navigacija Naslovnica Premium

OPSTRUIRANA PRAVA

1.2.2011 21:39

Ministarstva predjače po nepoštovanju zakona

Prema podacima sa sajta, u 2010. je uvećan broj tužbi, pa je primljenih 3.799, što je 1.454 više u odnosu na prethodnu godinu

Ministarstva predjače po nepoštovanju zakona
Foto: Luka Zeković Autor: Dragana Babović

Tokom prošle godine ministarstva su primijenila novi “izum” za opstrukciju građana koji pokušavaju da ostvare prava u postupcima pred državnim institucijama - jednostavno ne postupaju po zahtjevima.

To je pokazao izvještaj o radu Upravnog suda u prošloj godini koji je objavljen na sajtu tog suda. Državna administracija je, konstatuje se, nezakonito postupala u oko 48 odsto slučajeva:

“Ovu godinu, za razliku od ranijih, karakteriše posebna vrsta nezakonitog ponašanja. To je nepostupanje, odnosno neodlučivanje po zahtjevima fizičkih i pravnih lica, tzv. 'ćutanje administracije'.

Može se reći da se radi o najvećem mogućem stepenu povrede zakona, radi se o ignorisanju podnosilaca zahtjeva, o povredi njihovog ljudskog dostojanstva, ponižavanju.

Ovo se posebno odnosi na:

  • Ministarstvo ekonomije (od 109 riješenih tužbi, ćutali su u vezi sa 97 predmeta),
  • Generalni sekretarijat vlade (od 87 riješenih tužbi, u 74 slučaja),
  • Ministarstvo uređenja prostora (od 361 slučaja, administracija je ćutala u113 slučajeva)
  •  Ministarstvo finansija (od 597, ćutalo se u 124 slučaja)” .

Uvećan broj tužbi

Prema izvještaju za 2009. uglavnom su ista ministarstva imala i najveći procenat ukinutih odluka zbog pogrešne primjene propisa, nakon čega je predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović javno prozvao ministre da bi zbog toga trebalo da odgovaraju ali se i to završilo “ćutanjem administracije” u vladi.

Prema podacima sa sajta, u 2010. je uvećan broj tužbi, pa je primljenih 3.799, što je 1.454 više u odnosu na prethodnu godinu.

“Razloge, prije svega, treba tražiti u činjenici da se, zakonima Sudu daju nove nadležnosti, zatim, da je sve više fizičkih i pravnih lica nezadovoljno odlukama državne i lokalne uprave. Svakako i u činjenici da je sud, dosadašnjim radom “ubijedio”, sve da su osnovni princip u radu suda - princip zakonitosti i princip jednakosti svih”, obrazlažu sudije Upravnog suda.

Dodaje se da je uvećan priliv predmeta uslovio da se uvede vanredni rad za devet mjeseci, koji je doprinio da Sud u odnosu na godišnju normu riješi više za 70 odsto predmeta od predviđenog.

Riješeno je 3.862 predmet,a ostalo je neriješenih oko 1.200 i to su predmeti iz 2010.

“Proteklu godinu karakteriše veliki broj zahtjeva za održavanje usmenih odnosno javnih rasprava. I kvalitet odluka je dobar. Vrhovni sud je od 342 podnijeta Zahtjeva za vanredno preispitivanje presuda Upravnog suda iz 2010. ukinuo 29 odluka ili 8 odsto”, kaže se u izvještaju.

600.000 posjeta na sajtu

Što se tiče javnosti rada suda , konstatuje se da je nastavljena dobra praksa da se fizička i pravna lica unaprijed upoznaju sa ishodom postupka koji bi, evnentualno, pokrenuli u pravnoj situaciji koja je već bila predmet spora i najzad da javnost ima u vidu primjenu principa o jednakosti svih pred sudom.

“Javnost rada suda posebno se manifestovala putem sajta suda i ovaj vid rada prihvaćen je od svih. Na ovo ukazuje podatak da je sajt, za nepune tri godine postojanja, imao više od 600.000 posjeta”, kaže se u informaciji povodom šest godina rada suda.

Može se reći da se radi o najvećem mogućem stepenu povrede zakona, radi se o ignorisanju podnosilaca zahtjeva, o povredi njihovog ljudskog dostojanstva, ponižavanju

Vidjećemo kako će Vlada i parlament postupiti

U izvještaju je dat i osvrt na mišljenje Evropske komisije. Podsjeća se da je u Analitičkom izvještaju koji prati mišljenje o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU ocijenjeno da “Upravni Sud dobro funkcioniše... Međutim, upravno pravo se mora osnažiti, između ostalog i boljim sprovođenjem odluka Upravnog suda.”

“Ovo mišljenje svakako godi, i podstrek je za dalji rad Suda. Ocjena EK da se “upravno pravo mora osnažiti... i boljim sprovođenjem odluka Suda”, ne odnosi se na Upravni sud, iz razloga što sud ne sprovodi svoje odluke. Ovo je obaveza za druge državne organe, prije svega vladu i parlament.

Kako će se postupiti po datoj sugestiji, vidjećemo. U svakom slučaju to je pitanje iz domena odgovornosi rada organa, odnosno odgovornosti starješine za rad organa kojim rukovodi”.

Ministarstvo ekonomije prepoznalo problem

Povodom statistike Upravnog suda,iz Ministarstva ekonomije “Vijestima” je saopšteno da su”prepoznali problem”.

Pojašnjava se da je ministarstvo preuzimanjem poslova Agencije za prestruktiranje privrede Crne Gore i strana ulaganja koji se odnose na privatizaciju, pored redovnih aktivnosti, bilo dodatno izloženo velikom broju zahtjeva koji se odnose na ovu materiju i koji su dostavljeni za izvještajni period.

“Sve ovo, uz organizacione probleme privremenog tipa dovelo je do toga da jedan broj predmeta nije riješen u predviđenim rokovima što će se prevazići u najkraćem roku u narednom periodu, obezbjeđivanjem kadrovskih rješenja i jačanjem kapaciteta ministarstva povodom ovog pitanja kako bi se adekvatnog odgovorilo na predmetne zahtjeve”, rekla je portparol ministarstva Draženka Božović.

Iz Vlade je „Vijestima“ rečeno da će naknadno saopštiti kako će rješavati taj problem, kao i da će dostaviti odgovore Generalnog sekreterijata koje prednjači kada je u pitanju “ćutanje administracije”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.