navigacija Naslovnica Premium

BRIGITE ŠLEBUŠ ZA "VIJESTI"

12.2.2017 22:00

O crnogorskom primorju nekada i sada: Samo glupa vlast može ovo da uradi

Ako nastavite ovim putem, Kotor će definitivno izgubiti UNESCO status, a time i novac koji on donosi

O crnogorskom primorju nekada i sada: Samo glupa vlast može ovo da uradi Nekadašnji turisti ne žele da dolaze u Boku: Šlebuš
Damira Kalač
Foto: Privatna arhiva Autor: Damira Kalač

Brigite Šlebuš život u Kotoru zamijenila je onim u rodnoj Njemačkoj. Ona sada živi na 70 kilometara od Vadenskog mora, najveće močvarne oblasti u svijetu, koja je prouzrokovana plimom i osekom. Vadensko more je područje pod zaštitom UNESCO-a. Kao i Kotor.

Šlebuš je u Kotor došla davne 1970. godine kao turistička radnica, pronašla ljubav i rodila djecu. I dalje je zaljubljena u Boku, ali je ne iznenađuje što bi Kotor mogao da izgubi titulu međunarodno zaštićenog područja.

“Za Boku je veoma važno da zadrži UNESCO status. Niko ne želi da Kotor bude izuzet, jer UNESCO status donosi novac. To može da učini samo neka glupa vlada, koja uništava stanovništvo i prostor, jedno od posljednjih rajskih mjesta u Evropi. Zažaliće jednom zbog toga”, kaže Brigitte.

Ona Kotor pamti iz godina prije zemljotresa. U taj grad je prvi put došla 1970, kao turistička radnica. Bila je impresionirana Bokom, okolnim planinama. Stari grad u Kotoru je za nju bio bajka, sa očaravajućim starim kućama, crkvama i zidinama.

U gradu tek nekoliko kafana i restorana, bez stresa. Sjeća se i male plaže starog Hotela “Slavija”, gdje je radila. Na tom mjestu je kasnije izgrađen, danas zapušten, Hotel “Fjord”. 

“Te prve emocije sam uvijek rado dijelila sa turistima. Voljeli su šetnje obalom, posjete predivnom starom gradu i pijacu. Kao i ja prvi put, i oni su bili oduševljeni onim što vide”, priča Brigite.

Pamti i zemljotres 1979. i vrijeme kada su mnoge porodice izgubile svoje domove. Familija njene svekrve je stanovala u stanu današnje zgrade Fakulteta za turizam. „Nakon zemljotresa su preseljeni u naselje Škaljari”, priča ona.
Prisjeća se i godina obnove, kaže da je u starom gradskom jezgru zapravo izgled prilično dobro sačuvan, ali naselja koja su nicala van zidina povezuje sa prvim graditeljskim greškama i onim što danas, uz urbanizaciju koja se događa posljednjih deset godina, ruži Kotor.

Plaža Bajova kula Plaža Bajova kula nekada 

“Kada sam razgovarala sa turistima koji su vidjeli Kotor prije zemljotresa 1979. godine, čula bih samo riječi razočaranja. Ljudi jednostavno nisu željeli da se vrate. Svi u zapadnoj Evropi znaju kako izgleda balkanski stil gradnje. Bile su to ružne betonske zgrade. Bila sam šokirana kad sam vidjela kako izgleda novi Hotel ‘Fjord’ -  bio je to najružniji hotel koji sam vidjela u životu. Sagrađen blizu luke, bez plaže, bez šarma, ljubavi…”, prisjeća se Brigite.
Ona kaže da je, kako za one koji tu žive, tako i za turiste, važno da neko područje zadrži status poput onog koji ima Vadensko more, koje je pod  zaštitom UNOSCO-a tek od 2009. Kotor taj status ima od 1979, kada je, nakon razornog zemljotresa, po hitnom postupku upisan na listu svjetske baštine.

