navigacija Naslovnica Premium

POŽELJNI KLIJENTI ZBOG REDOVNIH PRIMANJA

28.1.2018 08:20

Oko 60.000 penzionera zaduženo: Kredite vraćaju i nasljednici

Penzioner može podići kredit, s tim što će banke voditi računa da u momentu otplate posljednje rate klijent nema više od 75 godina... Banke postepeno povećale iznose kredita dostupnih penzionerima i većinom su oni obezbijeđeni polisom životnog osiguranja...

Oko 60.000 penzionera zaduženo: Kredite vraćaju i nasljednici Ilustracija
Foto: Shutterstock Autori: Marija Mirjačić, Milorad Milošević

Najstarija populacija u Crnoj Gori  zbog  redovnih mjesečnih primanja predstavlja poželjne klijente za banke koje su  proširile ponudu penzionerskih kredita, a i ugovori koje Fond PIO ima sa bankama doprinijeli su da oni imaju određene povoljnosti.

Banke su postepeno povećale iznose kredita koji su dostupni penzionerima - do 20.000 eura i oni su u većini slučajeva  obezbijeđeni  polisom životnog osiguranja, a manje žirantima.

Prema  podacima Partije penzionera, invalida i restitucije (PIR): oko 60.000 penzionera zaduženo je kod crngorskih banaka.

Sagovornici “Vijesti” na temu penzionerskih kredita su bili PIR, Erste, Sosijete i Hipotekarna banka.

Iz sve tri banke  saopštili su  da imaju široku ponudu penzioneriskih kredita i da se oni odobravaju  tako da posljednja rata kredita dospije najduže do 75. godine penzionera.

Novac, pare

Ta  granica  je manje - više standardna i računa se na osnovu statističkih podataka o prosječnom životnom vijeku. Naglašavaju da  svaki kreditno sposobni penzioner, uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja, može podići kredit, s tim što će rok otplate prilagoditi svojim godinama, odnosno treba voditi računa da u momentu otplate posljednje rate nema više od 75 godina. 

Kako su objasnili iz sve tri banke, u slučaju smrti korisnika kredita ako je ugovorena polisa osiguranja onda se ona koristi da se naplati ostatak kredita, a ako nema polise kredit dug vraćaju nasljednici.

“Ako je ugovorena polisa osiguranja, nasljednici nemaju obavezu vraćanja kredita. U drugim slučajevima, nasljednici, shodno zakonima, nasljeđuju i imovinu, potraživanja i dugovanja srazmjerno dijelu koji im pripada, a na osnovu sudske odluke. No, u svim situacijama banka uvijek nastoji da kroz razgovor sa klijentom ili njegovim nasljednicima, sagledavajući sve relevantne okolnosti dođe do obostrano prihvatljivog dogovora i prostora za nastavak saradnje”, kazao je direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom u Erste banci Relja Đurović.

U Sosijete su objasnili da u slučaju da korisnik kredita premine - ako je polisa životnog osiguranja bila sredstvo obezbjeđenja, kredit će otplatiti osiguravajuća kuća.

„Ako to nije slučaj, a znamo da je zakonom predviđeno da nasljednici u ostavinskom postupku nasljeđuju ne samo imovinu, već i prava i obaveze pokojnika, onda će i otplata kredita biti obaveza nasljednika u visini njihovog nasljednog dijela. Dešavalo se da bude i takvih slučajeva”, pojasnili su u Sosijete banci.

U Hipotekarnoj banci  objasnili su  da su im proizvodi dizajnirani tako da zadovolje potrebe klijenata,  pa su   svi krediti namijenjeni penzionerima osigurani polisom osiguranja,  pa porodici ne ostaju neriješeni i neplaćeni računi.

“Ako kredit nije osiguran tim instumentom osiguranja, banka traži najbolji model i rješenje, prvenstveno u dogovoru sa porodicom. Naše iskustvo je pokazalo da su porodice korisnika kredita spremne učestvovati i riješiti nastalu situaciju”, kazali su u Hipotekarnoj banci. 

Kada je riječ o minimalnom iznosu penzije koji je neophodan da bi se dobio kredit u Erste banci su kazali da je to 100 eura. 

U Hipotekarnoj nije definisan minimalan iznos, već postoji menanizam „kreditna sposobnost korisnika kredita“.

“Penzioner penziju može opteretiti do polovine. Ako polovina penzije pokriva iznos mjesečne rate, te ako iznos kredita koji je moguće odobriti zadovoljava potrebe penzionera banka odobrava i isplaćuje kredit”,  kazali su u Hipoterkarnoj banci.

Ni u Sosijete  ne postoji minimalni iznos penzije koji penzioner treba da prima da bi mu bio odobren kredit, već se on odobrava svim penzionerima Fonda PIO koji su kreditno sposobni, odnosno onima koji bi sa polovinom  penzije mogli da otplaćuju mjesečnu ratu.

