navigacija Naslovnica Premium

DVA NOVA SLOVA

16.8.2011 10:05

Novi pravopis stigao u čitanke, osnovci će učiti azbuku od 32 slova

U udžbeniku za drugi razred osnovne škole između slova ž i z našlo se slovo ź, a između slova s i t slovo ś

Novi pravopis stigao u čitanke, osnovci će učiti azbuku od 32 slova
Foto: Luka Zeković Autori: Maja Ivanović, Tufik Softić

U udžbenicima iz crnogorskog jezika i književnosti osnovci će od septembra učiti azbuku od 32 slova, umjesto dosadašnjih 30.

Korišćenje dva nova slova ź i ś biće pravilno i u književnom jeziku, a slovo đ imaće veću primjenu u pisanom jeziku.

U trećem razredu učiće se razlika između standardizovanog, odnosno književnog i nestandardizovanog, odnosno neknjiževnog jezika
Iako su uvedena u jezik, prema onome što su reporteri "Vijesti" vidjeli u udžbenicima, dva nova slova se praktično ne koriste u udžbenicima iz drugih predmeta.

U udžbeniku za drugi razred osnovne škole između slova ž i z našlo se slovo ź, a između slova s i t slovo ś. Kao primjeri su navedeni "śekira" i "źenica", koji se mogu koristiti umjesto sjekira i zjenica, a "nigđe" i "drugđe" umjesto "nigdje" i "drugdje".

U trećem razredu učiće se razlika između standardizovanog, odnosno književnog i nestandardizovanog, odnosno neknjiževnog jezika, pa će djeca i dalje učiti da moraju da koriste postojeće padeže, kao i da je nepravilno skraćivati riječi.

Mnoge stvari koje su bile nepravilne i dalje nepravilne

Koautorka udžbenika za crnogorski jezik Dušanka Popović objasnila je da je učenicima omogućeno da koriste i jotovanu i nejotovanu varijantu jezika, odnosno da će, na primjer, učiti da je pravilno i "đe" i "gdje".

"Jedina razlika je u tome što se poštovala gramatika i pravopis crnogorskoga jezika. Mnoge stvari koje su bile nepravilne i dalje su nepravilne", navela je Popović.

Ona je rekla da smatra da gramatiku i pravopis crnogorskoga jezika treba da pogledaju ljudi iz struke, kako bi unaprijedili postojeće knjige.

"Gramatiku i pravopis ne treba da pišu istoričari, pjesnici, filozofi, pisci i slično. Jezik treba da standardizuje isključivo lingvista", zaključila je Popović.

U Zavodu za udžbenike “Vijesti” nijesu mogli dobiti komentar povodom novih udžbenika.

U toj instituciji, novinara “Vijesti” uputili su na Ministarstvo prosvjete. Portparol tog ministarstva prosvjete Vesna Vojinović rekla je da su u Zavodu pogrešno interpretirali njihova uputstva i da su pitanja o promjenama u novim udžbenicima nešto čime se bave u Zavodu.

Ona je obećala da će pitanja koja su dostavljena Ministarstvu, proslijediti Zavodu. 

Odbor pozvao da se ne kupuju udžbenici i da se bojkotuje nastava

Zahtijevano je formiranje savjeta za opšte obrazovanje na srpskom jeziku i izrada programa školovanja na tom jeziku, uvođenje predmeta srpski jezik i književnost, srpska istorija, vjeronauka, školovanje učenika iz udžbenika štampanih na srpskom jeziku i ćiriličnim pismom i štampanje svjedočanstava na istom jeziku i ćiriličnom pismu
Odbor za školovanje na srpskom jeziku iz Berana, uputio je poziv roditeljima djece koja govore srpskim jezikom da ne kupuju nova izdanja užbenika koja su izašla iz štampe.

Član Odbora dr Branislav Vešović rekao je “Vijestima” da je njihov stav vrlo jasan i da je to prvi potez, prije drugih radikalnijih mjera.

"Za sada pozivamo roditelje da ne kupuju udžbenike. Ali, ako do početka školske godine ne bude dogovora o ravnopravnosti srpskog jezika i ako ne bude udžbenika na srpskom jeziku, onda ćemo uputiti apel da se bojkotuje nastava", rekao je Vešović.

Odbor za školovanje na srpkom jeziku u Beranama su formirale dvije nevladine organizacije, "Centar za ravnopravnost i konstitutivnost srpskog naroda u Crnoj Gori" i "Srpski kulturni centar Župan Prvoslav".

Vešović je podsjetio da je ranije organizovana akcija prikupljanja potpisa na peticiju u kojoj je zatraženo od državnih institucija da se njihovoj djeci "vrati nasilno ukinuto pravo školovanja na maternjem, srpskom jeziku".

Takođe je zahtijevano formiranje savjeta za opšte obrazovanje na srpskom jeziku i izradu programa školovanja na tom jeziku, uvođenje predmeta srpski jezik i književnost, srpska istorija, vjeronauka, školovanje učenika iz udžbenika štampanih na srpskom jeziku i ćiriličnim pismom i štampanje svjedočanstava na istom jeziku i ćiriličnom pismu.

"Mi smo o svim ovim aktivnostima obavijestili ministra u nekoliko navrata, ali nijesmo dobili nikakav odgovor. Takođe smo obavijestili sve direktore osnovnih i srednjih škola u Beranama", rekao je Vešović.

On je kazao i da su sve aktivnosti koordinirane sa nevladinim organizacijama u drugim gradovima u Crnoj Gori.

"Mi smo na vrijeme počeli da upozoravamo šta bi se moglo desiti. Vrijeme je da nas neko čuje i shvati da su naša upozorenja ozbiljna", zaključio je Vešović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 278

  • beti bu 7 godina
    Bože ove bruke i sramote.Katastrofa.
    • 0
    • 0
  • gaul 7 godina i 1 mjesec
    Kladim se da će za par godina sve vraćati na staro, jer ovo nema smisla. Svako normalan zna da ne može zaživjeti ovo nasilje nad jezikom. Najveći problem je sam naziv jezika, neka ga preinače, mislim da i treba, ali ovo nema smisla.
    • 0
    • 0
  • w/Nk 7 godina i 1 mjesec
    Ovo je kazna Božija! Jezik mi okidoše, pa me onijemi te jedva ponešto izgovaram i oslijepiše me vađenjem zenica iz očiju, a ugradiše mi \"vještačke\" źenice, pa samo nešto nazirem. Samo me tješi što nijesam sam, nego nas je većina u državi Crnoj Gori, a ipak pristajemo da nam manjina to radi.
    • 0
    • 0