Plaža Bajova kula Sada je na Bajovoj kuli beton 

Vadensko more, dio obale Sjevernog mora, nalazi se u graničnom pojasu Njemačke, Danske i Holandije. Skoro polovina od 10.000 kvadratnih kilometara, na koliko se Vadensko more prostire, je pokrivena muljem. Taj prostor je idealno stanište za ptice selice. Već 30 godina, Njemačka, Danska i Holandija ulažu zajedničke napore radi njegove zaštite.  Brigite kaže da su svi oni koji žive u okolini, posvećeni tom cilju jednako kao i vlade. 

„Ovdje se ne može dogoditi ništa što je zabranjeno. Imamo specijalno obučeno osoblje koje čuva taj prostor, čisti ga i održava, štiti životinjski svijet koji ga nastanjuje. Tu nećete vidjeti visoke zgrade i fabrike, samo ribarske čamce i male luke”, priča ova Njemica. 

Za UNESCO je status Kotora sada upitan, jer nekontrolisana gradnja u određenim slučajevima ugrožava kulturne vrijednosti tog područja.

“Putovala sam Evropom i Amerikom, ali nijedan me grad u Evropi nije razočarao kao gradovi u bivšoj Jugoslaviji, posebno Crnoj Gori. Pogledajte samo šta se desilo sa Budvom. Bila sam šokirana kada sam se poslije nekoliko godina opet vratila u Crnu Goru. Šta su to uradili prelijepom starom gradu i okolini Budve? To je katastrofa. Pokazivala sam fotografije Budve mojoj snahi, bila je šokirana i nije željela da opet pođe tamo. Ista katastrofa se dogodila i okolini Svetog Stefana, Miločeru… Zaboga prestanite sa izgradnjom ružnih objekata”, kaže ona.

Sveti Stefan ​Izgled Svetog Stefana od prije tridesetak godina

I ne bole je samo Kotor i Budva.

“Pogledajte Mamulu, jedno od najljepših ostrva. I država želi da tu bude sagrađen hotel, nadajući se investicijama? Zaustavite to. Umjesto toga, Mamula može da bude park prirode za ptice i druge životinje, prostor za rekreaciju, ribolovce. Samo zaustavite ovaj idiotski projekat”.

Budva ​Budva sedamdesetih godina prošlog vijeka

Sagovornica “Vijesti” ne smatra pametnom ni izgradnju luke u Tivtu, po uzorku na Monako.

“U pozadini tih luksuznih objekata žive siromašni ljudi”, kaže ona.

Za Brigite je poražavajuće i da nekadašnju sliku ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe, čiju pozadinu je krasila kostanjička zelena panorama, danas “krasi” odronjeno brdo i jedno sagrađeno naselje. 

“Prošlog ljeta sam vidjela da u Dobroti grade male hotele pored mora. Pitala sam se šta će sa turistima, jer tu nema plaže. A onda mi je rečeno da investitori zapravo žele da sagrade plažu, što znači uništavanje prirodne obale Boke”, navodi Brigite. 

“Ako nastavite ovim putem, Kotor će definitivno izgubiti UNESCO status”, poručuje Brigite.

Stara  fabrika sapuna sada je stara, ružna zgrada

Shvatajući greške koje su u gradnji napravili šezdesetih, priča Brigite, Njemci su riješili da poprave stvar.

“Greške iz šezdesetih i sedamdesetih niko ne želi da ponovi. Vratili smo se korijenima. To znači da u gradnji koristimo postojeće resurse. Kuće su prilagođene podneblju, nisu previsoke, nema previše apartmana, tek nekoliko manjih kuća nalik porodičnim. Stare fabrike od cigle su preuređene u sjajne apartmane, poslovne prostore i trgovine. Isto tako je mogla da bude iskorištena stara kotorska fabrika sapuna”, kaže Brigite.

Koliko je samo bilo mogućnosti, dodaje ona. No, umjesto toga, kotorska fabrika je danas stara, ružna zgrada, koja prijeti urušavanjem, kaže.

Jaz lijep, ali u pozadini pun smeća

Na njemačkim ostrvima, navodi Brigite, automobilski saobraćaj je zabranjen. 

„Ovdje možete voziti bicikl ili jahati konje. Poštari i policajci imaju električne automobile”, kaže ona.

