navigacija Naslovnica Premium

NA ZAVRŠNOJ JAVNOJ RASPRAVI PORUČENO:

14.8.2018 14:38

"Nacrt Prostornog plana posebne namjene NP Skadarsko jezero sadrži detaljan koncept razvoja Riječke nahije"

“Uloga Prijestonice jeste da predloži i podrži kvalitetne predloge, dok je na Ministarstvu održivog razvoja i turizma i na obrađivačima planova odgovornost uspješne izrade ovog planskog dokumenta”, navodi se u saopštenju Prijestonice

"Nacrt Prostornog plana posebne namjene NP Skadarsko jezero sadrži detaljan koncept razvoja Riječke nahije" NP Skadarsko jezero
Foto: NPCG Autor: MINA business

Nacrt Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero sadrži detaljan koncept turističkog, kulturnog i poljoprivrednog razvoja Riječke nahije, a prepoznati su potencijali za razvoj rekreativnog i vjerskog turizma, saopšteno je na završnoj javnoj raspravi u Prijestonici Cetinje.

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Centra za urbanizam i arhitekturu su na zahtjev Prijestonice Cetinje predstavili građanima mogućnosti zaštite i valorizacije prirodnih potencijala ovog područja.

“Uloga Prijestonice jeste da predloži i podrži kvalitetne predloge, dok je na Ministarstvu održivog razvoja i turizma i na obrađivačima planova odgovornost uspješne izrade ovog planskog dokumenta”, navodi se u saopštenju Prijestonice.

Planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici, Ksenija Vukmanović kazala je da je osnovni cilj izrade Plana, za period do 2025. godine, da se kroz reviziju važećeg Prostornog plana iz 1999. godine stvore formalne i planske pretpostavke za razvoj i uređenje prostora Skadarskog jezera u skladu sa opredjeljenjima i principima održivog razvoja.

“U odabranom scenariju održivog razvoja, prirodna osnova i dalje će biti od ključnog značaja za razvoj Nacionalnog parka i na njoj će se temeljiti koncept razvoja i valorizacije područja”, navela je Vukmanović.

Ona je objasnila da je uspostavljeno nekoliko nivoa zaštite prostora Skadarskog jezera, a da područje Riječke nahije pripada drugom i trećem stepenu zaštite.

„Područje koje pripada Prijestonici Cetinje je definisano kao obalni predio Riječke nahije sa četiri područja karaktera predjela sa određenim stepenom zaštite koji su bili dalji osnov za formiranje koncepta razvoja. Drugi stepen zaštite uspostavljen je na dijelu ribljeg staništa Karučko oko, u smislu očuvanja autohtonih vrsta, a na teritoriji Prijestonice zaštićeno je i nekoliko pećina. Ostali dio pripada režimu trećeg stepena zaštite“, kazala je Vukmanović.

Prema njenim riječima, razvoj turizma, poljoprivrede, ribarstva ključni su segmenti u daljem privrednom razvoju kraja, a u funkciji valorizacije prirodnog i kulturnog nasljeđa.

„Razvoj poljoprivrede i ribarstva u velikoj mjeri ostaje oslonac egzistencije stanovništva u NP Skadarsko jezero i u zaštitnoj zoni. Kao segmenti poljoprivednog razvoja na teritoriji Riječke nahije prepoznati su vinogradarstvo i vinarstvo, prvenstveno u zoni Rijeke Crnojevića, Drušića i Rvaša, voćarstvo i maslinarstvo, prikupljanje ljekovitog bilja, pčelarstvo, stočarstvo i kozarstvo, ali i razvoj organske poljoprivrede”, navela je Vukmanović.

Prema njenim riječima, Skadarsko jezero je važna regija za ribarstvo, pa je u predjelu Riječke nahije predložena izgradnja pijace za prodaju poljoprivrednih proizvoda i ribe na Rijeci Crnojevića i sezonske pijace za prodaju ribe na Karuču.

Ona je dodala da je dokumentom predviđena zaštita kulturno-istorijske baštine i dobara, potencijalnih arheoloških lokaliteta u Nacionalnom parku i zaštitnoj zoni.

Nacrtom plana date su smjernice za razvoj turizma na kompletnom prostoru Nacionalnog parka i u pojedinim cjelinama, a prepoznati su potencijali za razvoj eko turizma, edukativno-istraživačkog, ribolovnog, rekreativnog, izletničkog, vjerskog, kulturnog turizma.

Da bi priča o valorizijacija ovog područja zaživjela, neophodna je dobra putna infrastruktura, a Vukmanović je kazala da su predviđene intervencije u drumskom, jezerskom i željezničkom saobraćaju.

„To podrazumijeva utvrđivanje trase autoputa Bar-Boljare - povezivanje sa trasom brze saobraćajnice, održavanje i sanaciju svih magistralnih i regionalnih puteva, posebno Virpazar-Ostros, sanaciju i dogradnju mreže lokalnih puteva, uvođenje parkinga, poboljšanje javnog prevoza, uspostavljanje plovnih puteva, izgradnju kapiceta za međunarodni putnički jezerski saobraćaj i kasnije otvaranje plovnog puta Skadarsko jezero - Jadransko more“, kazala je Vukmanović.

Direktor Centra za urbanizam i arhitekturu, Predrag Babić osvrnuo se na temu koja je proteklih dana izazvala najveću pažnju javnosti – izgradnju Porto Skadar Lake-a. Kompanija Montenegro rizort, koja gradi ovo odmaralište, zabrinuta je zbog predloženih rješenja Nacrta prostornog plana, kojim je, kako je saopštio njen predsjednik Lionel Sonigo, planirano svođenje projekta na deset do 20 odsto planirane zone.

Babić je objasnio da je državna studija lokacije (DSL) Mihailovići urađena 2014. godine i da su je u Planu tretirali kao stečenu obavezu.

„Samim tim ovaj Plan niti poništava važenje tog DSL-a, niti ga oživljava, jednostavno ne produžava stečene obaveze koje su DSL-om dodijeljene. Investitor je bio dužan da u roku od tri godine od donošenja ovog planskog dokumenta, pribavi dokumentaciju neophodnu za izdavanje građevinske dozvole. U protivnom, postupkom izmjene i dopune DSL-a izvršiće se prenamjena prostora”, rekao je Babić.

On je dodao da ne znaju da li je investitor ispunio taj uslov, a same aktivnosti na terenu ne ukazuju na intenzivnu gradnju koja bi nagovijestila realizaciju projekta u predviđenom roku i nijesu ga mogli prepoznati kao generator razvoja turizma i na tom prostoru.

Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene NP Skadarsko jezero trajala je 20 dana, a građani su za to vrijeme mogli da podnose prijedloge i sugestije. Osim na Cetinju o tom dokumentu govorilo se u Podgorici i u Baru.

Usvajanje Plana očekuje se u oktobru.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Starinac 1 mjesec i 1 nedelja
    CG je postala prava virtuelna država, takvi su joj i planovi, ali i medijski izveštaji. Agitprop bi bio oduševljen potencijalima nasljednika svojih učenika. U tekstu se ne pominje ni riječ o javnoj raspravi, nezadovoljstvu mještana planom, sadašnjošću ali i "planskom" budućnošću jezera, a posebno njegovih stanovnika. Sve sami hvalospjevi, da se čovjeku smuči dok pročita tekst do kraja, ako uspije.
    • 1
    • 0
  • serdar90 1 mjesec i 1 nedelja
    Manje price, vise rada krenite od ribljeg fonda..! Dzaba vam putevi kad nema Krapa iskorijenite struju i korumpirane lovocuvare..!!!!
    • 2
    • 0