navigacija Naslovnica Premium

IZVJEŠTAJ O STANJU ŽIVOTNE SREDINE

1.10.2015 20:33

Otpadne vode i čvrsti otpad prljaju more

“Kako se stanovništvo migracijama kreće ka ovom regionu, koji infrastrukturno nije planiran za postojeći broj stanovika, tako ovaj ekosistem trpi sve veći pritisak”, piše u Izvještaju

Otpadne vode i čvrsti otpad prljaju more Primorje najgušće naseljeni region: Bokokotorski zaliv
Dejan Peruničić
Foto: Anto Baković Autor: Dejan Peruničić

Najveće zagađenje morskog ekosistema dolazi od izlivanja otpadnih voda i promjena koje nastaju zbog količine hranljivih materija u vodi, smanjene prozirnosti i zamuljenosti podloge.

Poseban vid zagađenja, navodi se u Informaciji o stanju životne sredine za 2014. godinu, predstavlja prisustvo ostataka raznih vrsta čvrstog otpada, uglavnom plastične i metalne ambalaže na plažama, pogotovo na lokacijama Stari Ulcinj i Žukotrlica.

Ispitivana područja koja su najviše podložna eutrofikaciji (proces povećavanja biološke produkcije živog svijeta usljed povećanog priliva hranljivih materija) su Dobrota, Kotor, Risan i Bojana.

Monitoring morskog ekosistema u većem obimu rađen je prvi put nakon tri godine.

“Generalno, primijećeno je da su vrijednosti za sve parametre značajno niže nego u prethodnim mjernom periodu. Dešavale su se promjene na pojedinim lokacijama u zalivu, ali su bile neznatne. Sve vrijednosti hranljivih soli, uključujući kocentraciju hlorofila, su očekivano povećane u Kotorskom i Risanskom zalivu, budući da se radi o poluzatvorenim bazenima sa slabom cirkulacijom”, piše u Izvještaju.

Navodi se da primorje obuhvata teritoriju od 2.440 kvadratnih kilometara i da spada u najgušće naseljeni region Crne Gore.

“Kako se stanovništvo migracijama kreće ka ovom regionu, koji infrastrukturno nije planiran za postojeći broj stanovika, tako ovaj ekosistem trpi sve veći pritisak”.

Temperatura vode kretala se od 9,9 do 27,3 stepena. Najniža vrijednost izmjerena je u martu u Kotoru, a najveća u avgustu u Baru.

Srednje vrijednosti temperature na pojedinim lokacijama kretale su se od 17 u Kotoru, do 22,3 stepena u Baru.

Vrijednosti za salinitet iznosile su od 12,3 odsto na površini mora u Kotoru, do 38 odsto na 40 metara dubine u Herceg Novom.

Pokazatelja zagađenja najviše u Boki, a bakterija u Risnu 

Mikrobioloških indikatora zagađenja (totalni koliformi, fekalni koliformi, ešerihija koli i fekalne streptokoke) najviše ima u Bokokotorskom zalivu, a najveći broj bakterija otkriven je u  Risnu . Van Bokokotorskog zaliva, najveći broj fekalnih streptokoka izmjeren je u Baru i Budvi. Mikrobiološka istraživanja sprovedena su u Kotoru,  Risnu , Tivtu, Herceg Novom, Mamuli, Budvi, Baru i Ulcinju.

“Broj svih grupa bakterija je značajno smanjen u odnosu na 2011. godinu. Najveće vrijednosti izmjerene su na poziciji Bar marina, blizu obale, u januaru, ali se ponovnim mjerenjem u februaru i martu, pokazalo se da je zadovoljavajućeg kvaliteta. Na pozicijama Dobrota, Igalo i Bojana detektovan je veći broj ukupnih koliformnih bakterija, posebno nakon obilnijih padavina. Najbolji kvalitet vode je u Herceg Novom, Mamuli, kao i na poziciji Budva Jaz u ispitivanom periodu”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.