navigacija Naslovnica Premium

MANJE NEGO RANIJE

22.4.2014 12:46

Ombudsmanki u martu pristiglo šest primjedbi

U martu mjesecu je list značajno doprinosio izvještavanju o pitanjima od javnog interesa

U martu 2014, Ombudsmanki je prispjelo šest primjedbi, znatno manje nego u protekla dva mjeseca. Bio je ovo mjesec koji su obilježeli ozbiljni društveni i politički događaji, u čijoj sjenci su, na neki način, ostajale moguće pojedinačne primjedbe čitalaca. Ipak, problemi na koje ukazuju neke od prispjelih žalbi, sasvim izvjesno ilustruju trajne izazove u procesu samoregulacije. Takvo je, na primjer, pitanje otkrivanja identiteta neetičkih komentara na portalu, ukoliko neosnovano diskredituju i vrijeđaju pojedince. Pošto je Ombudsmanka u martu prisustvovala Regionalnoj konferenciji samoregulatornih tijela, to je bila prilika da razmijeni iskustva i informacije koje joj mogu biti od pomoći u radu. Stoga su zaključci i određeni akcenti sa ovog skupa sastavni dio i nalaze se u nastavku ovog Izvještaja.

Načelno govoreći, u martu mjesecu je list značajno doprinosio izvještavanju o pitanjima od javnog interesa. Sasvim je izvjesno da su broj i intenzitet takvih pitanja mogli izazvati percepciju izvjesnog senzacionalizma. Tome je moglo doprinijeti i naslovljavanje priloga, ali je ono najčešće i ublažavano nadnaslovima, gdje je po pravilu stajalo čije riječi su poslužile za naslovnu sintagmu (primjer od 01. marta: Medojević ocijenio: Uvod u ličnu diktaturu Đukanovića; 8. mart: Optužnica protiv bivšeg rukovodstva CKB, advokati tvrde: Tužilac djeluje po političkoj naredbi; 20. mart: SEC: Kolarević uzela mito u bratovo ime).

Kada je moguća zamjerka o senzacionalizmu u pitanju, činjenicu da je prilog o razvodu javnosti svakako interesantne ličnosti (Branisalv Mićunović) dobila polovinu naslovnice od 02. marta, treba posmatrati u kontekstu nedjeljnog izdanja lista, koje se uređivački razlikuje od izdanja radnim danima. Ostaje primjedba da je ova vijest zauzela dosta udarnog prostora novine. Bez obzira na sugestije koje je Ombudsmanka već davala vezano za konstrukt naslovnice, mora se priznati da je naslovnica u isto vrijeme „zadata“ negativnim društvenim i političkim okolnostima. Dobra je praksa da vijest koja izaziva pojačano interesovanje javnosti (22. mart: Kuljača tvrdi: Maroviću, od početka si sve znao) ima pojašnjenje druge strane već u narednom broju, takođe na naslovnici (23. mart: Draga Marović nakon polemike s Kuljačom: Vještak je problem i nije pukla tikva).

1. Žalbe komentatora, prispjela 04. aprila, ticala se brisanja komentara, koje po pravilu izaziva sumnju da se kriterijumi ne sprovode uvijek nepristrasno. Čitalac koji komentariše pod pseudonimom Tutko Nemutko, na to je ukazivao u više navrata, premda ombudsmanka nije smatrala da je administrator u konkretnom slučaju djelovao selektivno. U svakom slučaju, portal je izuzetno širok „front“ za javnu debatu o nekom pitanju. Zbog toga je, je po mišljenju ombudsmanke, uvijek ga je opravdanije regulisati brisanjem nego ostavljanjem moguće spornog komentara.

2. Gospodin Branislav Živković se obratio žalbom 16. marta, zbog sadržaja objavljenog u štampanom izdanju ND Vijesti od 15. marta 2014. godine na naslovnoj i 13. strani, kao i teksta iste sadržine pod naslovom „Šef kriminalističke policije štitio Zagoričane“, objavljenom istog dana na portalu Vijesti na linku: http://www.vijesti.me/vijesti/sef-kriminalisticke-policije-stitio-zagoricane-clanak-186866. Živković je naveo da tekst vrijeđa njegov lični i profesionalni integritet, te da prejudicira ishod postupanja Unutrašnje kontrole policije. Budući da je incident u Kliničkom centru izazvao pojačano zanimanje javnosti, Uredništvo je poslalo opširno izjašnjenje, uz napomenu da gospodin Živković ima pravo na objavljivanje ispravke i odgovora ako argumentovanim navodima suštinski pobije, ispravi ili dopuni navode iz spornog sadržaja. Sve što je navedeno u tekstu, uredništvo je dokumentovalo hronologijom zbivanja i izjavama preuzetih sa sajta Uprave policije. Uredništvo je odbacilo navod gospodina Živkovića da se tekstom prejudicira ishod postupanja, zbog toga što su Vijesti dobile informacije da će on disciplinski odgovarati. Ombudsmanka je u procesu medijacije proslijedila izjašnjenje gospodinu Živkoviću, ali nije dobila povratni odgovor kojim bi se navodi Uredništva osporili, pa je time proces žalbe i okončan.

