navigacija Naslovnica Premium

CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA

1.3.2015 13:15

Nemamo problema sa prodajom, uprkos jeftinijem voću iz uvoza

“Ove godine vidio sam neke druge poljoprivrednike i svakako farme krava i živinarska koju sam obišao su naprednije nego one koje sam ranije imao prilike da obiđem”, kazao je Lange

Nemamo problema sa prodajom, uprkos jeftinijem voću iz uvoza Ilustracija
Foto: Pinterest Autor: Mina bussines

Crnogorska poljoprivreda bilježi uočljiv napredak, ali treba nastaviti sa razvojem i usvajanjem standarda u proizvodnji hrane, jer je dostizanje konkuretnosti zahtjevan posao, ocijenio je šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije, Dirk Lange.

On je danas sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petrom Ivanovićem, obišao proizvođače voća, mlijeka, mesa i jaja sa područja Nikšića.

“Cilj je bio da visoki predstavnik EK, zadužen za praćenje evropskih integracija Crne Gore, direktno na terenu sagleda pozitivne pomake u ovoj oblasti, strukturu poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji, kao i mogućnosti za dalje unapređenje takve proizvodnje”, saopšteno je iz Ministarstva.

Lange je prije godinu prvi put imao priliku da na terenu upozna poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori, tokom obilaska domaćinstava na sjeveru zemlje, koje je, takođe, organizovalo Ministarstvo poljoprivrede.

“Ove godine vidio sam neke druge poljoprivrednike i svakako farme krava i živinarska koju sam obišao su naprednije nego one koje sam ranije imao prilike da obiđem”, kazao je Lange dodajući da dostizanje nivoa konkuretnosti potrebnog za EU tržište nije lak posao.

Prema njegovim riječima, razgovor sa Ivanovićem i posjeta poljoprivrednicima promijenili su njegovo stanovište o budućim pravcima razvoja ove oblasti u Crnoj Gori.

“Iako je moje stanovište bilo da treba ići samo sa ukrupnjavanjem i većom proizvodnjom, ministar me je ubijedio činjenicama da se treba fokusirati na kvalitet, jer imate male farme i ograničene zemljišne resurse. Definitivno, razvoj crnogorske poljoprivrede treba da ide u pravcu poboljšanja kvaliteta, koji treba da bude glavni adut u pronalaženju tržišnih niša. Kada kažem kvalitet tu mislim posebno i na organsku proizvodnju, ali i na kvalitet u cijelom lancu ishrane od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prodaje i plasmana”, rekao je Lange.

On je kazao da će EU imati razumijevanja za koncept razvoja crnogorske poljoprivrede u skladu sa njenim nacionalnim specifičnostima.

Lange je podsjetio da Zajednička poljoprivredna politika EU daje okvirne smjernice za sve zemlje, ali svaka od njih može da gaji različitosti, koje treba da se uklope u taj okvir.

Razlike se prihvataju i Crna Gora treba da nađe svoje mjesto u poljoprivredi EU.

“Kao i za oblast vladavine prava i za poljoprivredu je najbitnije da se stvari odrade i na terenu. Za rezultate na planu usvajanja standarda u proizvodnji hrane i postizanje veće konkurentnosti treba vremena, zato treba raditi na tome što prije”, poručio je Lange.

Upravo su, kako je saopšteno, rast kvaliteta proizvoda, poboljšanje konkuretnosti kroz smanjenje troškova proizvodnje i usvajanje standarda glavni motivi poljoprivrednih proizvođača koje je predstavnik EK posjetio na području nikšićke Opštine.

Tadići generacijama proizvode voće na tradicionalan način

Na porodičnom imanju Tadića generacije su proizvodile voće na tradicionalan način.

Najmlađi, Ratko Tadić, ekonomista po struci, planira da se ozbiljnije pozabavi poljoprivredom i iskoristi porodični voćnjak za razvoja biznisa.

Trenutno na 1,3 hektara uzgaja se za sada nekoliko vrsta kontinentalnog voća (jabuke, kruške, šljive, dunje, kajsije).

“Nemamo problema sa prodajom, bez obzira na obilje voća iz uvoza koje bude i dosta jeftinije. Imamo kvalitet koji prepoznaju domaći potrošači. Planiram, međutim da odem i korak naprijed, da proširim voćnjak na oko dva hektara, kako bi sezonsku proizvodnju proširili na cijelu godinu. Fokusiraćemo se na razvoj prerade i specifične proizvode na bazi voća koje bi ponudili turističkom tržištu”, kaže Tadić, dodajući da za to ima dobre uslove, prije svega hladnjaču za voće koju je nabavio posredstvom MIDAS projekta podrške.

Radovan Jovović, vlasnik porodične firme Alkoset, u okviru koje se nalazi farma koka nosilja, od 2006. godine širi kapacitete i usvaja nove standarde u proizvodnji i, kako kaže, na vrijeme razmišlja o najavljenim regulativama u ovoj oblasti.

