navigacija Naslovnica Premium

PREDLOG VLADI ZA BOLJE PUNJENJE BUDŽETA

1.3.2017 18:44

MMF traži veće poreze: Poskupjeli bi struja, voda, hljeb, ljekovi...

MMF predlaže i povećanje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, povećanje tarife za vodu i odlaganje smeća i povećanje naplate poreza na nepokretnosti

MMF traži veće poreze: Poskupjeli bi struja, voda, hljeb, ljekovi... (Ilustracija)
Marija Mirjačić
Foto: Shutterstock.com Autor: Marija Mirjačić

Međunarodni monetarni fond (MMF) u cilju postavljanja javnih finansija na održivim temeljima predložio je Vladi dalje smanjenje zarada u javnom sektoru, uvođenje poreza na dohodak i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje  penzionerima koji imaju visoka primanja, kao i uvođenje akcize na ugalj koja bi se odrazila na povećanje cijena električne energije.

MMF predlaže i povećanje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, povećanje tarife za vodu i odlaganje smeća i povećanje naplate poreza na nepokretnosti.

Predlog je i da se poveća niža stopa PDV -a( sedam odsto) na polovinu standardne stope (9,5 odsto) i da se PDV na hotelske usluge i usluge u marinama  bi da se oporezuju standardnom stopom,drugim riječima, da se se umjesto sedam odsto te usluge oporezuju sa 19 odsto. Niža stopa PDV-a od 7 odsto sada važi za osnovne životne namirnice (hljeb, mlijeko...), kao i za većinu ljekova, knjige, udžbenike...

MMF preporučuje da se viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica poveća na 13 procenata i da se produži njeno važenje do 2022.

"Ove preporuke su više od potrebnog. To su opcije koje su po našem mišljenju najprimjerenije, a Vlada treba da odluči koje će od tih mjera primijeniti", kazao je danas na konferenciji za novinare šef misije MMF-a za Crnu Goru Martin Petri.

MMF je imao zajedničku konferenciju sa  guvernerom Centralne banke Radojem Žugićem i ministrom finasija Darkom Radunovićem.

MMF je ocijenio da su nepovoljni fiskalni događaji u 2016. pogoršali  fiskalne izglede i smanjili budući investicioni kapacitet države.

MMF Centralna banka

"Ovo će nepovoljno uticati na rast, uprkos određenim pozitivnim efektima autoputa. Nadležni organi prepoznaju potrebu za snažnim fiskalnim prilagođavanjem kako bi se ograničilo projektovano povećanje javnog duga i kako bi se javne finansije postavile na održivim temeljima. Budžet za 2017. važan je prvi korak u rješavanju fiskalnih izazova i smanjiće budžetski deficit bez autoputa. Nadležni organi su već identifikovali neke srednjoročne mjere, a dodatne mjere će biti objavljene kao dio fiskalne strategije u drugom kvartalu 2017. godine", navodi se u završnoj izjavi misije MMF -a. 

Petri je objasnio da su veći izazovi na fiskalnoj, nego na finaNsijskoj strani, da je deficit visok zbog izgradnje autoputa i da je u prošloj godini bilo odluka koje su uticale na finaNsije, a posebno Zakon o naknadama za majke sa troje i više djece.  

"Javni dug će zbog deficita nastaviti da se povećava i dostići ce vrhunac 2019. godine. Sagledavamo nivo duga uključujući i garnacije i to će biti nešto malo ispod 90 odsto, a ispod 85 odsto bez garancija. To je visok nivo duga za zemlju nivoa razvoja kao što je Crna Gora. Zabrinuti smo za sposobnost Vlade da to finansira", istakao je Petri.

Martin Petri Martin Petri

On je kazao da je Vlada svjesna svih izazova i da je kroz ovogodišnji budžet preduzele značajne mjere, te da je najavila napore da deficit stavi pod kontrolu.

"U naredne tri do četiri godine trebala bi da preduzme mjere koje bi u neto efektu dale doprinos od oko dva odsto BDP-a. Naše preporuke, ako bi se primjenile bi osigurale održivost javnih finansija i smanjile nivo duga sa garancijama na 60 odsto u periodu od 2026. do 2028. godine” objasnio je Petri.  

Procjena MMF-a je da će u narendih pet godina prosječni rast mogao biti po stopi od tri odsto.

Ministar finasija Darko Radunović je kazao da su postigli visok stepen saglasnosti u stavovima sa MMF-om, kao i da sada ne može da se izjasni o preporukama MMF-a. Radunović je objasnio da se one moraju pažljivo analizirati i da će stav Vlade biti poznat do kraja drugog kvartala kada mora da se donese Fiskalna strategija.

"Fiskalna strategija će biti predmet pažnje MMF-a. Moraju se stvoriti pretpostavke da se poveća fiskalna stabilnosti. Mjere koje predlaže MMF su mnogo šire nego što bi ih prihvatili i svaka treba da se analizira i da se vidi koje su posljedice po budžet. Osjetljive su mjere koje bi opteretile građane i moraju se sa pažnjom praviti analize. Sad nije etrenutak da se o tome izjasnimo” kazao je Radunović.

MMF Centralna banka

Ministar je kazao da nisu razrađivali detalje aranžmana sa MMF-om, ali da on postoji kao opcija.

"Ne isključujem mogućnost da može biti, ali se nadam da neće biti potreban", naglasio je ministar. 