3. Advokat Zorana Bećirovića, Branko Čolović, obratio se žalbom 20. marta, povodom sadržaja objavljenog na 12. strani dnevnih novina „Vijesti“ od 20.03.2014. godine, pod naslovom: „Direktor Bepplera se žali – Hoće da me istjeraju iz CG“, koji je najavljen i na naslovnoj strani. Predmet žalbe je bio dio testa u kojem stoji: „Golikov, koji je protjeran, ranije je optužio bivšeg partnera Zorana Bećirovića, sa kojim se sada sudi, da stoji iza svega...“. Time je, prema mišljenju advokata Čolovića prekršeno načelo poštovanja istine i traganja za istinom iz tačke 1. Kodeksa novinara Crne Gore, kao i načelo neprikosnovenosti činjenica iz tačke 3. Kodeksa. Ombudsmanka je prihvatila da advokat najbolje zna da Golikov nikada nije bio partner (u značenju: suvlasnik, prim. BJ) već samo menadžer u lokalnoj firmi, što je bilo u saglasnosti sa sadržajem cijelog članka, gdje se izričito kaže da je Golikov bio administrativni direktor, i zatražila izjašnjenje Uredništva. Dobila je odgovor da je Redakcija spremna da objavi svaku ispravku objavljene netačnosti, ukoliko se advokat obrati tim povodom. Advokat Čolović je izrazio sumnju u dobronamjernost Vijesti i istakao da bi jedina satisfakcija u ovom slučaju bila odluka ombudsmanke o kršenju Kodeksa. Odlučujući po žalbi, Ombudsmanka je odlučila da ipak nije došlo do kršenja Kodeksa, jer svaka greška u objavljenom sadržaju (u ovom slučaju jedna riječ sa više mogućih konotacija) nije dokaz kršenja Kodeksa, već bi se kršenje dogodilo ako bi list odbio da ispravi grešku na koju je ukazano.

Kada je riječ o objavljenom sadržaju, postojao je interes javnosti da zna šta se odvija u kompaniji Beppler & Jacobson Ltd, tim prije što su i Ruska ambasada i MUP dali određene informacije o slučaju. Međutim, isto tako postoji interes javnosti da se dopuni informacija, kako bi se onemogućilo pogrešno tumačenje riječi „partner“. Zato je Ombudsmanka preporučila uredništvu da pojasni riječi „partner“ u spornom sadržaju, kako čitaoci ne bi ni na koji način bili dovedeni u nedoumicu i da gospodin Bećirović ne bi ni na koji način trpio povredu svog poslovnog ugleda. Međutim, medijacija u ovom slučaju uopšte nije uspjela, zbog izrazito tvrdokornih pozicija i nepovjerenja obiju strana. Dodatno svijetlo na spor baca i generalno ovlašćenje advokata Čolovića, gdje u prvom paragrafu stoji da je ovlašćen da svog klijenta zastupa povodom bilo kojeg teksta objavljenog u dnevnim novinama Vijesti i Dan, u kojem se on lično pominje ili kompanije u kojima posredno ili neposredno ima osnivački ulog ili akcije. Tako je institut Ombudsmana dospio na „prvu liniju fronta“ između advokata i medija, a odluke predmet sumnje sa stanovišta nepristrasnosti i objektivnosti. Za Crnu Goru bi svakako bilo bolje da ne postoji institut Ombudsmana, već zajedničko, konsenzusom potvrđeno, profesionalno i kredibilno samoregulatorno tijelo za sve medije. U toku ove medijacije, Ombudsmanka je prisustvovala Regionalnoj konferenciji samoregulatornih tijela i upoznala se sa njemačkom praksom u radu ombudsmana, koja potvrđuje njenu odluku u ovoj konkretnoj situaciji.