Sa sadašnjih 22 hiljade koka nosilja, plan je da za tri godine dostigne 45 hiljada hiljada. Ni Jovović nema problem sa plasmanom i vjeruje da crnogorski proizvođači jaja mogu izaći i na regionalno tržište.

“Crna Gora dnevno proizvodi oko 350 hiljada jaja, sa trendom rasta, jer domaće farme konstantno šire kapacitete. Trenutno zadovoljavamo tražnju na domaćem tržištu, u periodu van praznika i turističke sezone. Daljim povećanjem kapaciteta koje imamo u Crnoj Gori, mogli bi stvoriti uslove za izvoz jaja, pogotovo što im je cijena ujednačena u proizvodnom smislu”, rekao je Jovović.

Predstavnici EK uvjerili su se da i proizvođači mlijeka razmišljaju u pravom smjeru – proizvodnji mlijeka ekstra klase i rastu konkuretnosti kroz smanjenje troškva proizvodnje, baziranom na proizvodnji stočne hrane na gazdinstvu.

Obišli su farme krava Vidoja Pantovića, koji se iz Kanade prije sedam godina vratio na porodično imanje, kao i Alekse Kostića koji trenutno ima farmu sa najvećim brojem grla u Crnoj Gori.

“Drago nam je što nas često posjećuju strani zvaničnici koje zanima poljoprivreda u Crnoj Gori. Njihovi utisci su obično bolji nego što su očekivali”, kazao je Kostić.

On je dodao da je nakon nabavke savremene mehanizacije, počeo da obrađuje više zemljišta, svoje i ono koje je zakupio i da je pripremom kvalitetne stočne hrane (sjenaže i silaže) povećao mlječnost grla 20 odsto.

“Nastavićemo da zakupljujemo još više zemljišta i pripremamo još više zelene mase za ishranu stoke tokom cijele zime. Kada sve to zaokružimo, ne vidim razlog da ne budemo dobra farma i u EU”, zaključuje Kostić.

Ivanović je kazao da je zadovoljan što je Lange prihvatio poziv da posjeti neke od poljoprivrednika, posebno zbog toga što primarni razlog njegove posjete nije bila poljoprivreda.

“Drago mi je što je našao vremena da posjeti proizvođače sa područja Nikšića, jer ovdje ima šta da vidi, poljoprivrednike koji su posljednjih godina dosta napredovali. Korak po korak bilježimo pomake u količini i kvalitetu, mislim da je to ono što EU cijeni. Mnogo toga, posebno standardi se ne mogu usvojiti odjednom, ali mislim da smo dobro trasirali generalnu politiku razvoja fokusiranu na kvalitet”, rekao je Ivanović.

On je poručio da se crnogorska poljoprivrede nalazi u fazi ozbiljnijeg razvoja, čemu će pomoći i aktuelni IPARD like projekat podrške.

“Veliko je interesovanje ljudi da sada počnu da se bave poljoprivredom. Sa IPARD like projektom nećemo spriječiti nikoga da se oproba u poljoprivredi, ali sve je teže krenuti od početka, ne zbog volje ministra, nego zahtjevnih standarda. Proizvođači koji su godinama radili na standardima predstavljaju dobar primjer, kako treba gledati u budućnost i kako se možemo izboriti sa konkurencijom“, naveo je Ivanović.

On je dodao i da se na polju usvajanja novih zakona u oblasti poljoprivrede i bezbjednosti hrane ide u pravom smjeru, ka otvaranju pregovora u sva tri pregovaračka poglavlja.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • DamirPG 3 godine i 8 mjeseci
    Mislim da treba da se fokusiramo na zdravu i tradicionalnu proizvodnju hrane, a ne da prozvodimo onu plastiku koja se svakodnevno nalazi na našim pijacama. Meso od životinja koje nikada nisu potrčale nekom livadom i koje kljukate raznim koncentratima takođe treba zabraniti.
    ( 1 )
    • 4
    • 0
    crnosrb 1.3.2015 21:52
    hahahah, izvini Damire, ali tvoje mišljenje me je podsjetilo koliko bi bila cijena cg znoja. Mi nemamo novca ni za preradjevine od modifikovanih organizama.CGznoj je najskuplji na ovom svijetu!! Primjer cgmed 10eura, a izvozi se po 3,80 .
    • 0
    • 0
  • Ahil64 3 godine i 8 mjeseci
    ANDERSEN!!!!!
    • 1
    • 0
  • crnosrb 3 godine i 8 mjeseci
    Kakva poljoprivreda, JAD I BIJEDA! Da nema uvoza pocrkali bi od nerada i gladi. Jedino budžetski radnici imaju kakvu-takvu platu, ali oni ne stvaraju dohodak, a uživaju u neradu i korupciji. Nalazimo se na dnu, a nikako da skončamo, hahah!! Živimo sa istim entuzijazmom kao pod turcima.
    • 1
    • 0