja kotorski sud u bliskoj budućnosti dostići punu ažurnost na zadovoljstvo korisnika njegovih usluga. Razlozi zbog čega sudije napuštaju funkciju su lične prirode, potreba da bolje unovče svoje pravničko znanje, ali nerijetko i nastojanje da se izbjegne odgovornost i preduprijedi odluka u već pokrenutom postupku za razrješenje.

Vesna Medenica
  • Sudski savjet je  izrazio neslaganje sa Predlogom zakona o zaradama u javnom sektoru, koje obuhvata i sudove. Konstatovao je u cjelosti neslaganje sa  rješenjima koja navodno odražavaju neravnopravnost sudske vlasti sa ostalim granama vlasti.

 Predlog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pokazao je da je sudijski rad nejednako vrednovan u odnosu na predstavnike drugih grana vlasti. Ako se ima u vidu težina sudijske funkcije, zabrana da sudija vrši drugu javnu funkciju ili profesionalno obavlja drugu djelatnost, onda ćete se složiti da je sudijski rad neravnopravno vrednovan i potcijenjen u odnosu na zaposlene u drugim granama vlasti. Očigledno je da je Predlogom zakona pojedinim članovima skupštinske i vladine administracije dodijeljen veći koeficijent zarade od sudija, što je u uslovima velikih očekivanja i zahtjeva od sudstva nedopustivo.

  • Koliki je budžet crnogorskih sudova za 2016. godinu, a koliko ste novca tražili?

Odobreni budžet za potrošačku jedinicu - Sudstvo, za narednu godinu iznosi 24.281.593,65, što je za nešto više od 12 miliona manje od zahtjeva Sudskog savjeta. To znači da se projektovani planovi i potrebe sudske grane vlasti neće realizovati u punoj mjeri, zbog čega ne možemo biti zadovoljni. Tim prije što su obaveze sudova u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, kao i očekivanja domaće i međunarodne javnosti velike, a na drugoj strani opredijeljena finansijska sredstva za naš nesmetan rad nedovoljna i ograničena.

  • Koliko je sudija sa neriješenim stambenim pitanjem? Da li su zadovoljni platama?

 Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta, 75 sudija koristi pravo na naknadu od 165 eura za plaćanje stanarine. Broj sudija koji nemaju riješeno stambeno pitanje je i veći ako se uzme u obzir činjenica da ima sudija koji i dalje žive sa roditeljima. Rješavanje stambenog pitanja jeste jedan od prioriteta Vrhovnog suda i Sudskog savjeta i vjerujem da ćemo uz podršku izvršne i opštinskih vlasti u skorije vrijeme iznaći način za trajno rješavanje ovog problema. Naime, u planu je izgradnja dvije zgrade čime je za očekivati da će sve sudije sa teritorije  Podgorice riješiti stambeno pitanje. Početak izgradnje zavisiće od tempa obezbjeđenja administrativnih, projektnih i građevinskih uslova. 

Zarade sudija su manje u odnosu na zarade u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti

Zarade sudija jesu veće u odnosu na prosječnu zaradu u državi, ali u uporedbi sa zaradama ostalih predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, njihovih organa, agencija i drugih tijela, sudije ne mogu biti zadovoljne platama jer one nisu ekvivalent težini i ozbiljnosti posla dijeljenja pravde.

  • Novim zakonom o obezbjeđenju crnogorskih sudova predviđeno je da umjesto crnogorske policije, sudove obezbjeđuje profesionalno sudsko obezbjeđenje. Zašto se to još ne primjenjuje?

Novousvojenim zakonom o sudovima obrazuje se Služba za poslove sudskog obezbjeđenja za sve sudove. Razlozi zbog čega zakon do sada nije mogao biti primijenjen jeste potreba sprovođenja postupka izmjene Pravilnika  o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda, obaveza Ministarstva pravde da propiše način izdavanja i obrazac službene legitimacije i izgled uniforme službenika obezbjeđenja, da se izvrši nabavka opreme po tenderskoj proceduri i izvrši prijem u radni odnos službenika obezbjeđenja. Tek sa realizacijom ovih pretpostavki zakon će doživjeti punu primjenu. Zbog navedenog, Vrhovni sud je u međuvremenu sa Ministarstvom unutrašnjih poslova zaključio Sporazum o obezbjeđenju uslova za nesmetan rad sudova i održavanje reda, na osnovu kojeg službenici policije i dalje obezbjeđuju sudove. 

  • Hoće li to dodatno opteretiti budžet sudova?

U Vrhovnom sudu smo zauzeli stav da formiranje Službe ne bi trebalo dodatno da optereti budžet za sudove. Zbog toga smo mišljenja da ekipiranje Službe treba sprovesti kroz preuzimanje zaposlenih u drugim državnim organima, prije svih u MUP-u, s obzirom na uslove koje treba da ispunjavaju zaposleni u Službi za obezbjeđenje. Uspostavljanjem te službe preuzimaju se poslovi koji su do sada pripadali djelokrugu rada MUP-a, zbog čega smatramo da budući pripadnici službe treba da ispunjavaju iste uslove kao i zaposleni koji su do sada obavljali poslove obezbjeđenja, ali i da sljedstveno tome imaju ista ili slična prava. Tu prevashodno mislim na pravo na beneficirani radni staž i da to bude utvrđeno aktom nadležnog organa. Vrlo brzo ćemo znati da li se prihvata takav naš zahtjev. Ukoliko on bude prihvaćen, popuna službe će se izvršiti kroz preuzimanje zaposlenih iz drugih državnih organa, a ako zahtjev ne bude prihvaćen biće raspisan oglas za prijem zaposlenih. Ipak, pored budućeg sudskog obezbjeđenja, zgrade Vrhovnog, Apelacionog i viših sudova i dalje će obezbjeđivati policijski službenici, a saglasno Vladinoj Odluci o određivanju lica i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije iz 2013. godine.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 49

  • Teo123 2 godine i 8 mjeseci
    haaahhhaaaahhh
    • 5
    • 0
  • burek iz berlina 2 godine i 8 mjeseci
    I, iskopa li što? :)
    • 4
    • 0
  • osvetnik 2 godine i 8 mjeseci
    Od oficirke dubrovackog ratista raspjevane Milove ''druzine'' do NATO pesadinca-prasinara!''Evolucija'' je cudo!!!
    • 2
    • 0