navigacija Naslovnica Premium

SLOBODAN NOVINAR

1.1.2014 17:28

Novljanka odlučila da ostane u Norveškoj: Napreduje se bez moranja

U Norveškoj ne postoje „veze" za posao nego kontakti. Nema posla preko poznanika, prijatelja i rodbine

Novljanka odlučila da ostane u Norveškoj: Napreduje se bez moranja
Foto: Privatna arhiva Autor: Slavica Kosić

Svršeni srednjoškolci u Crnoj Gori najčešće su pod pritiskom da odluče kuda i kako dalje. Posla nema dovoljno, a i broj mjesta na fakultetima je ograničen. U dodatno teškoj situaciji budu srednjoškolci koji još nisu odlučili šta će raditi u budućnosti.

Norveški srednjoškolci nemaju takvih briga. U njihovom sistemu obrazovanja postoje škole koje đaci pohađaju nakon završene srednje škole ili gimnazije, a prije nego upišu fakultet ili se zaposle.

Škole ovog tipa postoje širom Norveške.

U školama se stiče stručno obrazovanje, poslije koga je odmah moguće naći posao, ali se u školi učenici usmjeravaju i pomaže im se da lakše upišu fakultet za koji imaju najviše predispozicija i interesovanja.

Kako škola nije rezervisana samo za Norvežane, jednu ovakvu prošle godine pohađala je Novljanka Lidija Vidić. Ona je u komuni Ringsaker sjeveroistiočno od Osla bila polaznica Visoke narodne škole radničkog pokreta (Arbeiderbevegelsens Folkehøgskole i Ringsaker (AFR) koju finansira najveći norveški sindikat Landsorganisasjon-LO. U školi postoji nekoliko smjerova UN, novinarstvo, fotografija i graficki dizajn.

Lidija je na osnovu dogovora AFR-a i katedre za skandinavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu na kome je lani diplomirala, dobila jednogodišnju stipendiju i upisala novinarstvo pri AFR-u. Imala je i praksu u njihovom javnom servisu NRK za oblasti Hedmark i Oppland. Sada radi u školi kao predavač.

Sada je na odmoru u Herceg Novom - gradu u kome je odrasla.

“Program u Arbeiderbevegelsens Folkehøgskole se zasniva na interaktivnim predavanjima, i ima puno prakse. Ne postoji striktno određen program i literatura, već se sva predavanja organizuju prema potrebama učenika i grupe”, objašnjava Lidija.

Kaže da to učenicima pruža veliku slobodu u odabiru načina i tempa učenja.

“Program ne smije biti prezahtjevan, a predavači nemaju toliki "autoritet" kao na fakultetu ili u ukupnom školovanju kao kod nas. Poenta je da se učenicima obezbijedi napredovanje i širenje vidika sa minimalnom dozom pritiska i "moranja", ističe Lidija.

Svi polaznici žive u internatima koji su dio kompleksa škole koji je udaljen pet kilometara od grada Moelv sa oko 4.000 stanovnika.

Škola traje samo godinu dana, od avgusta do maja, ali postoji mogućnost produžetka školovanja još jednu godinu. Druga godina uglavnom se sastoji od praktičnog rada i đaci su malo vezani za školu. Na praksi se skupljaju bodovi za fakultet ukoliko đaci žele da nastave školovanje.

“Najveća razlika je pojam moranja i obaveznosti. Mi smo navikli na rokove, strogoću i strah od ispita, čega su rasterećeni đaci u Norveškoj”, objašnjava Lidija razliku između balkanskog i norveškog sistema školovanja.

Ističe da takav stav proizilazi iz njihove materijalne i socijalne sigurnosti.

“Mi moramo ispite polagati u roku, da bi olakšali roditeljima i ispunili poznati zahtjev poslodavca-tražim nekog mlađeg od 30 godina, ali sa 10 godina iskustva. Sa druge strane, mi malo ozbiljnije pristupamo obavezama, poštujemo rokove, pa nas zato smatraju za izuzetne studente i žele da nas zadrže što duže”, kaže ona.

Tako je i Lidiji direktor škole ponudio da i ove godine ostane u školi i i da na kursu Media 2 (druga godina medijskih studija) radi kao asistent. To podrazumijeva učestvovanje i pomoć u organizaciji kursa, kao i svih dešavanja u školi. Njen zadatak će biti da studentima sa Balkana koji dolaze u avgustu bude kontakt sa rukovodstvom škole.

Odluku da ostane u Norveškoj Lidija je donijela i zbog mogućnosti napredovanja, sigurnost u svakom smislu i ono najvažnije: ne postoje "veze" za posao nego kontakti.” Nema lakog dobijanja posla preko poznanika, prijatelja i rodbine. Sve se radom stiče, a ljudi koje poznaješ mogu ti samo pomoći informacijama i njihovim iskustvom. Ali rad je najbitniji”, zaključuje Lidija.

Nijesu hladni nego poštuju privatnost

Zbog svega toga, ali i emotivnih veza Lidija je odlučila da kada završi posao u Arbeiderbevegelsens Folkehøgskole, nađe drugi posao i ostane da živi u Norveškoj.

U međuvremenu planira da završi master iz novinarstva na FPN-u u Beogradu na kome je ostao samo diplomskli rad. U Norveškoj joj se dopada sve, osim klime.

“Jako je hladno, ali Norvežani znaju da naprave ugođaj i kada je najhladnije i najdepresivnije, tako da se i na to nije teško navići. Ljudi su drugačijeg mentaliteta, nisu hladni kakve imamo predrasude, samo poštuju privatan prostor i malo im duže treba da se otvore”, prenosi Lidija njena norveška iskustva.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 15

  • petarvuk 4 godine i 8 mjeseci
    Neko od prethodnih komentatora je rekao da Norvezani ne piju. Nije tacno. Najveci broj alkoholicara upravo imaju sjeverne zemlje. Oni ne piju radnim danima, ali vikendom to rado rade. U Svedskoj drzava ima monopol u prodaji alkohola. To nije slucajno. Tamo se drzava trudi da sacuva svoje gradjane od poroka. Svijest koju imaju Norvezani je njihova prednost u odnosu na patuljke iz nase i okolnih zemalja. I njihovi gradonacelnici voze bicikle i nemaju toliko sluzbenih automobila.
    • 0
    • 0
  • Leonov.USA 4 godine i 8 mjeseci
    Čuo sam da su Norvežani najbolji ljudi od Skandinavaca.Do početka 20.vijeka seljačka nacija tj.osnovna djelatnost poljoprivreda i ribolov.Za vrijeme WWII okupirani od Švaba i sa pokretom otpora.U Osnabriku je bio logor za naše vojnike.Mnogi su preživjeli i pobjegli zahvaljujući Norvežanima.Srbija je podigla spomenik zahvalnosti u Takovu.U drugoj polovini 20.vijeka otkrivaju gas i naftu.Veći dio prihoda ulažu u fond koji otkupljuje akcije 1000 najuspješnijih firmi na planeti,između ostalog.
    • 0
    • 0
  • neso_car 4 godine i 8 mjeseci
    @@ Prije svega , podjela na "narod" i ostale u Norveskoj ne postoji i rijec "narod" se nikad ne upotrebljava u smislu u kojem se upotrebljava u CG. Da li predsjednik ima skupi sat ili ne nema nikakve veze sa tim koliko ljudi imaju. Norvezani imaju zato sto vrijeme provode stvarajuci a ne sjedeci po kafanama i laprdajuci gluposti. Da ne zaboravim, kafane u Norveskoj ne postoje kao ni rakija!
    • 0
    • 0