U Erste banci najstarijoj populaciji  dostupni su   različiti kreditni proizvodi  gotovinski krediti, kreditne kartice, dozvoljeno prekoračenje po računu.

Gotovinski krediti  se odobravaju u iznosima od 250 do 20.000 eura, a rok otplate je od tri mjeseca do deset godina.

Đurović  je rekao  da se više traže krediti sa dužim rokom otplate i interesovanje za njih je povećano posljednja tri mjeseca od kada su povisili gornju granicu iznosa kredita i uveli novu vrstu osiguranja, u cjelosti besplatnu za klijenta.

Relja Đurović Đurović 

Objasnio je   da je sredstvo obezbjeđenja kredita  polisa osiguranja (besplatna za korisnika kredita za sve iznose do 20.000 eura), administrativna zabrana i mjenica. 

Kredit se odobrava penzionerima koji primaju penziju na računu u Erste banci ili preusmjere primanja na račun u Erste banci. 

Polisa osiguranja, koju plaća banka, obavezna je za kredite iznad 10.000  eura čiji je rok otplate nakon 67. godine korisnika, kao i za sve kredite iznad 6.000  eura sa konačnom otplatom od 70. do 75. godine. 

“Nijesu potrebni žiranti za kredite za penzionere, sredstva obezbjeđenja su polisa, administrativna zabrana i mjenica”.

U Sosijete Generale banci  kazali su  da  penzioneri mogu dobiti gotovo svaku vrstu kredita, pod uslovom da su kreditno sposobni, kao i da je najveće interesovanje za gotovinske kredite.

Maksimalan iznos tih kredita koji odobravaju je 20.000 eura, a penzioneri se uglavnom odlučuju za kredite sa dužim rokom otplate.

“Uobičajena sredstva obezbjeđenja su mjenica i mjenično ovlašćenje administrativna zabrana, saglasnost za zaduženje računa klijenta, a u nekim slučajevima i žiranti, polisa životnog osiguranja. Kod stambenih i refinansirajućih kredita, s obzirom na duži rok otplate i velike iznose koji se podižu, potrebna je i hipoteka na nekretninu. Većinu kredita  moguće je podići bez obezbjeđivanja žiranta, ako je klijent kreditno sposoban. U tom slučaju sredstva obezbjeđenja su uglavnom mjenica i mjenično ovlašćenje, kao i administrativna zabrana”, kazali su u Sosijete banci.

Hipotekarna banka u  ponudi ima dvije vrste kredita namijenjenih penzionerima  -  do 7.000 eura  uz rok otplate do sedam godina, a koji se  odobrava uz besplatnu polisu  osiguranja, bez odlaska  kod izabranog ljekara i bez medicinskog kartona. 

Druga vrsta su kredti između sedam i  15.000 eura sa rokom otplate do 10 godina, a da bi penzioner mogao da korisiti taj kredit treba  medicinski karton i  polisa osiguranja. 

Rok otplate kredita zavisi od želje i potrebe klijenta, imovinskog stanja i godina starosti.

“Rok otplate kredita zavisi od želje i potrebe klijenta, imovinskog stanja i godina starosti. U većini slučajeva klijenti biraju duži rok u cilju manjeg opterećenja penzije. Kada su u pitanju krediti namijenjeni penzionerima najčešća sredstva obezbjeđenja su administrativna zabrana, mjenica i polisa osiguranja potrazivanja. Administrativnu zabranu  ovjerava Fond PIO  Polisa osiguranja se aktivira samo u slučaju smrti korisnika kredita”, objasnili su u toj banci.

Svi penzioneri koji  primaju penziju preko računa u Hipotekarnoj ostvaruju pravo na kredite bez žiranata. 

Ti krediti se odobravaju do iznosa od 15.000 eura  na maksimalan rok otplate do 10 godina. U tom slučaju sredstva obezbjeđenja su administrativna zabrana, mjenica i polisa osiguranja.

 “Penzionerima koji nisu naši  klijenti i penziju nisu u mogućnosti preusmjeriti kod nas, odobravamo kredite do 1.000 eura na maksimalan rok otplate od 18 mjeseci i to bez žiranata. Sredstva obezbjeđenja u tom slučaju su ovjerena administrativna zabrana i mjenica korisnika kredita. Nekim klijentima krediti u iznosu od preko 1.000 eura  se odobravaju u skladu sa aktuelnom kreditnom politikom i procedurom banke i u tim slučajevima se traže dodatna sredstva obezbjeđenja, najčešće u vidu žiranata”, kazali su u Hipotekarnoj banci.

