navigacija Naslovnica Premium

UM DA SIJA?

1.12.2013 12:34

Naučnici testiraju hemikalije koje mogu izbrisati sjećanja

Naučnici se nadaju da bi ovo istraživanje jednog dana moglo pomoći da se formiraju medicinski tretmani

Naučnici testiraju hemikalije koje mogu izbrisati sjećanja
Foto: Shutterstock Autor: Nina Vujačić

Ako vjerujete da je radnja filma “Vječni sjaj besprekornog uma” romantična fantazija i da je samo u filmskoj priči moguće selektivno izbrisati pamćenje, nauka bi vas mogla demantovati. Nadrealistička dosjetka "Jednog dana dobiješ pismo u kome stoji da te je neka osoba izbrisala iz svog sjećanja", sve je bliža realnosti.

Naučnici testiraju hemikalije koje mogu izbrisati, pa čak i ponovno “ispisati” stresne ili uspomene vezane za pretrpljeni strah. Potencijalno štetna sjećanja na traumatične incidente mogu formirati uspomene koje oblikuju život osobe.

Naučnici se nadaju da bi ovo istraživanje jednog dana moglo pomoći da se formiraju medicinski tretmani za ljude koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) ili se bore sa zavisnošću.

Kako bi dokazali nepouzdanost pamćenja, istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu zatražili su od odraslih dobrovoljaca da odgovore na anketu u vezi sa njihovim navikama vezanim za ishranu ili piće prije 16. godine. Nakon nedjelju dana, ispitanicima je predata analiza njihovih odgovora u kojoj su bili i lažni navodi da su bolovali nakon konzumiranja ruma ili votke u tinejdžerskom dobu.

Jedan od pet učesnika ispitivanja ne samo da nije uočio proturenu laž, već je prizvao i lažna sjećanja o “incidentu” i rekao da je nakon “bolesti” imao manje poleta kada je u pitanju ispijanje alkohola. “Studije kao što je ova mogu pomoći da se potraže drugi mogući tretmani za mentalne zdravstvene probleme”, navodi časopis “Popular Science”.

Prema časopisu, PTSP i poremećaji zavisnosti vezani su za uspomene koje mogu izazvati problematična ponašanja, kao što su žudnje uzrokovane samo gledanjem pribora za konzumiranje droga ili osjećaj užasnog straha od slušanja glasnih zvukova. Studije su do sada otkrile hemijske spojeve koji su bili efektivni ​​u redukovanju i brisanju sjećanja miševa, što je dovelo do toga da se istraživači zapitaju da li će isti spojevi biti djelotvorni i na ljudima.

U junu, istraživanje Univerziteta Emori u Džordžiji otkrilo je da lijek koji se koristi za liječenje PTSP-a, SR- 8993 , zapravo djeluje i u slučaju sprečavanja pojave uspomena vezanih za strah kod miševa. Glodari su bili svezani na drvenoj ploči dva sata i nisu bili u mogućnosti da se pomjeraju. Stres izazvan tim iskustvom stvorio je pojačan osjećaj straha kao onaj koji su iskusili ljudi sa PTSP-om. Međutim, miševi kojima je dat SR- 8993 imali su manju mogućnost da osjećaju veći strah nakon događaja.

U zasebnoj studiji, istraživači su otkrili da bi lijek “latrunculin A”, mogao “ izbrisati” sjećanja na događaj danima nakon što se dogodio. Miševi su obučeni da konzumiraju metamfetamin u vizuelno prepoznatljivoj senzornoj sobi ispunjenoj različitim mirisima. Glodari kojima je ubrizgan “latrunculin A” dva dana kasnije, kada su vraćeni u isto okruženje, nisu tražili metamfetamin, ali su ostali glodari to učinili. 

Naučnici se sada nadaju da će nastavak istraživanja objasniti kako neuroni mozga kodiraju svako sjećanje

U julu, ekipa sa Instituta za tehnologiju iz Masačusetsa je sprovela istraživanje koje je pokazalo da pojedinačna sjećanja miševa ostavljaju prepoznatljive molekularne potpise u hipokampusu mozga. Tim je stvorio miša genetskim inženjeringom, tako da njegove ćelije hipokampusa budu označene proteinom kada se aktiviraju, a koje bi istraživači mogli da “uključe” kasnije. Miš je bio stavljen u nepoznat kavez na jedan dan prije nego što je premješten u značajno različit kavez koji je bio namirisan i imao je crne zidove.

U isto vrijeme, priredili su mu neugodan šok i prebacili se na obilježavanja proteina da bi kratko aktivirali ćelije koje su ”radile” u starom kavezu. Kada su stavili miša nazad u stari kavez, zaledio se kao da se plaši, što ukazuje na lažna sjećanja da je tu bio “šokiran”.

Naučnici se sada nadaju da će nastavak istraživanja objasniti kako neuroni mozga kodiraju svako sjećanje i na taj način osigurati bolje tretmane za ljude izmučene traumatskim sjećanjima.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 9

  • neiskreni_glupson 4 godine i 9 mjeseci
    pamćenje je OSJEĆAJ života....tako da je i najlošije iskustvo u životu od neprocjenjive važnosti za nas.....a ovo što oni rade ja ne mogu da shvatim?! Stekao sam utisak da ovaj svijet hoće po svaku cijenu i ne birajući načine da nas liši zdravog razuma!
    • 0
    • 0
  • Kimoza 4 godine i 9 mjeseci
    Eternal sunshine of the spotless mind,sjajan film.
    • 0
    • 0
  • Александар Кузњецов 4 godine i 9 mjeseci
    - Пијем да заборавим. - А шта? - Паа... Ух. Заборавио сам.
    • 0
    • 0