navigacija Naslovnica Premium

TVRDE DA SE TRUDE, ALI...

8.11.2018 14:15

MUP ne zna kako da nađe batinaše jer su bili maskirani

Iz MUP-a tvrde da traže policajce koji su se ogriješili o zakon, ali konstatuju da im taj posao teško ide. Aleksandar Zeković tvrdi da napore tužilaštva u tom poslu podriva i opstruira odsustvo profesionalne i političke odgovornosti u vrhu policije

MUP ne zna kako da nađe batinaše jer su bili maskirani Policija tokom protesta 2015. godine (ilustracija)
Foto: Boris Pejović Autori: Mila Radulović, Danilo Mihajlović

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da pokušavaju da utvrde ko su policajci koji su tokom oktobarskih protesta 2015. godine nezakonito tukli građane, ali i konstatovali da im taj posao teško ide - jer su ovi bili maskirani.

"Povodom prijava oštećenih koji su naveli da su zadobili tjelesne povrede od strane službenika policije, formiran je i određeni broj predmeta, koji su procesuirani Tužilaštvu. U svim predmetima preduzete su i preduzimaju se brojne dokazne radnje, međutim, usljed okolnosti u kojima su policijski službenici bili opremljeni šljemovima i maskama, to je veoma teško utvrditi identitet istih, kako bi se nakon toga utvrdila i eventualna individualna odgovornost”, saopšteno je iz ministarstva kojim rukovodi Mevludin Nuhodžić.

JWPlayer video mesto

Iz njegovog kabineta u martu su najavili da će na djelovima uniforme Specijalne antiterorističke jedinice i Posebne jedinice policije biti natpisi od kombinacije slova i/ili brojeva koji će služiti za identifikaciju službenika, ali to još nije realizovano.

policija DF protest

Ustavni sud utvrdio da je bilo policijske torture u tri slučaja tokom oktobarskih protesta 2015. godine i obevezao MUP, Upravu policije i Vrhovno državno tužilaštvo da hitno i detaljno istraže događaj i utvrde počinioce i obavijeste ih šta su učinili...
Uprkos tome, nasilnici u uniformama nisu identifikovani.

Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković, rekao je “Vijestima” da je odluke suda najprije doživio kao početak kraja partijske države, ali da se brzo nakon toga razočarao.

JWPlayer video mesto

“Odluke Ustavnog suda početno sam doživio kao početak kraja partijske države - uz jasnu poruku da se državni servisi, uključujući i policiju, moraju razvijati u skladu sa vladavinom prava. Ohrabrila nas je sve činjenica da su napokon takvi zahtjevi došli sa domaćeg terena i to od ključne nacionalne pravne institucije. 

Međutim, ubrzo je uslijedilo razočaranje demokratske javnosti uz jasnu poruku da su institucije strogo kontrolisane i podređene interesima i planovima centara moći. Vjerovatno je bila i zabluda očekivati tako nešto imaju i vidu ukupne demokratske potencijale našeg sistema”, rekao je Zeković.

policija DF protest

On je podsjetio da Savjet za građansku kontrolu rada policije kontinuirano ukazuje da aktuelna policijska kultura i međusobni odnosi u policiji, u potpunosti ograničavaju efikasnost svih nadzora, kontrola i istraga prekoračenja policijskih ovlašćenja.

“Blagovremeno smo primijetili da svi se predmeti u kojima je evidentirano prekomjerno i neopravdano policijsko postupanje na štetu građana, svode na osnovnu konstataciju tužilaštva - Do danas izvršilac nije identifikovan. 

JWPlayer video mesto

To znači da policija nije u stanju da izvrši osnovnu funkciju otkrivanja krivičnih djela i njihovih izvršilaca, čime dalje onemogućava tužioca da pristupu odgovarajućem gonjenju. Postojeća policijska kultura, koja opstaje i nagrađuje se na različite načine, u potpunosti je blokirala rad i rezultate tužilaštva”, saopštio je Zeković.