Osim izgradnje, za Brigite je u Crnoj Gori problematično i očigledno smeće.

„Plaža Jaz je jako lijepa, ali je prostor u njenoj pozadini prljav i pun smeća. Imate veliki problem sa otpadom i vaša vlada nije u stanju da taj problem riješi“, kaže Brigite, uvjerena da Crnoj Gori ne predstoji svijetla budućnost, ukoliko se nešto ne promijeni.

Venecijanski sindrom zbog kruzera

Venecija danas ima nešto ispod 60.000 stanovnika, što je tek malo više nego nakon strašnog pomora uzrokovanog kugom 1438. godine. Neka predviđanja govore da zbog kruzera i masovnog turizma, 2030. godine mletačka prijestonica neće imati nijednog stanovnika. I to je jedan od zaključaka filma “Venecijanski sindrom” autora Andreasa Pihlera.

“Venecijanski sindrom danas prijeti i Kotoru – sve je podređeno turizmu, nerijetko na štetu lokalnog stanovništva, ali i biljnog i životinjskog svijeta konkretnog područja”, smatra Brigitina kćerka, poznata građanska aktivistinja Patricija Pobrić. 

Venecija godišnje od turizma zaradi 1,5 milijardi dolara, ali u zaradi participira veoma mali broj ljudi. 

“U pitanju je vid turizma koji je profitabilan za određene kategorije i samo oni su u tom krugu zarade. Privilegovanima je omogućeno da se uvuku u pore grada i, u slučaju Kotora na primjer, upotrijebe stare gradske zidine za diskoteku. Kotorski bedemi bilježe i 150.000 posjeta, ako bi od svakog posjetioca naplatili euro ili dva, eto sredstava za njihovo održavanje. Umjesto toga, ovdje se ne ulaže ništa”, kaže Pobrić.

Umjesto toga, dodaje ona, na održavanju, za gletovanje, fugovanje… se angažuje nestručna radna snaga.

“Sve što se radi je samo krpljavina. Bedemi su urušeni na dva mjesta i to je ogičledan pokazatelj da je njihov integritet narušen”.

Pobrić dodaje da kruzerski turizam negativno utiče i na kvalitet vazduha, te podsjeća da u Kotoru ne postoje stanice za mjerenje kvaliteta, uprkos tome što u kotorsku luku dnevno nekad uplove i četiri kruzera.

“Niko od nas nije protiv razvoja, radna mjesta su neophodna, ali ne na način kako se to posljednjih godina dešava u Kotoru”, kaže Pobrić, podsjećajući da je u tom gradu tokom posljednje decenije zgrađeno više  nego od rata, a da  istovremeno nisu stvorena radna mjesta koja će da prate tu izgradnju. Istovremeno, gradnju, kaže ona, ne prati ni infrastruktura.

“Mi i dalje imamo problem u vezi sa snabdijevanjem vodom i strujom”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 18

  • Narodna Sloga 3 mjeseca i 1 nedelja
    Prosjecni DPS glasac i obozavatelj Gospodara bi rekao:"Tiii znaaaas!!"
    • 15
    • 0
  • Vitez Koja1 3 mjeseca i 1 nedelja
    Sto kaze djukanovic na ovo moze li to kako popraviti ako moze da glasamo opet za njega . Preporuka za novu vlast da ispitaju sve okolnosti i ko je odgovoran od najmanjeg cinovnika do najvecega sto je doveo kotor uovo stanje podnijetiim krivicne prijave osuditi ih i srovesti u spuz nema sto tu kalkulisati kriva je prethodna vlast i njih na tapet.
    • 13
    • 0
  • Mashan the Brain 3 mjeseca i 1 nedelja
    Za Nikšić na pjenu od mora a da napravite ti,milo,aco,brano ,žaga, jedan soliter od Nišića do Krnova i žičarom se povežite sa Šavnokom, a na vr solitera dajte apartman od 2000 kvadrata vitezu i junaku primorskom Svetozaru.Red bi bio da nešto dobro učinite za rodni grad, no ste se zakrpeljisali za primorije.
    • 7
    • 0