4. Goran Đurović se 20. marta žalio povodom objavljivanja komentara na tekst: ĐUROVIĆ: Savjet RTCG biće nelegitiman, „ukradena“ volja NVO (http://www.vijesti.me/komentar/188394/). Istog dana, na Portalu se pojavio komentar u kome je izneseno više neistina na račun gospodina Đurovića i članova njegove porodice. Đurović je izložio argumente koji potvrđuju da su u komentaru iznesene neistine i zatražio brisanje istog, kao i podatke o osobi koja ga je postavila, kako bi pokrenuo postupak pred nadležnim sudom. I taj i još dva komentara su izbrisani. Ombudsmanka od Uredništva nije dobila uputstvo kako da onaj ko je oštećen dođe do podataka o osobi koja je postavila komentar. Inače, prije svakog odjeljka za komentare, na Portalu stoji obavještenje da se oni objavljuju u realnom vremenu i da se zbog toga Vijesti-online ne mogu smatrati odgovornim za napisano. Zabranjen je govor mržnje, psovanje vrijeđenje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ombudsmanka je, u kontaktu sa regionalnim predstavnicima samoregulatornih tijela i predstavnicima Savjeta Evrope u oblasti medija, dobila objašnjenje da se oštećeno lice može obratiti policiji, koja potom, ukoliko postoje opravdani razlozi, traži od medija podatke, odnosno IP adresu osobe koja je postavila komentar. U našim uslovima, bilo bi dobro da dođe do nekoliko takvih intervencija i do otkrivanja identiteta onih koji vrijeđaju i kleveću. Karakter ove žalbe ombudsmanki imao je mnogo dodirnih tačaka sa diskusijom na pomenutoj konferenciji samoregulatornih tijela, jer je po svemu postao globalni problem u ovoj oblasti.

5. Sekretar za prostorni planiranje i izgradnju opštine Herceg Novi, Milovan Baždar, žalio se 22. marta na novinski članak Brana Mandića u vezi sa slobodnim pristupom informacijama za 443 građevinske dozvole (http://www.vijesti.me/vijesti/herceg-novi-papreno-naplacuje-radoznalost-za-kopije-dozvola-traze-2-215-eura-clanak-187480). Gospodin Baždar je smatrao da je članak imao senzacionalistički naslov i da novinar nije tražio izjašnjenje druge strane. Pregledom spornog sadržaja, Ombudsmanka je zaključila da izvještavanje medija u ovom slučaju ima punu opravdanost, jer je riječ o borbi za transparentnost i građansku participaciju, a u sadržaju je bio priložen i sporni odgovor opštinske službe. Ombudsmanka se obratila Uredništvu i novinaru, ali nije dobila izjašnjenje.

6. Gospodin Omer Šarkić se žalio 27. marta zbog brisanja komentara na tekst „Afera Telekom ekskluzivno u Vijestima“. Čitalac je zatražio vraćanje komentara i javno izvinjenje administratora koji ga je cenzurisao. Predložio je da se u slučaju neopravdanog brisanja i potom vraćanja komentara to na neki način i označi. (http://www.google.me/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCMQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.vijesti.me%2Fvijesti%2Fafera-telekom-ekskluzivno-vijestima-clanak-190243&ei=CRRMU7HiM6W_ygPTzYCABQ&usg=AFQjCNFkDYeuuZonsDdg1m4ms7DI8x2ekw&bvm=bv.64542518,d.bGQ )

Ombudsmanka je zatražila izjašnjenje urednika Portala, nalazeći da u komentaru nije bilo ništa sporno i da je bio generalne prirode. Urednik se izjasnio da je došlo do greške i vratio sporni komentar, uz izvinjenje. Ocijenio je da će u procesu inovacija u radu portala razmotriti ideju koju je čitalac sugerisao.

Regionalna konferencija o samoregulaciji medija je održana je 24. i 25. marta u Prištini, pod pokroviteljstvom Ministarstva za vanjske poslove Norveške i Savjeta Evrope.

Konferenciji su, pored predstavnika i eksperata iz Savjeta Evrope,prisustvovali predstavnici samoregulatornih tijela iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Budući da Crna Gora nema jedinstveno i od svih medija prihvaćeno samoregulatorno tijelo, Konferenciji su prisustvovala tri predstavnika iz Crne Gore: Ranko Vujović, kao predstavnik Medijskog saveta za samoregulaciju, Amer Ramusović, kao predstavnik Samoregulatornog savjeta za lokalnu štampu i Božena Jelušić, ombudsmanka nezavisnog lista Vijesti. Memorandum o razumijevanju su potpisala prva dva člana delegacije, budući da ombudsman određenog medija, kao pojedinac, nije samoregulatorno tijelo.