Na pitanje - kakvu poruku šalje država ignorisanjem odluke Ustavnog suda, Zeković je ocijenio da je posrijedi zloupotreba policije i politička odluka na najvišem nivou: da se ne otkrije identitet kompromitovanih policajaca.

policija DF protest

“Napore tužilaštva i očekivanja kompletne demokratske javnosti potpuno podriva i opstruira i odsustvo profesionalne i političke odgovornosti u vrhu policije. Odluke Ustavnog suda jasno ukazuju da konačno otpočne sređivanje stanja u policiji. Ukoliko se žele postići dugoročni i održivi rezultati, i graditi efikasan građanski servis, onda je neophodno započeti proces demontaže i napuštanja aktuelne policijske kulture. Savjet za građansku kontrolu rada policije u tome vidi put daljeg razvoja policije”, rekao je Zeković.

Jedan od sudija Ustavnog suda tražio je da ta institucija obaveže Vladu - da sprovede njihove odluke u tom slučaju, ali je taj predlog odbijen uprkos zakonskoj mogućnosti.

JWPlayer video mesto

“Ustavni sud je trebalo i mora da pokaže odlučniji i proaktivniji pristup prema poštovanju svojih odluka. Nezainteresovanost da osiguraju punu zaštitu Ustava dovodi u pitanje njihovu nezavisnost i demokratski karakter države”, rekao je Zeković.

Ustavni sud je krajem juna 2017. godine usvojio ustavnu žalbu Akcije za ljudska prava - zbog nedjelotvorne istrage policijske torture u Ulici Miljana Vukova u centru glavnog grada, nakon razbijanja protesta Demokratskog fronta 24. oktobra 2015.

Obavezali su podgoričko tužilaštvo da u roku od tri mjeseca sprovede brzu i efikasnu istragu o prebijanju i nečovječnom ponašanju prema Momčilu Baraninu i Branimiru Vukčeviću - kojima su policajci tada bez povoda naredili da legnu na zemlju, a zatim ih tukli i čizmamam po tijelu, i da ih obavijeste o rezultatima.

JWPlayer video mesto

Žalbom je od Ustavnog suda zatraženo da utvrdi da su državni organi prekršili apsolutnu zabranu mučenja i drugog zlostavljanja, posebno u odnosu na propust da sprovedu djelotvornu istragu i da naredi preduzimanje potrebnih radnji.

Neposredno nakon toga, isti sud usvojio je i drugu žalbu - da je policija počinila isto krivično djelo u slučaju Miodraga Martinovića.

JWPlayer video mesto

Više pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice u noći 24. oktobra zaustavili su njegov automobil i brutalno ga pretukli, nakon čega je završio u bolnici sa teškim tjelesnim povredama. Njegovo vozilo tada je demolirano.

policija DF protest

Snimci prebijanja pojavili su se na internetu, pa su dvojica pripadnika te policijske jedinice pod pritiskom javnosti priznala da su učestvovala u zvjerskom batinanju sportiste i prvostepeno su osuđeni na po godinu i pet mjeseci zatvora.

Njihov tadašnji šef jedinice Radosav Lješković nije želio da otkrije ko su policajci koji su tukli građane, pravdajući da ih ne može poznati dok nose maske.

Zbog njegovog stava, podgoričko Osnovno tužilaštvo bilo je primorano da analizira DNK uzorke da bi otkrili počinioce, jer je komandant ćutao.

Na kraju, i on je osuđen na pet mjeseci zatvora zbog prikrivanja pripadnika policijske jedinice kojom je rukovodio, a koji su tukli građane oktobra 2015.

Sudije Ustavnog suda su utvrdile da je u oba slučaja bilo nečovječnog postupanja.

U praksi Evropskog suda postoji i mogućnost da zbog nedjelotvorne istrage bude kažnjena i država, pa u Ustavnom sudu postoji bojazan da bi se to moglo desiti povodom tri pritužbe HRA.

"Otkrili smo sve koje smo mogli"

Iz MUP-a su saopštili da su povodom događaja od oktobra 2015. godine, pokrenuti krivični postupci protiv tri policijska službenika, od kojih je jedan pravosnažno okončan, a dva su u završnoj fazi.