Joksimović: U zalog bankama  nerijetko se daju i nekretnine

Predsjednik partije PIR Momo Joksimović kazao je da Fond PIO na zahtjev penzionera  zaključio ugovore sa bankama i mikrofinansijskim institucijama, kako bi penzioneri imali određene  povoljnosti.

On je rekao da su uslovi pod kojima banke daju kredite penzionerima uglavnom slični, sa nekim određenim odstupanjima i pogodnostima za penzionere.

Momo Joksimović Joksimović 

“Banke daju kredite uglavnom od 300 do 15.000 eura, a rijetko do 20.000. Na to imaju pravo  penzioneri koji prava ostvaruju posredstvom Fonda PIO i koji redovno mjesečno primaju penziju. Godine života za korisnike kredita uglavnom su isti skoro kod svih banaka, maksimum 75 godina u momentu otplate posljednje kreditne rate. Penzioner može biti žirant   po pravilu mjesec  dana pred navršetak 70 godina života od isplate zadnje kreditne rate. Kredite od  5.000 do  7.000 eura  banke uglavnom daju penzionerima  u saradnji sa osiguravajućim društvima”, objasnio je Joksimović.

Prema njegovim riječima, kredit bez žiranata se odobrava uz polisu osigiranja i zdravstveni karton koji po pravilu ne  bi trebalo da bude duži od sedam dana.

“Banka elektronskim putem brzo  dostavlja zdravstveni karton  osiguravajućem društvu i klijent bude brzo obaviješten  da li ispunjava uslove za dobijanje kredita. Kamata  se kreće od  sedam do  10 odsto  na godišnjem nivou. Za obradu podataka banke naplaćuju jedan do 1,5 odsto na ukupan iznos kredita, a neke rijetke banke te usluge ne naplaćuju. Maksimalni rokovi otplate kredita na iznos od 15.000 eura se  kreće oko 120 mjeseci. Maksimalna zbirna otplata sa ostalim obustavama  može iznositi  50 odsto  iznosa penzije”, rekao je Joksimović.

Kako je objasnio, u  slučaju smrti korisnika, osiguravajuća kuća preuzima  obavezu  zatvaranja  dospjelog i nedospjelog duga do ukupnog iznosa od uglavnom 5.000 eura.

“Eventualni preostali iznos duga  se otplaćuje po  dogovoru  članova porodice  preminulog sa bankom. No, mnoga pitanja  između korisnika kredita i banke se reguliše ugovorom  zainteresovanih strana, a u zalog se daju  nerijetko i nekretnine ili potpisi mjenica pored korisnika kredita i nekog od članova porodice.

Osiguravajuće društvo ne isplaćuje naknadu iz osiguranja  u slučajevima kao što su samoubistvo  korisnika, smrt usljed zemljotresa, ratnih događaja… Korisniku kredita se, osim rate, uglavnom obračunava  i mjesečna  obaveza premije osiguranja na bazi  pravila osiguravajućeg društva. Jedinstvena mjesečna obaveza se sastoji od  rate i mjesečne premije osiguranja koja zavisi od iznosa kredita, perioda otplate, starosti korisnika, pola”, istakao je Josimović.

Dodao je da je  oko  60.000 penzionera  kreditno zaduženo kod banaka, ali da je prema podacima PUPI još preko 10.000 penzionera  zaduženo mimo evidencije Fonda PIO kod raznih subjekata.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (6 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • __Pozorište_u_državi__ 7 mjeseci i 4 nedjelje
    Predstavnici banke, saopste novinarima, da gradjanima traze zdravstveni karton i novinari ne reaguju iako je to cisto krsenje Ustava i svih zakona jer niko ali niko ne smije. bilo kom gradjaninu, traziti zdravstveni karton na uvid, sem izricitog sudskog naloga. Novinari Vijesti na tacni dobiju kako se krsi Ustav i zakoni i toliko su glupi da nisu u stanju da shvate da su imali odlicnu pricu hahahahaha.
    • 22
    • 1
  • cmc 7 mjeseci i 3 nedjelje
    Zadužuju se za đecu i unuke u većini slučajeva. Potomci rade za mizerne zarade ili ne rade. Fina slika države
    • 12
    • 1
  • Gledam_U_Špijune 7 mjeseci i 4 nedjelje
    Znaci plus onih 35 000 penzionera koji žive od 120-130 € penzije..treba dodati i ovih 60 000 koji posle uzimanja kredita ne primaju vise od 150-200 €...80% njih podiglo kredite da vrate đeci dugove...od za struju do dilerima i kamatasima..advokatima. "Ne može se više živjet' od đedove penzije...moramo ga zaposlit neđe".. Dtzava koja svoje građane drži u dužničko ropstvo..liše zaduzenja same države koje ide cak i do 3.5 milijardi,to su zaduzili potomke građana a njihovi puleni milioni😂😂
    • 12
    • 1