MMF je u zaključcima naveo da su saglasni sa preporukama Svjetske banke da se poveća umanjenje (penali) za prijevremeno penzionisanje, ukine mogućnost penzionisanja sa 40 godina staža, smanji period prijevremenog penzionisanja na dvije godine i da se doprinosi za beneficirani staž učine aktuarski pravičnijim.

"Iako će autoput donijeti neke ekonomske benefite, njegov vrlo visok trošak će ograničiti mogućnost države da sprovodi druge važne investicije i izložiće ekonomiju rizicima", ocjena je MMF -a

MMF procjenjuje se da je realni ekonomski rast u 2016. godini bio 2,4 procenta, što je niže od očekivanog koji je bio 3,6 odsto, djelimično zbog kašnjenja projekta autoputa.

MMF projektuje da će ekonomija u ovoj godini rasti 3,2 odsto što odražava efekat pozitivne tražnje autoputa i drugih privatnih investicija

Radunović: Odluka o smanjenju naknada majkama neće biti promijenjena

Stav MMF -a je da naknadu za majke treba promijeniti na takav način da se majkama koje su napustile svoja radna mjesta da kompenzacija koja bi bila takva da ih ohrabri da se ponovo uključe u radnu snagu. 

Majke koje su prije toga bile nezaposlene, ili penzionisane, trebalo bi da se vrate u sistem socijalne zaštite (i da budu predment imovinskog cenzusa), ili u penzioni sistem, mada bi im se za izračuvanje penzije mogla dodijeliti jedna dodatna godina staža.

"Istovremeno, trebalo bi promijeniti sistem socijalne zaštite kako bi bio bolje usmjeren na osjetljive djelove stanovništva. Rashodi za socijalnu zaštitu su značajni, ali trenutno nisu dobro usmjereni i pružaju destimulanse za uključivanje na tržište rada", ocjena je MMF-a.

Radunović je kazao da razumije stav majki, ali da se ne može promijentit odluka o smanjenju naknada zbog stanja u budžetu.

"Iznos koji izdvajamo za socijalna davanja je veliki. Imamo novac da po smanjenom iznosu finasiramo naknade u 2017. godini, a u međuvremenu ćemo raditi novi set socijalnih davanja", rekao je Radunović.

Žugić: U bankarskom sektoru slabost visok nivo loših kredita

MMF smatra da treba da se posebno obrate pažnju kod praćenja prijetnji po finansijsku stabilnost, u odsustvu instrumenata monetarne politike i s obzirom na ograničeni fiskalni prostor.

"U procesu ušteda na fiskalnoj strani, profitabilnost banaka mogla bi da trpi i CBCG trebalo bi pažljivo da prati potencijalni uticaj na pojedinačne banke i na sistem. Banke koje nemaju pristup finansiranju u slučaju hitne potrebe trebalo bi da budu pod posebnom pažnjom. Nadležni organi su u postupku izrade zakona o sanaciji banaka, gdje bi se okretanje podršci iz javnih finansija uzelo u razmatranje samo nakon što se otpišu akcionarski kapital, hibridni kapital i subordinisani dugovi” stav je MMF -a.

Žugić je kazao da je u bankarskom sektoru i dalje slabost visok nivo loših kredita, iako su oni smanjeni u prethodnom periodu za više od 25 odsto.

"Slabost je relativno visok nivo kamatnih stopa, iako su na istorijskom minimumu. Smanjena je i kreditna aktivnost banaka, iako se javlja rast podrške privatnom sektoru oko pet odsto. Očekujemo da će se nastaviti rast u budućem periodu", kazao je Žugić.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (16 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 126

  • gle čuda 1 godinu i 8 mjeseci
    Mene je ova kvazidržava već dotukla i spreman bi bio kad bi mogao sutra da je napustim i nikad više da se prema njoj ne okrenem.Takvo asocijalno društvo kod čovjeka izaziva još samo prezir i nikakvo zlo od njega mi nije više strano i za očekivati je.Od 2006 slavne godine primanja su zacementirana na 200-300€ i više od pola stanovništva je dotaklo dno.
    ( 1 )
    • 13
    • 0
    gle čuda 1.3.2017 20:15
    P.S; i nažalost sretan je onaj kome je dozvoljeno da zaradi tih 200-300€ jer i pravo na rad nam je iskračen.Pitao bi DrPS-ovce, da li oni znaju da je u EU struja ,voda uz smještaj i hranu osnovna životna potreba koja se ne smije uskratiti čovjeku,a vi kvaziljudi kao ono težite EU.
    • 9
    • 0
  • Pozoriste u drzavi 1 godinu i 8 mjeseci
    draganr---Nije MMF kriv zbog toga sto nasa Vlada vodi losu ekonomsku politiku. Nije MMF kriv sto su u Vladi i ministarstvima zaposleni partijski cinovnici kojima je posao da kupuju glasove za rezim. Nijer MMF zaposlio na mjesto sefa kabineta ministra rada i socijalnog staranja, Sandru Krivokapic koja je preko 20 godina studirala i jos fakultet normalno nije zavrsila, nego ju je DPS zaposlio. A ona platu dobija od drzavnog novca. Takvih imas na hiljade.
    • 11
    • 0
  • gle čuda 1 godinu i 8 mjeseci
    P.S; i nažalost sretan je onaj kome je dozvoljeno da zaradi tih 200-300€ jer i pravo na rad nam je iskračen.Pitao bi DrPS-ovce, da li oni znaju da je u EU struja ,voda uz smještaj i hranu osnovna životna potreba koja se ne smije uskratiti čovjeku,a vi kvaziljudi kao ono težite EU.
    • 9
    • 0