Cilj Konferencije je bio da se kreira mreža za razmjenu informacija i da se razmotri funkcionisanje i status samoregulatornih tijela, modeli promocije i popularizacije žalbene procedure, kao i problemi etike onlajn medija. Svi predstavnici su izrazili posvećenost principima odgovornog i kredibilnog novinarstva i promociji profesionalnih i etičkih standarda u medijskom izvještavanju, a u skladu sa standardima Savjeta Evrope. Najvažniji ishod je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju predstavnika samoregulatornih tijela i formiranje informacione Media Self-Regulatory bodies Network of South-East Europe (MEDIA NEThics), sa sljedećim zaključcima:

1. Saradnja sa regionalnom mrežom NEThics u cilju promocije najviših standarda u novinarstvu i unapređenja efikasnosti i uticaja samoregulatornih tijela u zemljama članicama NETicsa.

2. Nastavak saradnje među zemljama članicama mreže kroz razmjenu informacija, znanja i iskustava vezanih za zajedničke probleme medija i novinarsku etiku.

3. Sva samoregulatorna tijela u regionu imaju problema sa finansiranjem i nedostatkom podrške od strane vlada u svojim zemljama. Finansijska održivost je od ključnog značaja za rad samoregulatornih tijela i učesnici su se saglasili da tragaju za najboljim rješenjima ovog problema.

4. U tom cilju će poslati pismo Savjetu Evrope, Evropskoj komisiji i OSCE, koje će oni proslijediti vladama zemalja sa predlogom mogućeg rješenja ovog problema.

5. Samoregulatorna tijela će ustanoviti i razvijati što precizniju i produktivniju žalbenu proceduru, koja će osigurati sigurno medijsko okruženje, a kroz povećanje svijesti o pravu da se žale i da zaštite svoja prava, povjerenje publike da se njen glas čuje.

6. Potrebno je podržati Media NEThics da postane platforma za regionalnu saradnju u promociju novinarstva najviših profesionalnih standarda u tim zemljama.

7. Samoregulatorna tijela će nastaviti da podstiču i razvijaju politike vezane za onlajn i nove medije, koji mogu biti ključni činioci kako za vlade tako i samoregulatorna tijela

8. Podrška praksi redovnih sastanaka NEThics u cilju saradnje članica i strateškog planiranja novih inicijativa.

9. NEThics će na sljedećem sastanku ustanoviti Savjet. Ova inicijativa omogućiće zajedničko prijavljivanje za finansijsku pomoć.

10. Savjet Evrope podržava ove aktivnosti kao ključne za održivost i napredak na polju medijske samoregulacije u Jugoistočnoj Evropi.

Sa stanovišta ombudsmanke, dva su problema bila posebno zanimljiva, jer se najviše tiču žalbi čitalaca koje joj pristižu. To su samoregulacija onlajn medija i sam institut Ombudsmana kao načina samoregulacije.

Onlajn mediji i samoregulacija

Kada je riječ o samoregulaciji u okviru onlajn medija, treba imati u vidu da je zbog interneta na pomolu nadnacionalni karakter medija. To će zahtijevati prilagođavanje regulatora i njihovih procedura. Zbog toga je veoma važno uspostaviti standarde, kako onlajn mediji ne bi bili van kontrole. Veliki broj onlajn medija nema impresum, vodi ih par osoba i uglavnom se preuzimaju prilozi sa popularnijih portala. U pitanju je svojevrsna krađa, jer se ovi mediji po pravilu ne licenciraju, već samo registruju biznis

Kada je riječ o veb-portalima, jasan je stav da oni mogu imati karakter medija ukoliko prihvate Kodeks i ne zloupotrebljavaju načela o slobodi izražavanja. Problem nastaje ukoliko se portali ne licenciraju i ne obavežu da jasno istaknu impresum i odgovorne kontakt osobe. Sličan problem zloupotrebe se javlja i kada su u pitanju blogovi, gdje je svako slobodan da kaže i širi svoje mišljenje, bez obzira na osnovne etičke postulate. Ova oblast najčešće nigdje nije regulisana zakonom, a opšti je stav da bi i portali trebalo da budu uključeni u proces samoregulacije (ukoliko nisu u pitanju tele mediji, odnosno reklame).