"Odjeljenje za unutrašnju kontrolu MUP-a ispitivalo je zakonitost postupanja policijskih službenika u 14 slučajeva zbog prekomjerne upotrebe sile, od čega su u četiri slučaja izvještaji o izvršenim kontrolama dostavljeni nadležnom državnom tužilaštvu na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje, u pet slučajeva je kontatovano da je prethodno tužilaštvo započelo provjere, dok je u preostalih pet slučajeva, nakon sprovedenih postupaka unutrašnje kontrole i obavljenih konsultacija sa nadležnim tužilaštvom, konstatovano da u četiri slučaja u postupanju policijskih službenika nema elemenata krivičnog djela, dok je u jednom slučaju utvrđeno da nema osnova za dalje postupanje unutrašnje kontrole policije. Znači, svi policijski službenici koji su mogli da se otkriju i identifikuju, procesuirani su nadležnim organima", saopšteno je "Vijestima" iz te institucije.

Program za pravedna i prijateljska poravnanja

Zeković je rekao da Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio poziv i preporuku MUP-u da se razmotri uspostavljanje posebnog programa za takozvana pravedna i prijateljska poravnanja, iz kojeg bi se osigurala brža i kvalitetnija zaštita ljudskih prava građana, ali i policijskog integritreta.

Aleksandar Zeković

“Savjet je ocijenio da bi to mogla da bude i konkretna aktivna mjera za ispravljanje povreda ljudskih prava i zaštitu i dalji razvoj policijskog integriteta. Poznato je da je naknada štete regulisana zakonom, ali je na Savjetu za građansku kontrolu rada policije često diskutovano koliko je važno da se posljedice kompromitovanog policijskog postupanja što prije zaustave i otklone kako po integritet građanina tako i Policije u cjelini”. Podsjetio je da godinama traju postupci u kojima žrtve pokušavaju ostvariti pravo na materijalnu odštetu i moralnu rehabilitaciju.

“U toj borbi za svoja prava žrtve se ponovo viktimizuju, a samo pravo obesmišljava i često odlukom suda bude i uskraćeno. Sve to vrijeme ti predmeti su i javno eksponirani što kontinuirano podsjeća javnost na problematizovane policijske operacije i aktivnosti. Kroz uspostavljanje programa, rezervisanja određenog novčanog iznosa u državnom budžetu, pomoglo bi da se ne vode dugotrajni sudski postupci, koji i povećavaju troškove kako za žrtvu tako i za državu, a reakcija Vlade bila bi brža i djelotvornija, a sporazum između MUP i građanina, kojem je policija povrijedila prava i slobode, zaključivao bi se na osnovu prethodnog mišljenja i nalaza nadzornih tijela MUP Crne Gore, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ukoliko ponuđena naknada za građanina nije zadovoljavajuća preostaje mu zaštita prava sudskim putem. Program je važan zbog građana koji nijesu u prilici, iz različitih razloga i barijera da pokrenu postupak (siromaštvo i socijalni status, nepoznavanje pravnih procedura i sistema, strah od policijskih službenika koji su i dalje u aktivnoj službi, nedovoljno povjerenje u dostupnost pravde). Program osim što suštinski i na vrijeme čuva i štiti policijski integritet i potvrđuje riješenost Države da efikasno štiti ljudska prava i slobode i otklanja posljedice povreda nastalih postupanjem policije on je i u ekonomskom interesu države. Pravni osnov za obeštećenja postoji kroz naša ustavna i zakonska rješenja jer je odgovornost državnih organa za štetne posljedice nastale tokom vršenja svojih javnih funkcija”, objasnio je Zeković.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 27

  • Minjo_pobratim 4 dana i 14 sata
    nista ... sledeci protest svi pod maskama .... maskebal pred skupstinu ... hahahah
    • 16
    • 0
  • ĐeSiAdmine 4 dana i 13 sata
    Da nije bilo slucajnog snimka brutalnog ubistva u pokušaju Mija M. od strane 16 pripadnika SAJa, Katnić bi ga optužio za pokusaj ubistva SAJ pripadnika i jos 10 krivicnih dijela ...1/1 !
    • 15
    • 0
  • VranacPg 4 dana i 14 sata
    Od koga se oni kriju tj maskiraju i zasto? Da bi radili to,upravo.I prolazili nekaznjeno jer su neprepoznatljivi,ako se nesto otme kontroli.
    • 14
    • 0