Kada su onlajn mediji u pitanju, zanimljivo je da u regionalnom iskustvu ima sve više primjera da advokati klijenata koji su optuživani ili hapšeni, a procesi su potom obustavljeni, traže da se sa portala skinu tekstovi o hapšenjima. Ipak, jedinstven stav povodom ovog pitanja je da bi to bilo svojevrsno falsifikovanje i da je jedino prihvatljivo rješenje da uz tekstove o hapšenju, ukoliko je obustavljeno, stoji takva napomena ili link ka tekstu o obustavljanju postupka.

Komentari i njihov karakter ostaju trajan izazov u onlajn medijima, a o mogućim rješenjima postoje oprečna mišljenja i argumenti i za i protiv. Problem nastaje ako nema jasnih standarda, zbog čega može doći, i već dolazi, do ugrožavanja bezbjednosti određenih osoba zbog komentara. Opšte je pravilo da najviše „lajkova“ imaju upravo loši i neetički komentari. Zaokret u ovoj oblasti označio je slučaj iz „Delfi protiv Estonije“, u kojem je presuđeno da je list morao biti daleko oprezniji i ažurniji u brisanu komentara i da mediju dosuđena naknada štete nije prekršila pravo na slobodu izražavanja. Opšti je stav da bi kriterijumi morali da budu jedinstveni u smislu da se komentar ne smije pustiti ako ne iznosi provjerenu činjenicu, da budu zabranjene lične uvrede i napadi, jezik mržnje i kriminogeni rječnik. Istaknuto je da su najgorim komentarima u regionu izložene manjine, LGBT osobe i nacije sa kojima su postojali sukobi krajem vijeka. Imajući sve ove probleme u vidu, učesnici su se saglasili da bi trebalo nastojati da se i portali licenciraju, a ne samo registruju i da portal obavezno ima impresum.

Jedan od primjera izuzetno dobre prakse u ovoj oblasti je kontinuirana akcija bosanskog Savjeta za štampu, koji za predstojeće izbore planira kampanju zaustavljanja govora mržnje uz pomoć mladih volontera. Ekipe će pratiti po tri četiri portala u toku tri mjeseca. Aplicirana markica na svaki primjer govora mržnje je automatski link ka Zakonu o medijima ili Kodeksu, koji takav govor sankcionišu. Nakon tri mjeseca će svoju analizu dati policiji i tužilaštvu, koja ima pravo da traži IP adrese i postupa prema zakonskim ovlašćenjima.

Ombudsman kao način samoregulacije

Budući da je Konferenciji prisustvovala i ombudsmanka Vijesti, bila je to prilika da Manfred Proce, ekspert Savjeta Evrope, ukaže na karakteristike i probleme vezane za ovaj oblik samoregulacije. Naime, u Njemačkoj praktično svi mediji imaju ombudsmana i njime se rješavaju problemi unutar medijske kuće. Dobra je praksa da ombudsmani budu plaćeni za svoj rad, jer se u protivnom postavlja pitanje zbog čega rade taj posao. Institut ombudsmana ne donosi mediju direktnu korist, već je važan u procesu njegovog brendiranja i izgradnje ugleda i povjerenja. Kada se regulišu prava čitalaca, važno je da se čitaoci obraćaju samom mediju, pa potom ombudsmanu. Ipak, ovaj oblik samoregulacije već prolazi kroz određene preispitivanja i transformacije. Uvijek postoji doza sumnje u nepristrasnost zato što ombudsman „sjedi za istim stolom“ sa onima koje treba da reguliše. Zbog toga su oni, u saopštenom njemačkom iskustvu, najomraženije osobe u redakciji, dok, sa druge strane, čitaoci često smatraju da su ombudsmani plaćeni da budu advokati medija.

Stav ombudsmanke je da bi, u cilju preveniranja sumnje u nepristrasnost, bilo dobro da kod nas postoji Savjet medijskih ombudsmana, kojim bi se nadilazio taj problem. Međutim, i ovdje su okolnosti iste kao i u ukupnoj medijskoj zajednici, a ni ombudsmana nema baš toliko da bi se formirao kredibilni Savjet. Stanje u medijskoj zajednici Crne Gore je svojevrsno ogledalo stanja u društvu, odnosno sistema vrijednosti koji ozbiljno ugrožava demokratski potencijal zajednice. U takvim okolnostima, jedno od mogućih rješenja jeste institut Ombudsmana, ali on svakako nije optimalno, već okolnostima iznuđeno rješenje.

Budva, 20. 04. 2014.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • lazom 4 godine i 7 mjeseci
    nisam ekspert za engleski jezik ali koliko znam man je muškarac woman je žena a manka je vjerovatno žena pitera manka
    • 0
    • 0